Stanovnici barskog naselja Šušanj - Ilino obratili su se Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zbog toga što nijesu u mogućnosti da svoje kuće legalizuju jer Prostorno-urbanistički plan Bara, koji je u fazi izmjena i dopuna, predviđa saobraćajnicu preko njih. Zbog toga zahtijevaju izmještanje saobraćajnice, dok iz Ministarstva poručuju da promjena nema i da se problem može ubuduće rješavati preko Opštine Bar.
Više mještana obratilo se “Vijestima” zbog ovog problema, tvrdeći da je izmještanje saobraćajnice koja prolazi kroz to naselje neophodno, posebno zbog činjenice da se radi o putu koji je u taj dokument ucrtan još 2008. godine, otkad se i prenosi, kad je u tom dijelu Bara postojalo svega nekoliko kuća, a sad ih ima na stotine.
Baranka Mila Rmuš, koja ima kuću u tom dijelu Bara, ispričala je listu da je u nacrtu Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Opštine Bar zadržana trasa saobraćajnice koja je ucrtana prije više decenija, a danas prolazi kroz već izgrađeno naselje u Šušanju.
“Ta trasa prolazi preko kuće mog sina, kao i preko više drugih postojećih kuća u naselju. Pokušali smo da problem riješimo institucionalnim putem. Bila sam u kabinetu državne sekretarke Marine Izgarević-Pavićević, razgovarala s obrađivačem plana Gordanom Raičević, više puta tražila hitan sastanak s ministrom. Ministarstvu sam uputila i urgenciju, zahtjev za prijem i svu raspoloživu dokumentaciju”, kazala je.
PITANJA BEZ ODGOVORA
Odgovori koje je dobijala, tvrdi ona, svodili su se na to da je javna rasprava završena i da je prigovor trebalo podnijeti na vrijeme, uz obrazloženje da je bila dužna da prati javnu raspravu.
Rmuš napominje da je nekoliko vlasnika kuća ipak blagovremeno podnijelo prigovore upravo na trasu ove saobraćajnice i da je u odgovoru obrađivača plana navodi se da se njihovi prigovori djelimično prihvataju, uz obrazloženje da će se pitanje trase rješavati kroz izradu detaljnog urbanističkog plana, dok će postojeći PUP Bara zadržati spornu trasu.
“Smatram da ovakvo obrazloženje ostavlja ozbiljna pitanja bez odgovora. Koliko mi je poznato, Prostorno-urbanistički plan predstavlja planski dokument višeg reda koji određuje osnovnu trasu saobraćajnice, pa nije jasno na koji način bi detaljni plan mogao izmijeniti rješenje koje je već utvrđeno planom višeg reda. Upravo zbog toga smatram da odgovor na podnijete prigovore nije dao jasno i adekvatno obrazloženje zbog čega se sporna trasa zadržava”, saopštila je ona “Vijestima”.
Posebno naglašava činjenicu da građani u ovom slučaju nisu imali stvarnu mogućnost da budu blagovremeno upoznati sa sadržajem nacrta jer je nacrt PUP-a, prema njenom i iskustvu drugih, bilo nemoguće pregledati jer ga zbog njegove obimnosti i tehničke složenosti nije moguće otvoriti ni na računaru ni na telefonu - isključivo u kabinetu sekretara Sekretarijata za urbanizam i prostorno planiranje Ognjena Lekovića, kazala je Rmuš.
Njen stav je i da informacije o javnoj raspravi nijesu bile dovoljno dostupne da bi svi građani koji su direktno pogođeni mogli na vrijeme reagovati.
Kazala je da zbog zadržavanja ove trase, njen sin, kao i ostali vlasnici kuća na njenom pravcu, trenutno nijesu u mogućnosti da legalizuju svoje objekte, niti da njima slobodno raspolažu.
Rmuš poručuje da im je time onemogućeno da prodaju svoju imovinu ili ostvare druga zakonom predviđena prava, a izvjesno je da će ovo stanje potrajati najmanje do novog nacrta izmjena i dopuna PUP-a Bar koji “može biti tek za deset godina”.
U razgovoru s “Vijestima” je pojasnila da su dokumentaciju, odnosno zahtjev i ovjereni elaborat, za legalizaciju podnijeli u dogledno vrijeme i da duže vrijeme nijesu dobili poziv na sastanak. Kad su se intenzivnije interesovali za svoj predmet, nezvanično im je rečeno da je problem taj što preko njihove kuće prelazi planirana saobraćajnica, te zbog toga nema razloga za žurbu jer njihov zahtjev svakako neće moći da bude odobren.
