Cilj reforme, predložene izmjenama i dopunama obrazovnih zakona, isključivo je podizanje kvaliteta svih nivoa obrazovanja, tvrdi ministar prosvjete Damir Šehović.
Javna rasprava o izmjenama osam zakona završava se sjutra. Predložene su izmjene Opšteg, te propisa o predškolskom, osnovnom, gimnazijskom, stručnom, visokom, obrazovanju djece sa posebnim potrebama i obrazovanju odraslih.
Tokom javne rasprave čula su se negodovanja, a dobar dio njih dolazio je sa privatnih ustanova visokog obrazovanja, jer izmjene propisa predviđaju besplatne studije na Univerzitetu Crne Gore.
Na privatnim univerzitetima i fakultetima to doživljavaju kao napad, jer smatraju da će veće interesovanje za UCG značiti manje studenata na njihovim ustanovama.
Šehović kaže da besplatne osnovne i master studije na javnim ustanovama, koje se prvi put uvode u Crnoj Gori, predstavljaju najbolju investiciju u budućnost.
Šehović kaže da besplatne osnovne i master studije na javnim ustanovama, koje se prvi put uvode u Crnoj Gori, predstavljaju najbolju investiciju u budućnost
"O potrebi i značaju uvođenja besplatnog visokoškolskog obrazovanja najbolje govori podatak da trenutno više od 2/3 studenata na UCG ima status samofinansirajućih, jer plaćaju školarinu. Predloženom izmjenom zakona država na sebe preuzima obavezu finansiranja svih studenata koji će se upisivati na UCG, što predstavlja reformski iskorak, zahvaljujući kojem će se ubuduće školovati oni koji znaju, a ne oni koji imaju. Svakako, biće propisani i uslovi za zadržavanje statusa budžetskog studenta", kaže ministar u intervjuu “Vijestima”.
On, kaže, ne vidi zašto bi ta mogućnost ikome smetala, je svi potencijalni studenti imaju jednako pravo da konkurišu za besplatne studije na državnom Univerzitetu: "To što do sada ni sa jedne adrese zvanično nijesmo naišli na protivljenje ovakvom rješenju, doživljavamo kao nepodijeljenu podršku javnosti za predloženi model".
Izmjene Zakona o visokom obrazovanju propisuju i valorizovanje diplome o završenim trogodišnjim studijama, dok će magistarske trajati dvije, a doktorske tri godine.
Studenti UCG su upozoravali da dobar dio njihovih kolega, po završenim studijama na privatnim ustanovama i fakultetima sumnjivog kvaliteta iz regiona, upisuju postdiplomske studije na UCG i tako “peru” diplome i (ne)znanje, a zauzimaju mjesto kvalitetnim visokoškolcima.
Šehović tvrdi da je Ministarstvo i ovo uzelo u obzir, pa će magistarske studije na UCG biti o trošku države, ali isključivo za one koji polože prijemni ispit.
"U želji da izbjegnemo eventualnu nepravdu da studenti sa boljim prosjekom stečenim na fakultetima za koje se sumnja da izdaju diplome slabijeg kvaliteta, zauzmu mjesto studentima državnog Univerziteta na besplatnim master studijama, spremni smo da zakonom prvi put omogućimo polaganje prijemnog ispita prilikom upisa na master studije. Na taj način će zaista najbolji studenti dobiti šansu za upis. Tako će se elimisati eventualan problem nelojalne konkurencije, i na konkurentnoj osnovi obezbijediti isti položaj za sve koji žele da se dalje usavršavaju. To u konačnom znači da će benefite besplatnih master studija koristiti oni koji imaju znanje, a ne samo zvanje", tvrdi ministar.
