Fotelja nije manjinsko pravo

Više državno tužilaštvo u okviru svojih nadležnosti prati i ocjenjuje da li u izjavama i radnjama bilo koje osobe postoje bitna obilježja krivičnog djela iz nadležnosti tog tužilaštva, a javnost će biti obaviještena ukoliko procijene da povodom nekog slučaja treba formirati predmet.

Tako su iz tog tužilaštva odgovorili na pitanje “Vijesti” o tome da li će po službenoj dužnosti eventualno formirati predmet povodom javnih izjava potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja, koji je izbor nove direktorice srednje škole u Ulcinju povezao sa “albanofobijom” i pozvao građane, roditelje, zaposlene u školi, albanske partije i organizacije da se tome suprotstave.

“Više državno tužilaštvo u Podgorici, u okviru svoje nadležnosti prati i ocjenjuje da li u izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva, tako da ukoliko ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena”, kazali su iz VDT-a.

Đeljošaj je prethodnih dana oštro reagovao na izbor direktorice Srednje mješovite škole “Bratstvo-jedinstvo” u Ulcinju, tvrdeći da je neprihvatljivo da na čelu škole u kojoj se nastava odvija i na albanskom jeziku bude osoba koja, tvrdi on, ne govori albanski jezik.

Takvu odluku nazvao je “institucionalnom provokacijom” i “izrazom albanofobije”, pozivajući građane Ulcinja, roditelje, nastavnike i zaposlene da “dignu glas”, a albanske političke partije i organizacije da se protiv toga “ujedine”.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija na to je odgovorilo da nije tačna Đeljošajeva tvrdnja da izabrana direktorica Snežana Živanović ne govori albanski jezik, naglašavajući da se rukovodioci obrazovnih ustanova ne biraju prema nacionalnoj ili političkoj pripadnosti, već prema znanju, kompetencijama, iskustvu i rezultatima propisane procedure.

Potpredsjednik Vlade je nakon toga dodatno zaoštrio retoriku i zatražio od ministarke prosvjete Anđele Jakšić Stojanović da podnese ostavku zbog, kako je ocijenio, odnosa prema Albancima.

Građanska aktivistkinja Bojana Jokić smatra da se u ovom slučaju mora krenuti od zakona, a ne od političke retorike.

Ona za “Vijesti” kaže da Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje da se direktor bira na osnovu javnog konkursa, programa razvoja ustanove i provjere kompetencija, znanja i sposobnosti, a ne prema nacionalnoj pripadnosti.

“Ako neko smatra da je konkretan konkurs zloupotrijebljen ili da je kandidatkinja neopravdano favorizovana, za to postoji jasan pravni put, pritužba zaštitniku ljudskih prava i sloboda ili tužba nadležnom sudu, jer Zakon o zabrani diskriminacije i Zakon o radu izričito zabranjuju diskriminaciju po osnovu nacionalne pripadnosti u zapošljavanju”, kazala je Jokić.

Ona istovremeno podsjeća da Ustav pripadnicima manjinskih naroda garantuje pravo na srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave.

To je, naglašava, legitimno i važno pitanje, ali riječ je o sistemskom pravu, a ne o pravu pojedinca da bude izabran na jedno konkretno radno mjesto.

“Miješanje ta dva nivoa, sistemskog prava i pojedinačnog ishoda jednog konkursa, jeste tačka na kojoj legitimna tema srazmjerne zastupljenosti manjina klizi u političku instrumentalizaciju”, ocijenila je Jokić.

Prema njenim riječima, zabrinjava i obrazac u kojem se, kada se politički funkcioner nađe pod pravnim ili političkim pritiskom, poseže za nacionalnim ili etničkim narativom i pozivom na otpor, umjesto da se spor rješava pred institucijama.

“Ključna razlika u odnosu na obično političko sporenje je u tome što se etnički narativ ne koristi da bi se riješio konkretan problem, nego da bi se skrenula pažnja i mobilisala baza u trenutku lične ugroženosti, izborne krize ili sudskog postupka”, kazala je ona.

