Umjesto što su gotovo dva mjeseca bile izložene suncu, vjetru i kiši, državne zastave istaknute u Podgorici na stubovima gradske rasvjete povodom Dana nezavisnosti i Dana državnosti mogle su da budu više puta postavljene i uklonjene, čime bi se sačuvale za naredne godine, a ne bi morale da se nabavljaju nove.
Glavni grad postavlja državne zastave po stubovima javne rasvjete samo za dva pomenuta državna praznika “u skladu sa ustaljenom praksom”, stoji u programima rada “Komunalnih usluga”.
Praksa da se zastave ostave od 21. maja do 13. jula postoji više od decenije, a administracija Glavnog grada nabavlja nove iz godine u godinu. Činjenica je da se ovogodišnje izblijedjele i oštećene državne zastave neće moći koristiti 2027. godine, a pitanje je koliko će Glavni grad za njih dati naredne godine.
Slično postupaju i neke druge crnogorske opštine.
Za zastave ove godine dali skoro 10.000 eura
Iz podgoričkih “Komunalnih usluga” tvrde da bi učestalim postavljanjem i zamjenama zastava izazvali dodatne saobraćajne smetnje i usporavanja.
Sagovornici “Vijesti” ukazuju na to da je opravdano postaviti pitanje upravlja li se javnom imovinom domaćinski, ako se dozvoli da se zastave oštete ili izblijede. Smatraju i da je neophodno racionalnije trošiti novac iz budžeta Podgorice i štedjeti na putnim troškovima, ugovorima o djelu...
Za nabavku državnih zastava ove godine, rečeno je redakciji iz “Komunalnih usluga”, iz gradske kase izdvojeno je 9.660 eura za “oko 3.500 komada”, dok je na zastave za sedam posljednjih godina potrošeno više od 37.000 eura.
Kazali su i da su u saradnji sa Glavnim gradom zastave sa državnim simbolima “nabavili uoči 21. maja - jubilarne proslave 20 godina nezavisnosti Crne Gore”.
“U istom periodu, ekipe ‘Komunalnih usluga’ su postavljale državne zastave na stubovima javne rasvjete na teritoriji Glavnog grada. Kao i prethodnih godina, zastave su postavljane uoči Dana nezavisnosti, a iste su uklanjane nakon Dana državnosti, s obzirom na to da je ljetnji period kada je frekvencija saobraćaja pojačana usljed turističke sezone, te bi ponovno postavljanje zastava pravilo dodatne zastoje i smetnje u saobraćaju”, rekli su iz preduzeća, kojim upravlja Predrag Šćepanović.
Nijesu odgovorili na pitanja redakcije koliko su od 3.500 zastava koje su nabavili ove godine postavili za Dan nezavisnosti, kao ni koliko ih košta njihovo skidanje i postavljanje.
Izblijedjele zastave zamijenili novim
“Vijesti” su tokom proteklih mjeseci pratile stanje u kojem se nalaze državne zastave postavljene na više lokacija u gradu. Iako su istaknute uoči Dana nezavisnosti - 21. maja, one su na ulicama ostale još nekoliko dana nakon Dana državnosti.
Već krajem juna, većina zastava je bila izblijedjela zbog sunca i kiše, neke su bile vidno oštećene, pa ih je komunalno preduzeće mijenjalo novim, a sve zastave postavljene duž Bulevara Svetog Petra Cetinjskog zamijenjene su uoči 13. jula. Upletene i izblijedjele zastave mogle su se vidjeti i duž Ulice Džordža Vašingtona, ali i u drugim djelovima Podgorice.
Da su neke zastave bile u izuzetno lošem stanju, poručivali su i građani, koji su kazali da gradske vlasti moraju obazrivije da upravljaju državnim simbolima.
Iz “Komunalnih usluga” su u odgovorima naveli da je “prilikom ovogodišnje nabavke povodom Dana nezavisnosti, ostala određena količina zastava kojom su izvršili zamjenu postojećih i postavili nove”.
“Zamjena je izvršena na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog... Takođe, ove godine, naš grad je bio znatno više okićen, te je postavljeno i više zastava u odnosu na prethodne godine. Međutim, usljed trenutnih vremenskih prilika i veoma visokih temperatura u Podgorici, došlo je do oštećenja zastava. Naše ekipe su bile svakodnevno na terenu i radile su na svim aktivnostima iz domena naše djelatnosti: popravljanju sajli, postavljanju i zamjeni postavljenih zastava...”, rekli su iz “Komunalnih usluga”.
Zastave su nabavili od firmi “Petex” i “Promotiv”.
Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac je “Vijestima” kazao da kada je riječ o proslavi državnih praznika “nema mjesta populizmu”.
“To se odnosi na sredstva koja se obezbjeđuju za obilježavanje državnih praznika. Smatram da je potrebno u narednom periodu ova sredstva uvećati, kako bi u svim kvartovima Podgorice navedeni državni praznici bili obilježeni, a ne samo na par glavnih gradskih bulevara”, poručio je on.
Naglašava da je potrebno razumnije koristiti novac iz gradskog budžeta, dodajući da je neophodno praviti “uštede na troškovima reprezentacije, putnim i troškovima po osnovu ugovora o djelu i nabavljanju luksuznih službenih vozila”.
“Vjerujem da je rješenje za ovo pitanje da se u narednim godinama nabave kvalitetnije zastave, koje će biti vjerovatno skuplje, ali koje neće morati svake godine da se mijenjaju zbog oštećenja od sunca. Mišljenja sam da se nabavkom kvalitetnijih zastava može obezbijediti da duže traju, a da na duži vremenski period budu ostvarene uštede novca”, poručio je Klikovac, dodajući i da je za vrijeme DPS-a u glavnom gradu “bilo potrebno nabaviti veći broj zastava i istaći ih i u drugim djelovima Podgorice”.
