Perović: Navijačka grupa "Varvari" prednjačila u organizaciji i realizaciji protesta

Društvene mreže sve češće podstiču radikalizaciju, produbljuju društvene podjele i doprinose prenošenju onlajn konflikata u stvarni život, zbog čega su medijska pismenost, kritičko mišljenje i kultura dijaloga važniji nego ikada ranije.

To je, prenosi PR Centar, ocijenjeno na konferenciji o prevenciji radikalizacije mladih na internetu, koju je organizovala nevladina organizacija (NVO) Prima u okviru projekta KIND ONLINE.

Izvršna direktorka NVO Prima Aida Perović je, govoreći o okolnostima koje su dovele do realizacije projekta, podsjetila na događaje iz oktobra 2025. godine u Podgorici, kada je crnogorski državljanin napadnut, a u javnosti se tada smatralo da su napadači bili turski državljani.

„Nakon incidenta uslijedile su snažne reakcije javnosti i protesti širom Crne Gore. To nam jasno govori da nije bezazleno ono što se plasira preko društvenih mreža. Takvi sadržaji mogu da izazovu i stvarne, fizičke reakcije, a ne samo verbalne“, kazala je Perović.

Pojasnila je da je nakon prvobitnog incidenta zabilježeno više dodatnih incidenata usmjerenih prema turskim državljanima koji borave u Crnoj Gori, podsjećajući da je kasnije tokom istrage objavljeno da u napadu nisu dominantno učestvovali turski državljani, već državljani Azerbejdžana.

Posebno se osvrnula na djelovanje navijačke grupe "Varvari", za koju je kazala da je prednjačila u organizaciji i realizaciji protesta. Prema njenim riječima, tokom protesta iznošene su optužbe da turski državljani u Crnoj Gori ugrožavaju bezbjednost građana, što je dodatno podsticalo nepovjerenje i tenzije.

Perović je navela i primjer negativnih stereotipa koji su se širili među građanima, uključujući tvrdnje da dostavljači angažovani preko kompanije Glovo redovno ne isporučuju sve naručene artikle. Istakla je da se u takvim slučajevima radi o situacijama kada određeni proizvod nije dostupan, te da kupcima bude naplaćen samo iznos za artikle koje su zaista dobili.

„Kada se na ovakve stvari ne reaguje, stvara se osjećaj da su stranci stalno pod znakom pitanja i da su došli da prevare građane, makar i za sitnicu“, ocijenila je Perović.

Podsjetila je da je NVO Prima tada izdala saopštenje u kojem je osudila svaki oblik nasilja, ali i upozorila da pojedinačni incidenti ne smiju biti iskorišćeni za širenje mržnje prema čitavim narodima ili grupama migranata.

„Važno je ponavljati da su to incidenti koje čine pojedinci, a ne cijeli narodi ili zajednice“, naglasila je Perović.

Govoreći o odgovornosti u digitalnom prostoru, Perović je ukazala da se često govori o slobodi govora i govoru mržnje, ali mnogo rjeđe o „slobodi pažnje“.

„Kada uđemo na društvene mreže, ne biramo uvijek sadržaj koji ćemo vidjeti. Algoritmi nam plasiraju sadržaje koji izazivaju snažne emocije, strah ili sukobe, jer oni ostvaruju najveći domet“, kazala je Perović.

Kao ilustraciju navela je istraživanja koja pokazuju da su viralniji sadržaji oni koji izazivaju strah ili podstiču radikalizaciju, kao i analize komentara ispod svjedočenja osoba koje su preživjele pokušaj samoubistva, gdje značajan broj komentara sadrži poruke mržnje i pozive na samopovređivanje.

Perović je istakla da je upravo svijest o takvim pojavama bila jedan od razloga za pokretanje projekta.

„Mladi učesnici projekta prethodno su prošli obuku za ambasadore i ambasadorke odgovorne online komunikacije, nakon čega su učestvovali u kreiranju online kampanje. Takođe, tokom digitalnog parlamenta izradili su preporuke za smanjenje radikalizacije mladih na internetu. Među ključnim temama projekta izdvojene su mizoginija, homofobija, transfobija, nacionalizam, rasizam i islamofobija“, navela je Perović.

Koordinatorka programa Aktivno građanstvo u Centru za građansko obrazovanje, Sara Čabarkapa, je podsjetila da jedan segment projekta podrazumijeva podršku organizacijama civilnog društva koje se bave ovom tematikom, navodeći da je kroz taj program podržano sedam projekata, među kojima je i projekat „Kind Online“ koji sprovodi NVO Prima.

Prema njenim riječima, zajednički cilj svih podržanih projekata jeste promocija sigurnog korišćenja interneta i podizanje svijesti o rizicima koji postoje u digitalnom okruženju.

„Svi ovi projekti, uključujući i projekat Prime, imaju za cilj da promovišu ideju sigurnog korišćenja interneta i podignu svijest o tome koje opasnosti postoje na internetu, kako za mlade koji u tom okruženju odrastaju, tako i za sve ostale korisnike“, zaključila je Čabarkapa.

Profesorica sociologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Nikšiću Biljana Maslovarić ocijenila je da su događaji kojima je javnost svjedočila posljednjih godina potvrda problema o kojima se govori decenijama, a koji se odnose na stereotipe, predrasude i društvene podjele.

„Svi imamo stereotipe i predrasude. To je dio ljudske prirode. Međutim, ono što možemo da radimo jeste da budemo svjesni njihovog postojanja i da ih preispitujemo“, kazala je Maslovarić.

Ona je upozorila da su generalizacije, poput tvrdnji da su „svi ljudi“, „sve žene“, „svi Turci“, „svi Romi“ ili „svi Crnogorci“ isti, jedan od osnovnih problema sa kojima se društvo suočava.

Prema njenim riječima, ključnu ulogu u prevazilaženju stereotipa i predrasuda ima obrazovni sistem.

„Obrazovanje je ključ. Ne postoji poznatiji dio društva, odnosno sistema, koji treba više da se bavi ovim pitanjima“, istakla je Maslovarić.

Ona je naglasila da je važno da mladi ostanu angažovani i da ne postanu ravnodušni prema pojavama u društvu.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković upozorio je na zabrinjavajući porast govora mržnje i diskriminatornog govora na društvenim mrežama, ocjenjujući da je društvo izgubilo dio vrednosnog kompasa, posebno među mlađim generacijama.

„Došli smo u situaciju da ono što je nekada bilo neprihvatljivo danas postaje poželjno i masovno se širi“, kazao je Bjeković.

On smatra da problem nije samo u širenju uvredljivih sadržaja, već i u njihovoj relativizaciji.

„Kada ovakve stvari rade odrasli ljudi, to se tretira ozbiljno. Kada to rade maloljetnici, često se govori da je riječ o incidentu ili prolaznoj fazi, umjesto da se sagledaju stvarne posljedice“, istakao je Bjeković.

On je ocijenio da društveni sukobi danas ostaju neriješeni i da se, umjesto rješavanja, prenose na internet i dalje produbljuju kroz etničke i druge podjele.

Bjeković je naglasio da institucija Zaštitnika prati ove pojave i upozorio da je značajan dio analiziranih komentara sadržao direktne pozive na nasilje.

„Od registrovanih primjera govora mržnje, između 10 i 15 odsto sadržalo je direktno podsticanje ili pozivanje na nasilje“, upozorio je Bjeković.

Poručio je da borba protiv govora mržnje zahtijeva jasnu reakciju institucija, veću odgovornost korisnika društvenih mreža i spremnost društva da prepozna i suzbije diskriminaciju prije nego što preraste u stvarno nasilje.

Predstavnica Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Vesna Gajević istakla je da Ministarstvo prepoznaje značaj medijske pismenosti i da već sarađuje sa nevladinim organizacijama na različitim inicijativama i projektima iz te oblasti.

Govoreći o prijedlozima za uvođenje novih sadržaja u obrazovni sistem, Gajević je naglasila da je proces uvođenja novih obaveznih ili izbornih predmeta složen i dugotrajan.

„Obrazovni sistem se suočava sa brojnim inicijativama za uvođenje novih predmeta, od građanskog obrazovanja do ekološke i finansijske pismenosti. Potrebno je pažljivo analizirati sve prijedloge, posebno imajući u vidu opterećenost učenika postojećim nastavnim programima“, kazala je Gajević.

Ona je podsjetila da je medijska pismenost već prisutna kao izborni predmet i da među učenicima postoji značajno interesovanje za njegovo pohađanje.

„Medijska pismenost je jedan od izbornih predmeta koji učenici često biraju i nadamo se da daje rezultate, što je potrebno potvrđivati kroz istraživanja i analize“, navela je Gajević.

Ona je istakla da se izazovi poput govora mržnje i radikalizacije ne mogu rješavati isključivo kroz obrazovni sistem, već zahtijevaju zajedničko djelovanje porodice, škole, institucija i civilnog sektora.

„Današnja djeca su produkt svih nas. Ne možemo očekivati da samo obrazovni sistem ili nevladine organizacije riješe ove probleme. Potrebno je da svi, prije svega kao roditelji i članovi zajednice, preuzmemo dio odgovornosti“, poručila je Gajević.

Predstavnica Agencije za audiovizuelne medijske usluge Jelena Danilović istakla je da ta institucija, pored svoje osnovne regulatorne uloge u oblasti televizijskih i radijskih sadržaja, aktivno radi na promociji medijske pismenosti i digitalne bezbjednosti.

Ona je ocijenila da u Crnoj Gori postoji širok konsenzus među institucijama, organizacijama i drugim društvenim akterima o značaju medijske i digitalne pismenosti, što predstavlja dobru osnovu za zajedničko djelovanje.

Danilović je podsjetila da Agencija sprovodi brojne radionice u osnovnim i srednjim školama širom Crne Gore s ciljem podizanja svijesti o medijskoj pismenosti i digitalnoj bezbjednosti.

„Veliki broj opština i škola već je bio obuhvaćen ovim aktivnostima, a tokom ove godine planirano je da radionice budu organizovane u svim opštinama u Crnoj Gori“, istakla je Danilović.

Govoreći o iskustvima stečenim kroz rad sa mladima, Danilović je upozorila na sve kraći raspon njihove pažnje u digitalnom okruženju.

„Mladi su konstantno izloženi velikom broju sadržaja i informacijama koje se brzo smjenjuju. Algoritmi ih neprestano podstiču da traže nove sadržaje, što dodatno utiče na način na koji koriste medije i internet“, rekla je Danilović.

Poručila je da je saradnja institucija, obrazovnog sistema, medija i civilnog sektora ključna za unapređenje medijske pismenosti i jačanje otpornosti mladih na štetne sadržaje u digitalnom prostoru.

Ombudsman RTCG Ivan Ivanović ocijenio je da su mlađe generacije sve manje opterećene nacionalnim, vjerskim i drugim podjelama koje su obilježavale ranije generacije, ali da se suočavaju sa novim izazovima vezanim za digitalno okruženje.

„Njihov najveći izazov u budućnosti biće upravo online život i zato je potrebno ozbiljno raditi na edukaciji i prevenciji“, istakao je Ivanović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora ima kapacitete da odgovori na te izazove, ali je neophodno uključivanje svih relevantnih institucija, posebno Ministarstva prosvjete.

Govoreći o medijima, Ivanović je najavio da je u pripremi novi Kodeks novinara Crne Gore, koji će posebnu pažnju posvetiti ponašanju novinara i medija u online prostoru.

On je naglasio i odgovornost medija za sadržaj koji se objavljuje na njihovim digitalnim platformama, posebno kada je riječ o komentarima korisnika.

„Komentari na portalima predstavljali su ozbiljan problem. Mediji moraju imati adekvatne mehanizme i timove koji će pratiti komentare i spriječiti da govor mržnje i neprimjeren sadržaj postanu dio javne komunikacije“, poručio je Ivanović.

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić upozorila je da je medijska pismenost jedno od ključnih pitanja savremenog društva i da više nema prostora za odlaganje ozbiljnijih aktivnosti u toj oblasti.

Ona je istakla da poseban problem predstavlja poslovni model društvenih mreža i digitalnih platformi, čiji je cilj da korisnici što duže ostanu na njihovim servisima.

„Algoritmi nam sve češće prikazuju sadržaje sa kojima smo saglasni, što dovodi do toga da se stvarnosti različitih ljudi sve više udaljavaju jedna od druge“, upozorila je Bajramspahić.

Prema njenim riječima, takav sistem doprinosi radikalizaciji stavova i povećava netrpeljivost prema drugačijim mišljenjima.

„Ljudi su se uvijek razlikovali u stavovima, ali su nekada dijelili zajednički društveni prostor. Danas se sve češće zatvaramo u informacione balone koji dodatno produbljuju podjele“, navela je Bajramspahić.

Smatra da se govor mržnje i njegov uticaj na društvo često potcjenjuju.

„Govor mržnje predstavlja preduslov za nasilje. Posljednjih godina vidjeli smo brojne primjere u kojima je radikalizacija na društvenim mrežama prerasla u stvarne oblike nasilja“, rekla je Bajramspahić.

Govoreći o načinima suzbijanja radikalizacije, Bajramspahić je naglasila važnost otvorenosti prema različitim mišljenjima i spremnosti na dijalog.

„Prva mjera borbe protiv radikalizacije jeste da sebe izložimo stavovima koji nijesu naši, da učimo toleranciji, razmjeni argumenata i preispitivanju vlastitih uvjerenja. Samo tako možemo graditi otpornije društvo“, poručila je Bajramspahić.

Projekat KIND ONLINE, koji realizuje NVO Prima, podržan je kroz program „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva: Crnogorski digitalni štit (MDS)“ koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa SHARE fondacijom, i u saradnji sa Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, a uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.