Jokić naglašava da takav mehanizam nije svojstven samo albanskom političkom bloku, već da je decenijama prisutan i u srpskim i crnogorskim političkim strukturama.

“Samo se etnička adresa mijenja”, ocijenila je.

Nije prvi put, ali imunitet…

Ovo nije prvi put da Đeljošaj javno poziva sunarodnike na otpor protiv odluka nadležnih državnih organa.

Protiv njega je ranije pokrenut krivični postupak zbog događaja u Tuzima u februaru 2021. godine, kada se kao tadašnji predsjednik Opštine sa građanima i ugostiteljima usprotivio epidemiološkim mjerama Vlade i Ministarstva zdravlja.

Osnovno državno tužilaštvo teretilo ga je za krivično djelo pozivanje na otpor, odnosno da je druge pozivao na neposlušnost prema zakonitoj odluci državnog organa i službenim licima koja su tu odluku sprovodila. Postupak, međutim, nije dobio sudski epilog.

Nakon što je Đeljošaj postao u međuvremenu ministar, a zatim i potpredsjednik Vlade, njegov branilac se pred podgoričkim Osnovnim sudom pozvao na imunitet. ODT je potom od Skupštine tražio odobrenje za nastavak krivičnog gonjenja.

Administrativni odbor, kojim predsjedava Jelena Nedović (PES), 7. marta 2024. odlučio je da Skupštini predloži da ne odobri nastavak krivičnog postupka protiv Đeljošaja zbog krivičnog djela pozivanje na otpor. Za skidanje imuniteta glasali su članovi iz DPS-a, dok je sedam poslanika tadašnje vlasti bilo protiv. Nije poznato da su se poslanici u plenarnoj sali ikada izjasnili u vezi sa tim predlogom Administrativnog odbora.

Jokić upravo odsustvo pravnog epiloga vidi kao dio šireg problema.

“Gotovo nikad nema epiloga, prijave zbog govora mržnje i podsticanja nacionalne mržnje po pravilu se ili odbacuju uz obrazloženje da nema elemenata krivičnog djela, ili se zaglave iza poslaničkog imuniteta, ili jednostavno vremenom zastare”, kazala je.

Jokić je ukazala i na to da se ne radi o “izolovanom slučaju lošeg pravosuđa, već o obrascu koji prelazi partijske i etničke granice”.

“I upravo zato dodatno šteti svima koji se pitanjem manjinskih prava bave ozbiljno, jer se stiče utisak da diskurs o diskriminaciji služi kao štit od odgovornosti, a ne kao alat za rješavanje stvarnih problema”, kazala je Jokić.

Sukob i unutar vlasti oko tumačenja prava

Slučaj izbora direktorice ulcinjske škole otvorio je i polemiku među predstavnicima vlasti o tome kako treba tumačiti i štititi manjinska prava.

Ministar javne uprave Maraš Dukaj iz Albanskog foruma, na čijem je čelu Đeljošaj, poručio je ministru ljudskih i manjinskih prava Fatmiru Đeki da bi morao da štiti i sprovodi zakon za čiju je primjenu odgovoran.

Poslanik Ilir Čapuni, koji je iz koalicije Albanska alijansa u kojoj je i ministar Đeka, poručio je da manjinska prava nijesu politička kvota, već zakonska obaveza države, ocjenjujući da je imenovanje direktorke u ulcinjskoj školi “nastavak zabrinjavajuće kadrovske politike Vlade u Ulcinju”.

Rasprava je otvorena nakon što je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, povodom polemike o izboru direktorice, poručilo da nacionalna pripadnost sama po sebi ne može biti osnov ni za privilegovanje ni za diskriminaciju, a da rukovodioce obrazovnih ustanova treba birati prema stručnosti i pod jednakim uslovima.

Dukaj je, odgovarajući na to saopštenje iz resora Đeke, najavio i pokretanje inspekcijske kontrole u slučajevima koji se odnose na potvrde o “poznavanju” albanskog jezika.