Komentarišići višegodišnja upozorenja dijela javnosti na centralizovan izbor direktora, prema kojem školski odbori predlažu kandidata, a ministar potpisuje imenovanje, navodeći da su povlašćeni oni rukovodioci škola sa članskom kartom partija na vlasti, ministar tvrdi:
"Ubuduće će tročlana komisija, nakon javnog konkursa i sprovedenog usmenog intervjua, a na osnovu prethodno utvrđenih jasnih kriterijuma, ministru predlagati kandidata za direktora. Izvještaj komisije će o biti dostupan javnosti. Kako ministar prosvjete ima najveću odgovornost za naš obrazovni sistem, ne bi smio da postoji politički niti bilo koji drugi autoritet koji bi mu mogao nametnuti neadekvatno rješenje za direktora ili spriječiti smjenu već izabranog direktora, ako se u međuvremenu pokaže nekompetentnim. Makar je takav slučaj sa mnom", tvrdi Šehović.
Dodaje da svako rješenje dobro onoliko koliko je dobra njegova primjena, a da će se on lično založiti za stvaranje optimalnih pretpostavki za pravilnu primjenu.
Iniciraće kadrovske izmjene u školskim odborima
Ministar ne smatra da je problematično to što će sastavi školskih odbora ostati isti jer su u njima roditelji, socijalni partneri, zaposleni i predstavnici Ministarstva. On smatra da raznolikost sastava treba da bude garancija više da politika neće uticati na odluke:
"Radom predstavnika Ministarstva u odborima ću se, zajedno sa svojim saradnicima, ozbiljno baviti, i nećemo oklijevati da napravimo izmjene na svakom mjestu na kome se nijesu pokazali očekivani rezultati. Kako izmjene zakona predviđaju ponovni izbor Nacionalnog savjeta za obrazovanje, kao i Savjeta za visoko obrazovanje, kadrovsko osvježenje i školskih odbora, bilo bi korisno, zbog čega ću imati inicijativu u tom pravcu".
Negativne ocjene o radu direktora osnov za razrješenje
Komentarišući primjedbe da je u zakon trebalo uvrstiti i to da direktori škola ne smiju biti članovi partije, Šehović ističe da kriterijum za izbor moraju biti rad i iskustvo:
”Jer van političkih partija, baš kao i unutar njih, ima kadrova koji imaju kapaciteta da vode jednu obrazovnu ustanovu. Eliminisanjem potencijalnih kandidata na osnovu kriterijuma pripadnosti političkoj partiji, zasigurno bismo eliminisali i one koji svojim kvalitetima mogu odgovoriti zahtjevu, a sebi suzili izbor. Kako apolitičnost, ukoliko nije praćena kvalitetom kandidata za bilo koje mjesto, nije preporuka, tako ni formalno članstvo u partiji ne treba biti prepreka". Šehović još naglašava da se prosvjetni resor zalaže za depolitizaciju u radu, koja podrazumijeva profesionalno obavljanje obrazovne djelatnosti i u interesu učenika:"Zato smo predložili da dobijanjem negativne ocjene o kvalitetu rada, direktori stiču osnov za razrješenje. Pored toga, direktori mogu najviše dva puta biti izabrani. Nijesmo išli za rješenjima koja će biti popularna, već onima koja će biti funkcionalna. Da li su prava, pokazaće vrijeme", zaključuje ministar.
Nastavnicima nećemo dirati plate
Šehović tvrdi da je cilj smanjenja obima gradiva za osnovce bolji kvalitet znanja, a ne smanjenje plata i broja zaposlenih u prosvjeti.
On podsjeća da je novim propisima smanjena norma na 18 časova, upravo da bi zarade učitelja i nastavnika ostale na istom nivou kao što su sada."Uz to će i smanjenje broja učenika u odjeljenjima, koja je takođe važan dio reforme koju izmjene zakona predviđaju, uticati na potrebu formiranja novih odjeljenja, a samim tim otvoriti i dodatan prostor za nastavnike. Vodili smo računa da se reforma ne sprovodi na uštrb prava nastavnika. Naprotiv! Status nastavničke profesije će nakon sprovedene reforme generalno biti poboljšan", poručuje ministar.
Dodaje da sva rješenja predviđena reformom zahtijevaju značajna višemilionska izdvajanja iz državnog budžeta za potrebe obrazovanja, te da je to najbolja potvrda čvrste riješenosti Vlade da osnaži ugled prosvjetnih radnika.
Bonus video:
