Akademija aktivističkih koraka i alata: Kako se iz glasa mladih rađaju promjene u zajednici

Šta znači biti aktivan građanin, te da aktivizam nije samo protest, parola ili kampanja na društvenim mrežama, već razumijevanje potreba zajednice i udruživanje oko rješenja, o tome su, pored ostalog, tokom proteklog vikenda kroz razgovore i praktične primjere mladi iz više crnogorskih gradova imali prilike da čuju na Akademiji aktivističkih koraka i alata – online i offline, koja je tokom vikenda održana u Nikšiću.

Ekološki aktivista Vuk Vujisić govorio je učesnicima kako da prepoznaju trenutak u kojem nije dovoljno samo posmatrati, već treba preuzeti odgovornost i djelovati.

„Mladi su ti koji sebe treba da pokrenu u aktivizmu. Mi možemo da im ponudimo određene alate, pomognemo im da riješe problem koji ih tišti i naučimo ih na koji način mogu brže da dođu do rješenja. Ali ono što u aktivizmu mora da se probudi jeste potreba za promjenom. Ako nema te potrebe, ne možete nekoga natjerati da postane aktivista. To je nešto što dolazi iznutra“, poručio je Vujisić, dodajući da radionice mladima mogu ponuditi važne alate, ali da ključnu ulogu igraju želja za promjenom i istrajnost.

O tome kako razumjeti zajednicu kao mjesto u kojem aktivizam prirodno nastaje, govorila je Jelena Novićević, izvršna direktorica NVO „Forum“. Mladi su imali priliku da čuju da zajednica nije samo ambijent u kojem živimo, već prostor koji možemo i koji treba da mijenjamo nabolje.

„Vjerujem da promjene kreću od manjeg broja ljudi. Mnogo je važnije raditi dugotrajno i na dubljem nivou sa malom grupom i dostići prave promjene, nego raditi nešto masovno sa velikom grupom ljudi i postići površne rezultate. Nažalost, nemamo uvijek uslova za to, često se sve svodi na brojke, ali uvijek vjerujem da promjene kreću na nivou individue“, poručila je Novićević.

Ona je istakla da je preispitivanje glavni pokazatelj da se određena zajednica probudila i da je spremna da preduzme konkretne korake.

„Mislim da je prvi znak ne prihvatati nešto što im je rečeno zdravo za gotovo. Prvi znak je i razmišljanje da li ja mogu nešto da promijenim ili znam nekoga ko bi mogao da mi pomogne da nešto promijenim“, dodala je Novićević.

Poseban dio Akademije bio je posvećen aktivizmu u onlajn prostoru. Kroz radionicu „Digitalna gerila“, koju je vodila novinarka Damira Kalač, učesnici su istraživali kako se digitalni kanali mogu koristiti za pokretanje ljudi, širenje poruka i izgradnju podrške. U vremenu u kojem se veliki dio javnog života odvija na društvenim mrežama, oni postaju važan saveznik onih koji žele da njihove poruke stignu što dalje.

„Savjet mladima je da kao kanal komunikacije koriste sve alate koji su im na raspolaganju“, poručila je Kalač, posebno apostrofirajući način na koji te kanale treba upotrebljavati.

„Za početak treba da budete potpuno otvoreni kako bi ljudi prepoznali vašu dobru namjeru i stekli povjerenje. Alati su se mijenjali i ja sam konkretno živjela te promjene. Neke mreže su nastajale, druge nestajale, a treće mijenjale mehanizme. Ono što je ostajalo jeste potreba da nam ljudi zaista vjeruju“, istakla je Kalač.

U nastavku Akademije, aktivizam je posmatran iz još jednog važnog ugla - kroz priču. Jer svaka akcija, da bi pokrenula ljude, mora najprije da ih dotakne. O tome je sa učesnicima razgovarala novinarka Svetlana Mandić. Ona je podsjetila da nije dovoljno samo imati važnu poruku, već treba pronaći i način da je plasiramo ciljnoj javnosti.

„Moramo se truditi da budemo originalni i da ispričamo priču na način koji mlade interesuje. Da budemo iskreni i da ih uključimo kao glavne aktere, a ne samo kao nekog ko će da sluša. Ako krenete od čovjeka, onda svaka priča ima smisao“, kazala je Mandić, dodajući da u svemu bitnu ulogu igraju i emocije.

„Mi uvijek reagujemo onda kada nas neka priča dotakne. Ako se zamislite, zaplačete, nasmijete, naljutite ili budete bijesni zbog nekog problema, onda ćete i da reagujete. Ako ste ravnodušni, nećete“, navela je Mandić.

Prvi radni dan završen je sesijom „Aktivizam na djelu“. Tokom razgovora sa Aleksandrom Dragićevićem, učesnici su čuli više o primjerima konkretnih drušveno-odgovornih akivnosti, te načinima na koje su one realizovane u praksi.

Drugi dan Akademije donio je i pogled ka budućnosti. Radionica „AI na ulici: Tehnologija u praksi“, koju je vodila Ema Gargović iz PR agencije Represent Communications Podgorica, otvorila je pitanje kako nove tehnologije mogu pomoći aktivistima i aktivistkinjama da bolje razumiju probleme, komuniciraju sa zajednicom i osmisle efikasnije akcije. Tehnologija je predstavljena, ne kao zamjena za ljude, već kao alat koji može pojačati ono što već postoji - ideju, poruku i potrebu za promjenom.

Završni dio programa, „Koracima mladih kroz vrijeme“, koji je vodila Jelena Miljanić iz UNDP, zaokružio je priču o aktivizmu kao procesu koji ne počinje i ne završava jednim događajem. On se gradi kroz iskustvo, učenje od drugih i spremnost da se preuzme odgovornost.

Akademija aktivističkih koraka i alata organizovana je u okviru programa De facto for Youth / De facto za mlade, koji realizuje Fond za aktivno građanstvo u partnerstvu sa Alfa centrom.

Program finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.