Šume se suše, pola miliona kubika za sječu

U Godišnjem programu gazdovanja šumama za 2026. godinu upozoreno da štetočine i požari prijete crnogorskim šumama

14522 pregleda 7 komentar(a)
Planirano i pošumljavanje ilustracija), Foto: Damira Kalač
Planirano i pošumljavanje ilustracija), Foto: Damira Kalač

U crnogorskim šumama ove godine planirano je korišćenje gotovo pola miliona kubika drveta, dok država istovremeno mora da odgovori na posljedice suše, širenje potkornjaka i rizik od požara, pa je sanitarna sječa predviđena za 27.466 kubika, najviše u pljevaljskim šumama, a za osmatrače požara, protivpožarnu opremu i zaštitu od štetočina opredijeljeno je ukupno 121.599 eura.

To se navodi u Godišnjem programu gazdovanja šumama za 2026. godinu.

U dokumentu je upozoreno da su klimatske promjene i dugotrajne suše posljednjih godina značajno oslabile otpornost šuma, što je dovelo do masovnijeg razmnožavanja potkornjaka i sušenja velikih površina četinarskih sastojina.

“Tokom 2023. godine došlo je do manifestacije sušenja šuma, koja je evidentirana tokom 2024. i 2025. godine, pa se za 2026. predviđa nastavak intenzivnih aktivnosti koje propisuje struka u cilju monitoringa i suzbijanja gradacije potkornjaka”, navodi se u Programu.

Stručna komisija koja je obilazila četinarske šume u Beranama, Rožajama, Petnjici, Pljevljima, Andrijevici i Plavu zaključila je da je sušenje smrče, jele i pojedinih stabala molike posljedica prenamnožavanja potkornjaka, pri čemu su zahvaćene velike površine šuma.

Uprava navodi da će prioritet i naredne godine biti sanitarna doznaka i sječa zaraženih stabala, uspostavljanje šumskog reda, izvoz drvnih sortimenata iz ugroženih područja i postavljanje većeg broja feromonskih klopki radi praćenja i suzbijanja širenja štetočine.

Borov litijaš biće suzbijan na ukupno 507 hektara na području Danilovgrada, Nikšića, Podgorice i Kotora.

Požari i dalje među najvećim rizicima

Program upozorava da šumski požari predstavljaju globalni ekološki i ekonomski problem, a da su crnogorske šume posebno ugrožene zbog geografskog položaja i sve izraženijih posljedica klimatskih promjena.

Zbog toga će Uprava tokom ljetnjih mjeseci organizovati osmatrače na najugroženijim lokacijama, ulagati u protivpožarne puteve, vodozahvate, protivpožarne pruge, nabavku opreme za gašenje požara i preventivne uzgojne radove.

Za angažovanje osmatrača požara planirano je 68.000 eura, dok je za nabavku zaštitne opreme predviđeno još 9.500 eura.

Uprava planira da tokom 2026. godine realizuje šumsko-uzgojne radove na 343 hektara, uključujući njegu šuma na 36,68 hektara, obnovu šuma na 231,18 hektara i podizanje novih šuma na 75,35 hektara.

Ukupna vrijednost tih radova procijenjena je na više od 408 hiljada eura, ali je budžetom trenutno obezbijeđeno 170 hiljada eura, pa će biti moguće izvršiti radove na oko 145 hektara i posaditi približno 387 hiljada sadnica.

Prioritet će imati pošumljavanje požarišta i obnova degradiranih šuma. Uprava će istovremeno vlasnicima privatnih šuma besplatno podijeliti 100.000 sadnica za pošumljavanje goleti i opožarenih površina.

U tri državna rasadnika u Kolašinu, Rožajama i Baru planirana je proizvodnja oko 1,9 miliona sadnica.

Gotovo pola miliona kubika za korišćenje

Programom je predviđeno da tokom naredne godine predmet korišćenja bude ukupno 485.354 kubna metra drvne mase, od čega 202.619 kubika u državnim i 282.735 kubika u privatnim šumama.

Od toga se 44.098 kubika odnosi na redovnu sječu, 27.466 kubika na sanitarnu sječu, dok je 85.372 kubna metra planirano za snabdijevanje stanovništva u ruralnim područjima.

Najveći obim sanitarne sječe planiran je u Pljevljima, gdje je predviđeno uklanjanje gotovo 17.700 kubika drvne mase, uglavnom zbog posljedica sušenja i napada štetočina.

Ukupni prihodi od korišćenja šuma tokom 2026. godine procijenjeni su na 5,13 miliona eura.

Program konstatuje da će očuvanje šuma u narednom periodu zavisiti od sposobnosti države da odgovori na posljedice klimatskih promjena, spriječi širenje potkornjaka i unaprijedi sistem zaštite od požara koji se sve češće javljaju tokom dugih i sušnih ljeta.

Tokom 2023. godine došlo je do manifestacije sušenja šuma, koja je evidentirana tokom 2024. i 2025. godine, pa se za 2026. predviđa nastavak intenzivnih aktivnosti koje propisuje struka u cilju monitoringa i suzbijanja gradacije potkornjaka”, navodi se u Programu

Pogledajte još: