Isplata naknade štete građanima i privrednim subjektima koji su pretrpjeli štetu usljed požara tokom 2025. godine trebalo bi da počne do kraja jula, ali javnosti i dalje nije poznato kolika je ukupna procijenjena šteta, koliko novca nedostaje za isplatu, niti koliko je sredstava prikupljeno na donatorskom računu otvorenom za sanaciju posljedica požara.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede “Vijestima” je ranije saopšteno da Komisija za procjenu šteta očekuje da će sve naknade po osnovu prošlogodišnjih požara biti isplaćene do kraja jula.
“Komisija trenutno raspolaže određenim iznosom sredstava. Međutim, sa isplatom će se početi tek kada se obezbijede sredstva za isplatu svih pojedinačnih šteta”, naveli su iz tog resora.
Iz Ministarstva su objasnili da je Komisija, prilikom utvrđivanja visine naknade dužna da postupa u skladu sa članom 6 Odluke o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve.
Na pitanje koliko je zahtjeva za naknadu štete do sada pristiglo, koliko ih je obrađeno, a koliko još čeka odluku nadležnih, iz Ministarstva su odgovorili da je Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, od oktobra 2025. do marta 2026. godine, primila oko 550 zahtjeva. Najveći broj odnosi se na štete nastale usljed požara.
“Broj pristiglih zahtjeva, obim i složenost dokumentacije, kao i činjenica da je za određeni broj fizičkih lica Komisija zaprimala zahtjeve i po nekoliko puta, neposredno ili preko opštinskih komisija, zahtijevali su detaljnu analizu zahtjeva i njihovo uparivanje, kako ne bi došlo do dvostruke isplate naknade po istom osnovu”, kazali su iz Ministarstva.
Iz tog resora su pojasnili da su način rada i odlučivanja Komisije uređeni Poslovnikom o radu, te da je prvi i osnovni kriterijum da je šteta nastala usljed elementarne nepogode - grada, poplave, požara ili druge nepogode većih razmjera.
Nakon toga se, kako su naveli, procjenjuje opravdanost zahtjeva, odnosno validnost raspoložive dokumentacije: foto-dokumentacije, procijenjene vrijednosti štete koju su utvrdile opštinske komisije, ministarstva, druge relevantne institucije ili ovlašćeni procjenjivači.
“Za predmete gdje je dokazano da su podnosioci zahtjeva u potpunosti i nedvosmisleno pretrpjeli štetu od elementarne nepogode, Komisija će opredjeljivati maksimalne naknade, u skladu sa propisima”, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede.
Građani, čija su imanja uništena u stihijama prošlog ljeta, tvrde da su informacije od države dobijali “na kašičicu”.
Milovan Marković iz Pipera, čije je imanje stradalo u prošlogodišnjim požarima, kaže da od izlaska Komisije za procjenu štete na teren do danas nije dobio nikakvu informaciju o tome da li će šteta biti nadoknađena.
“Bilo je tačno onako kako smo i znali da će biti - tresla se gora, rodio se miš. Od momenta kada su članovi Komisije izašli na teren i korektno popisali uništene loze, masline i ostale voćke na našem vinogradu i imanju, niko nas više nije kontaktirao, niti informisao o tome da li ćemo ikada išta dobiti. Prema onome što znam od rođaka i komšija iz Pipera, isti je slučaj i sa njima. Niko u Piperima, kako stvari sada stoje, nije dobio ništa od odštete koja je tako pompezno najavljivana iz Vlade i Glavnog grada”, kazao je Marković.
On ocjenjuje da je posebno zabrinjavajuće to što, kako kaže, prošlogodišnje štete nijesu sanirane, a država ni ovu požarnu sezonu nije dočekala spremno.
Bez odgovora o ukupnoj šteti
Na pitanje koliki je ukupan iznos sredstava koji je Vlada planirala za naknadu štete od prošlogodišnjih požara i poplava, Ministarstvo nije dostavilo konkretan iznos.
Odgovoreno je da je Komisija uputila zahtjev Ministarstvu finansija kako bi se obezbijedila nedostajuća sredstva za isplatu svih šteta nastalih tokom 2025. godine, “a posebno štete nastale od požara”.
Iz Ministarstva su naveli i da Vlada, kao i Komisija koju je formirala, raspolažu informacijama o šteti od poplava na osnovu zahtjeva opštinskih komisija i pojedinačnih zahtjeva građana. Kako su kazali, štete nastale od poplava u 2025. godini značajno su manje u odnosu na štete od požara i čine oko 10 odsto ukupnog broja šteta nastalih tokom te godine.
“Bez obzira koja elementarna nepogoda je u pitanju, Komisija postupa na isti način”, naveli su iz Ministarstva.
Međutim, nakon dodatnog pitanja “Vijesti” na koliko novca je procijenjena ukupna šteta nastala od požara i koliko sredstava nedostaje, iz Ministarstva poljoprivrede su odgovorili da taj podatak mogu dostaviti “blagovremeno kada informacija bude usvojena na sjednici Vlade”.
Nije odgovoreno kada bi se ta informacija mogla naći na sjednici Vlade, niti kada će javnosti biti poznato koliko novca nedostaje za isplatu šteta.
“Vijesti” su se potom odvojeno obratile Ministarstvu finansija, pitajući da li je tom resoru zvanično dostavljen zahtjev Komisije za procjenu šteta za obezbjeđivanje nedostajućih sredstava za isplatu šteta iz 2025. godine, kada je zahtjev primljen i koliki je ukupan iznos dodatnih sredstava koji Komisija traži kako bi se omogućila isplata svih utvrđenih šteta.
Ministarstvo finansija nije odgovorilo na upite redakcije.
Gdje je donatorski račun?
Poseban niz pitanja otvoren je u vezi sa donatorskim žiro računom za sanaciju posljedica požara.
“Vijesti” su se Generalnom sekretarijatu Vlade obratile za podatke o stanju tog računa i eventualnoj raspodjeli sredstava. Iz Generalnog sekretarijata je odgovoreno da je za ta pitanja nadležna Komisija koja upravlja sredstvima uplaćenim za pomoć u sanaciji posljedica štete nastale tokom požara.
Iz Generalnog sekretarijata uputili su “Vijesti” na Ministarstvo javnih radova, navodeći da Komisijom predsjedava ministarka Majda Adžović. Međutim, iz Ministarstva javnih radova novinarka je upućena na Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, odnosno ministra Vladimira Jokovića, kao predsjednika Komisije.
Nakon što su se “Vijesti” obratile Ministarstvu poljoprivrede, iz tog resora je odgovoreno da donatorski račun nije kod njih, već kod Ministarstva finansija.
“Donatorski račun nije kod Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, već je u pitanju Ministarstvo finansija, zbog čega Vas upućujemo za sve informacije na tu instituciju”, naveli su iz Ministarstva poljoprivrede.
“Vijesti” su zato Ministarstvu finansija ponovo poslale pitanja, tražeći da razjasne situaciju, imajući u vidu da institucije već deset dana novinarku međusobno upućuju jedna na drugu.
Od Ministarstva finansija zatraženo je da odgovori koliko je novca do sada uplaćeno na donatorski žiro-račun za sanaciju posljedica požara, koliko se novca trenutno nalazi na tom računu, da li je dio sredstava sa tog računa do sada isplaćen oštećenim građanima ili privrednim subjektima, a ako nije, zbog čega novac još nije raspodijeljen.
Od tog resora ponovo je zatraženo i da odgovori na upit od 15. juna - da li im je zvanično dostavljen zahtjev Komisije za procjenu šteta za obezbjeđivanje nedostajućih sredstava za isplatu šteta iz 2025. godine, kada je zahtjev primljen i koliki iznos dodatnih sredstava Komisija traži.
Prema posljednjim informacijama koje su “Vijesti” objavile u oktobru, na donatorskom računu koji je Vlada Crne Gore otvorila za prikupljanje pomoći građanima pogođenim požarima bilo je 123.745,03 eura.
Marković: Na pola sata od Podgorice nema ni gradskog vodovoda
Marković upozorava na to da ni ova požarna sezona nije pripremljena kako treba.
“Hajde i da su makar pripremili ovu sezonu kako treba, pa da čovjek kaže - snaći ćemo se oko obnove, kao i do sada, sami. Ali nijesu ni to uradili. Niti su vatrogasce opremili kako treba, niti su obezbijedili funkcionalnu avijaciju, niti su kupili helikoptere ili remontovali ono što imamo. Ljetnje žege i suše su već počele, a mi opet strepimo hoćemo li se zabavljati o istom jadu kao prošle godine”, rekao je Marković.
Dodaje da stanovnici Gornjih Pipera, iako su udaljeni manje od pola sata vožnje od centra Podgorice, i dalje nemaju elementarne uslove.
“O vodi i priključenju na gradski vodovod možemo samo da sanjamo. Umjesto da se rješavaju suštinski problemi, nama se kao veliki uspjeh predstavlja lopata asfalta. Najvažnije potrebe građana ostaju po strani, dok se novac troši na službena vozila, putovanja, dnevnice i partijske kadrove”, kazao je Marković.
On smatra da građani ne bi trebalo da ćute na takav odnos institucija.
“Na kraju, sami smo krivi ako sve ovo trpimo i dozvoljavamo. Kao što se nekada izlazilo protiv prethodnog režima, tako bi i sada građani morali jasno da pokažu šta misle o načinu na koji se vodi država”, poručio je Marković.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