Jokić smatra da institucije upravo zbog takvih sporova moraju dosljedno razdvajati dva pitanja - stvarno stanje srazmjerne zastupljenosti manjina u javnim službama i pojedinačne političke optužbe da je određeni konkurs diskriminatorski.

“Dok god se ta dva sloja miješaju, imaćemo situaciju u kojoj se svaka izborna ili institucionalna odluka može proglasiti diskriminacijom, a da niko za to stvarno ne odgovara, ni politički ni pravno. To je, prema mom mišljenju, suštinski veći problem od ishoda jednog konkursa u Ulcinju”, poručila je.

Pepić: Jezik ne smije biti dominantni uslov

Građanski aktivista Dževdet Pepić kaže da je razumljivo da u sredinama poput Ulcinja i Tuzi, gdje postoji dvojezična nastava, poznavanje albanskog jezika bude jedan od preduslova za izbor nastavnika i direktora, ali upozorava da to ne smije biti dominantan kriterijum.

“U konkretnom slučaju, koliko znamo, bile su dvije kandidatkinje, a i jedna i druga su poznavale albanski jezik. Da li se sve onda dešava zbog toga što jedna od njih po nacionalnosti nije Albanka?”, pita Pepić.

On kaže da politički ne podržava opciju iz koje dolazi ministarka Anđela Jakšić Stojanović, ali smatra da ona “vuče hrabre poteze”.

“U ovom konkretnom slučaju, Nik Đeljošaj je predstavnik one Crne Gore koja je ‘i po vjeri i po naciji’, a gospođa Jakšić Stojanović one koja je ‘ni po babu ni po stričevima’”, kazao je Pepić.

Kaže da se nada da će Ministarstvo uspjeti makar djelimično da depolitizuje obrazovne ustanove.

“U školama nije važno ko je koja nacija i koja je vjera. Bitno je čemu škola služi - da obrazuje bolje generacije”, poručio je Pepić.

Šta kažu zakoni

Prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, ministar prosvjete je u obavezi da za direktora škole izabere prvorangiranog kandidata nakon što svi prijavljeni prođu pismene provjere, ali i intervju pred komisijom MPNI.

Provjera, prema pravilniku, počinje testiranjem u pisanoj formi, na računaru, pod šifrom. Testiranje podrazumijeva izradu pisanog rada o prioritetima razvoja ustanove i predlozima za unapređivanje obrazovno-vaspitnog procesa.

Kandidat koji je ostvario više od 70 odsto bodova na testiranju može pristupiti usmenom intervjuu. Nakon toga, Komisija sačinjava izvještaj o provjeri, po pravilu, u roku od pet dana od dana obavljene provjere i dostavlja ga ministru nadležnom za poslove prosvjete.

Đeljošaj se u svojim obraćanjima na društvenim mrežama poziva i na Zakon o manjinskim pravima i slobodama, navodeći da traži njegovo poštovanje.

U tom propisu stoji da “vaspitni i obrazovni rad u školskoj ustanovi ili posebnom odjeljenju redovne škole sa nastavom na jeziku manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica obavljaju nastavnici iz redova tih manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica koji imaju aktivno znanje jezika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica”. Stoji i da mogu predavati i nastavnici koji nijesu iz redova odnosnih manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, a “imaju aktivno znanje jezika i pisma tih manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica”.

“Direktor školske ustanove koju osniva Crna Gora ili opština sa nastavom na jeziku i pismu manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica koji ispunjava uslove iz stava 1 ovog člana bira se u skladu sa zakonom. Nadležni organ državne uprave dužan je da prije izbora lica iz stava 2 ovoga člana dobije mišljenje Savjeta tih manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica”, navodi se u tom Zakonu.

To, kažu pravnici koje su “Vijesti” konsultovale, ne znači da se direktori škola biraju u skladu sa propisima koji uređuju prava manjina, već i za njih važe pravila obrazovnih zakona. Navode, takođe, i da je MPNI u obavezi da pribavi mišljenje savjeta manjinskih naroda, ali da zakon ne propisuje da je njihovo mišljenje obavezujuće.