PUT OSTAJE, VIDJETI S OPŠTINOM
Iz Ministarstva kojim rukovodi Slaven Radunović “Vijestima” su kazali da su primili zahtjev Rmuš i da se radi o bespravnom objektu koji je izgrađen na trasi planiranoj važećim PUP-om Opštine Bar, donijetim 2018. godine.
Izmjenama i dopunama PUP-a, kako navode, pristupilo se u cilju rješavanja ključnih razvojnih problema, naročito za pojedine segmente koje Plan tretira, kao što je infrastruktura, pri čemu se jedan od ciljeva izrade odnosi na rješavanje problema koji se odnose na regionalnu saobraćajnu povezanost.
“Izmjene i dopune PUP-a Bara nalaze se u završnoj fazi, odnosno fazi Predloga plana, koji se izrađuje nakon sprovedene javne rasprave po Nacrtu plana. U toku javne rasprave po Nacrtu plana, svi zainteresovani korisnici prostora mogli su da daju predloge, primjedbe i sugestije na predložena planska rješenja”, kazali su.
Predlog Izmjena i dopuna PUP-a će, kažu iz tog resora Vlade, nakon pribavljanja propisanih saglasnosti i mišljenja, biti dostavljen Vladi radi donošenja.
Iz Ministarstva kažu i da je Rmuš u obavljenim razgovorima s ovlašćenim licima objašnjeno da je planirano rješenje saobraćajnice preuzeto rješenje iz važećeg PUP-a te da, s obzirom na to da se radi o izmjenama Plana, nije moguće u ovoj fazi izrade mijenjati lokalnu saobraćajnu mrežu.
Napominju i da su kroz Predlog plana date preporuke u cilju rješavanja navedenog i sličnih pitanja. Naime, u preporukama je navedeno da su planom definisani orijentacioni saobraćajni pravci, a tačan položaj saobraćajnica, te položaj sekundarne i pristupne saobraćajne mreže, kao i parcelacija se definiše lokalnim planovima nižeg reda, koji se rade na geodetskim podlogama manje razmjere uz detaljno sagledavanje urbanističko-saobraćajnog koncepta.
Poprečni profili saobraćajnica preporučenih Planom su dati uglavnom za primarne saobraćajnice, poručili su, dok se poprečni profili saobraćajnica nižeg ranga određuju lokalnim planovima.
“Stoga se daje mogućnost manjih odstupanja od planiranih trasa saobraćajnica kroz izradu planova nižeg reda, koji se rade na detaljnim geodetsko-katastarskim podlogama nakon sagledavanja postojećeg stanja, uz zadržavanje preporučenih pravaca i poštovanje pravila struke”, kažu iz Radunovićevog kabineta.
U preporukama je navedeno i to da lokalne saobraćajnice predviđene važećim planskim dokumentima detaljne razrade, na područjima na kojima je u međuvremenu došlo do izgradnje većeg broja bespravnih objekata, imaju orijentacioni karakter.
Konačan položaj trase i poprečni profil biće definisani kroz izradu novog PUP-a i planskih dokumenata detaljne regulacije, dodaju, u skladu sa Zakonom, a da se do donošenja navedenih planskih dokumenata postupak legalizacije bespravno sagrađenih objekata može sprovoditi u skladu s važećim smjernicama za legalizaciju.
“Budući da su, prema novom Zakonu o uređenju prostora, lokalni planski dokumenti u nadležnosti lokalnih samouprava - to se pitanje na koje se odnosi obraćanje Mile Rmuš sada može rješavati na nivou Opštine Bar”, zaključili su.
MORAĆE BITI UKLONJENI
Građani Bara koji su kontaktirali redakciju ovim povodom tvrde i da nijesu zadovoljni činjenicom da su za saobraćajnicu saznali tek kad su ušli u proces legalizacije, dodajući da to znači da će u konačnom, kad dođe do realizacije tog projekta, njihove kuće morati da budu srušene.
Pojedini navode i da se radi o nepravdi jer, kako tvrde, ne žele da svoje domove prodaju ni sad, ni u budućnosti, pa je izvjesno da će doći do prinudne eksproprijacije u kojoj će procjena njihove imovine biti znatno manja od realne, pod izgovorom bespravnosti objekata koje nijesu uspjeli da legalizuju.
