Opština Kolašin je ušla u proces pregovora oko zamjene zemljišta sa CEDIS-om za potrebe izgradnje nove autobuske stanice. To su i prvi konkretni koraci u posljednjih skoro dvije decenije, koji bi trebalo da dovedu do početka radova na rješavanju jednog od najvećih kolašinskih problema.
U tom gradu autobuska stanica ne postoji već 18 godina, a prostor koji se u tu svrhu sada koristi formalno je samo autobusko stajalište.
Prema riječima glavne gradske arhitektice Kristine Bulatović Pejić, taj proces još nije okončan, to jest, ništa nije dogovoreno. Ona podsjeća da je prema izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana (ID PUP) autobuska stanica planirana na lokaciji koja pripada CEDIS-u, a koje je u blizini postojećeg stajališta.
“Opština je ušla u proces pregovora oko zamjene zemljišta sa CEDIS-om, ali još ništa nije dogovoreno. Ako sve bude išlo kako treba, u skladu sa smjernicama PUP-a, planiramo raspisivanje konkursa za idejno arhitektonsko rješenje”, kazala je glavna gradska arhitektica za “Vijesti”.
Iz Opštine nijesu precizirali pod kojim uslovima planiraju da obave “zamjenu zemljišta” sa CEDIS-om i koje će parcele u zamjenu ponuditi toj državnoj kompaniji, s obzirom na činjenicu da je malo parcela u gradskom dijelu u vlasništvu države. Ukoliko Opština, pak, bude kupovala to zemljište, jasno je da će projekat značajno poskupjeti, jer je riječ o parcelama u Ulici Mojkovačke bitke, u neposrednoj blizini centra grada.
Kako su prije godinu kazali u Opštini, više nije ideja da se autobuska stanica, kako je ranije planirano, gradi u okviru modela javno-privatnog partnerstva. Najavili su da će objekat biti “u skladu sa najvišim standardima i na nivou kakav zaslužuje Kolašin kao turistički centar”.
Prostor koji se sada naziva autobuska stanica vlasništvo je privatnog preduzeća. Neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebne infrastrukture i mobilijara, pa ga mnogi prevoznici izbjegavaju. Zbog toga putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.
Kolašinsko preduzeće je na toj lokaciji davno započelo gradnju objekta autobuske stanice, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je bio za sprat viši od dozvoljenog.
Iz kolašinske Opštine više puta su najavljivali da će stajalište upristojiti i prije okončanja cijelog projekta. Lokalna uprava se prije dvije godine nadala novcu iz Uprave za kapitalne projekte, kako bi plato, na kojem su sada često lokve i blato, bar asfaltirali. No, do toga još nije došlo.
Zemljište CEDIS-a na kojem je planirana lokacija prema ID PUP-u u neposrednoj je blizini sadašnje “autobuske”, ali i državnih parcela na kojima bi u budućnosti, opet prema ID PUP-u, trebalo da se gradi pravoslavni hram.
“Važeći planski dokument već prepoznaje prostor namijenjen razvoju autobuske stanice sa pratećim sadržajima i tretira ga kao integralnu cjelinu saobraćajne infrastrukture. Istovremeno, plan ostavlja dovoljno fleksibilnosti da se kroz dalju razradu projektne dokumentacije i analize saobraćajnih potreba definišu najbolja funkcionalna rješenja za ovaj prostor”, kazao je “Vijestima” izvršni direktor Agencije za projektovanje i planiranje prostora Andrija Mirović.
Ta agencija u procesu je izrade novog PUP-a, pa Mirović objašnjava da je njihova uloga “da kroz plansku dokumentaciju obezbijede prostorne preduslove i jasne urbanističke smjernice, dok odluka o realizaciji zavisi od Opštine, nadležnih institucija, potencijalnih investitora i raspoloživih finansijskih modela”.
On je rekao da novi PUP treba da zadrži mogućnost razvoja modernog saobraćajnog terminala sa pratećim sadržajima, jer to odgovara rastu turističkog prometa i broju korisnika javnog prevoza. O modelima finansiranja, uključujući javno-privatno partnerstvo, “odlučivaće se kroz posebne analize i odluke nadležnih organa”.
Prema onome što je Mirović odgovorio oko buduće lokacije hrama, vjerovatno je da će se i taj objekat graditi, kako je ranije planirano. Na državnim parcelama, u neposrednoj blizini buduće autobuske stanice. Prema onome što je Mirović reko, aktivnosti rješavanja imovinskih i organizacionih pitanja su započete ranije.
“U tom smislu, prostor koji je u važećoj planskoj dokumentaciji prepoznat za vjerske sadržaje i prateću infrastrukturu predstavlja logičnu osnovu za dalje planiranje. Pored urbanističkih i prostornih argumenata, značajno je i to što su u prethodnom periodu vođene aktivnosti na rješavanju imovinsko-pravnih i organizacionih pitanja neophodnih za realizaciju ovog sadržaja, što ukazuje na određeni stepen kontinuiteta i zrelosti čitave inicijative”, kazao je on.
Mirović objašnjava da će “konačna odluka zavisiti od rezultata stručnih analiza koje će biti sprovedene tokom izrade plana”. Međutim, kako kaže, “sa aspekta racionalnog upravljanja prostorom i pravne sigurnosti, važno je uvažiti već započete procese i izbjegavati nepotrebne promjene ukoliko za njih ne postoje jasni prostorni ili javni interesi”.
Prostor koji se sada naziva autobuska stanica vlasništvo je privatnog preduzeća. Neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebne infrastrukture i mobilijara, pa ga mnogi prevoznici izbjegavaju. Zbog toga putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