“Predmetno plansko rješenje nije u skladu sa stvarnim stanjem na terenu, jer se radi o u potpunosti izgrađenom naselju i formiranom stambenom naselju, bez prostora za realizaciju planirane saobraćajnice. Njena realizacija bi podrazumijevala rušenje velikog broja postojećih stambenih objekata, što ukazuje da je plansko rješenje neizvodljivo u postojećim uslovima”, navela je Rmuš u svojem obraćanju resornom ministarstvu koje je dostavila i “Vijestima”.
U zahtjevu za hitan sastanak s Radunovićem povodom ove problematike, na koji nije dobio odgovor, jedan Baranin je napisao da ne traži privilegiju, već isključivo mogućnost da se prije usvajanja plana razmotri usklađenost postojećeg rješenja sa stvarnim stanjem u prostoru jer se radi “o planskoj grešci koja još uvijek može da se ispravi”.
Komentarišući ove navode, iz nadležnog ministarstva su kazali da je članom 6 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata definisano da se bespravni objekat legalizuje u skladu s ovim zakonom ako, između ostalog, nije izgrađen na prostoru koji je planskim dokumentom određen za izgradnju infrastrukturnih i drugih objekata od opšteg interesa.
“Samim tim, to predstavlja opravdan i obavezujući razlog za odbijanje legalizacije takvih objekata”, ocijenili su i dodali da država nije u obavezi da legalizuje sve bespravno sagrađene objekte jer, kao što je poznato, ti su objekti, u stvari, stečeni protivzakonitim radnjama - građenje bez potrebne dokumentacije.
U ovakvim slučajevima, zaključuju, država mora štititi i sopstvene interese, odnosno, ne može vršiti legalizaciju objekata za koje se već unaprijed zna da će morati biti uklonjeni shodno pozitivnim zakonskim propisima.
BROJNE PRIMJEDBE NA BARSKI PUP
Lokalni putevi koji bi trebalo da pređu pored kuća, zgrada u enklavi, gradnja u blizini mora, odjeljenje za dijalizu, veliki broj kamenoloma, centralizacija prostornih pitanja, usklađenost s nižim i višim dokumentima – to su glavne zamjerke i problemi koje su Barani i Baranke iznijeli na raspravi o Nacrtu izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Opštine Bar u martu 2025. godine, za koju su pokazali veliko interesovanje.
Do kraja javne rasprave, na ovaj dokument je podneseno skoro 400 primjedbi i sugestija.
Jedna od najčešće ponavljanih zamjerki odnosila se na činjenicu da su u izradi nacrta korišćeni podaci stari više od decenije, zbog čega je ocijenjeno da ne predstavljaju pouzdanu osnovu za planiranje budućeg razvoja opštine. Učesnici su zatražili ažuriranje podataka i izradu savremenih stručnih analiza koje bi bile usklađene s aktuelnim stanjem na terenu i razvojnim potrebama Bara.
Pored toga, ocijenjeno je da nacrt nije potkrijepljen kvalitetnim bazičnim studijama, već da se u velikoj mjeri oslanja na ranije izrađene materijale koji više ne odgovaraju današnjim okolnostima. Posebno je naglašena potreba za definisanjem nove i ažurne saobraćajne mreže koja bi predstavljala osnov za buduće projektovanje i razvoj putne infrastrukture.
I pruga preko kuća
Da građani Bara nijesu zadovoljni idejama koje su se našle u PUP-u, a datiraju još s početka 2000-ih godina, pokazuje i to što su Barani u aprilu prošle godine Radunovićevom ministarstvu predali peticiju sa skoro 4.000 potpisa koju su pokrenuli građani čije kuće se nalaze na trasi pruge koja je ucrtana u ovaj planski dokument i koji traže da se taj dio ukloni iz Nacrta izmjena i dopuna PUP-a.
Iz Ministarstva prostornog planiranja su tada ukazali da obrađivač Izmjena i dopuna PUP-a Opštine Bar nije predvidio ništa novo, već je zadržao postojeće rješenje koje je planirano važećim PUP-om, još iz 2009. godine, a da ideja izmještanja trase željezničke pruge figurira i u ranijim studijama.
Zbog toga su odbili zahtjev građana i građanki Bara, o čemu su oni saznali nakon što je Ministarstvo objavilo izvještaj s javne rasprave u kojem se nalazi 397 primjedbi građana, firmi i drugih pravnih lica, s odgovorima obrađivača iz ovog resora.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