Loša organizacija, ne ideologija
Građanski aktivista i politikolog Nikola Vuksanović kazao je “Vijestima” da državne praznike treba adekvatno obilježavati kroz javni prostor, kao i da izdvajanje od 9.660 eura za zastave nije previše novca.
Tvrdi da je i ranije bila praksa da se zastave nakon praznika skladište i ponovo koriste za druge svečane prilike, ali da je problematičan odnos “prema njima nakon postavljanja”.
“Ako zastava ostane predugo na ulici, bude izložena vremenskim uslovima, izblijedi ili se ošteti, a zatim se ne zamijeni na vrijeme, onda se opravdano postavlja pitanje da li se javnom imovinom upravlja dovoljno domaćinski. Dakle, ne bih problematizovao samo izdvajanje novca za zastave, već prije svega način na koji se one koriste i održavaju. Ako se već ulaže novac u obilježavanje državnih praznika i ukrašavanje grada, onda bi bilo logično da se vodi računa da taj simbolički efekat traje onoliko koliko je planirano i da zastave budu uredne i dostojanstvene”, poručio je Vuksanović.
On je rekao da ne smatra da se gradska uprava nedomaćinski odnosila prema novcu građana zato što je dozvolila da zastave budu više mjeseci na ulicama i izblijede.
To što je ove godine Dan nezavisnosti obilježen “posebno intenzivno”, kaže Vuksanović, jedan je od razloga zbog kojih je dio kapaciteta gradske uprave bio “usmjeren na taj događaj”.
“Zbog toga bih prije govorio o lošoj koordinaciji i prioritetima nego o nekoj namjernoj politici. Posebno zato što ne vidim logiku u tome da se zastave postave uoči 21. maja, a onda svjesno ostave da budu izložene vremenskim uslovima, da izblijede ili se oštete. Takvim odnosom se, na kraju, samo dodatno troši novac, jer zastave koje nijesu adekvatno održavane moraju ranije biti zamijenjene. Naravno, činjenica da je 13. jul ove godine obilježen sa manje sadržaja nego 21. maj, može biti jedan od faktora koji je uticao na to da se pažnja javnosti i gradske administracije više zadrži na prvom datumu”, izjavio je Vuksanović, dodajući da “ovo ne bi tumačio kao ideološko pitanje, već organizaciono”.
Kaže i da se praznični duh u gradu ne gubi “zato što je zastava ostala duže na ulici ili jer nije na vrijeme zamijenjena”.
“To može biti pokazatelj neorganizovanosti gradske uprave i odnosa prema javnom prostoru, ali praznični duh zavisi od mnogo važnijih stvari - od toga koliko građani osjećaju da je praznik njihov, koliko institucije uspiju da ga približe građanima i kakvu atmosferu kroz sadržaje i organizaciju naprave. Na kraju, mislim da bi cilj trebalo da bude da državni praznici budu nešto što nas više spaja nego što nas dijeli. Posebno u društvu kakvo je crnogorsko, gdje postoje snažne istorijske i identitetske podjele, način obilježavanja praznika može biti prilika da se naglase vrijednosti koje su zajedničke mnogo većem broju građana, umjesto da se dodatno produbljuju postojeće razlike”, kazao je Vuksanović.
Od 2020. izdvojili 37.459 eura
Glavni grad je u proteklih sedam godina izdvojio 37.459 eura za državne zastave, proizlazi iz odgovora “Komunalnih usluga”.
“’Komunalne usluge’ su po nalogu Glavnog grada uzimale učešće za nabavku dijela zastava, shodno planu postavljanja istih na teritoriji Podgorice, i to u sljedećim novčanim iznosima za navedeni period: u 2020. godini 1.360,00 eura, 2021. godini - 1.477 eura, 2022. - 1.842 eura. U 2023. godini taj iznos bio je 8.470 eura, a 2024. godine 4.990 eura. Za 2025. godinu je to iznosilo 9.660 eura”, odgovorili su iz podgoričkih “Komunalnih usluga”.
Ove godine plaćeno je još 9.660 eura.
Postavljanje počeli 7. maja
“Komunalne usluge” najavile su 7. maja u saopštenju da su njene ekipe počele sa postavljanjem državnih zastava na stubovima javne rasvjete na teritoriji Podgorice.
“Lokacije koje su predviđene za postavljanje zastava su: Ulica slobode, Ulica Marka Miljanova, Bulevar Ivana Crnojevića, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, Bulevar revolucije, Ulica 13. jula, Ulica 4. jula, Ulica Rista Stijovića, Bulevar crnogorskih serdara, Cetinjski put, Ulica bratstva i jedinstva, Bulevar Srđana Aleksića, Bulevar Vilija Branta, Bulevar Peka Dapčevića, Bulevar Josipa Broza Tita, Bulevar Šarla de Gola, Bulevar Georgija Žukova, Bulevar zetskih vladara (od kružnog toka na Zabjelu do skretanja prema Kombinatu)”, stoji u saopštenju.
Dodaje se da će dinamika postavljanja crnogorskih zastava “radi svečanijeg izgleda našeg grada biti usklađena sa redovnim radnim aktivnostima na održavanju objekata javne rasvjete i svjetlosne signalizacije”, kao i da će one biti uklonjene nakon Dana državnosti.
Kazne za neugledne zastave od 300 do 20.000 eura
Na posebno čuvanje zastava sa državnim simbolima, Glavni grad obavezuje Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti, koji predviđa da se one moraju koristiti u zakonski utvrđenom obliku i sadržini.
“Nije dozvoljeno mijenjati njen izgled. Na grbu i zastavi nije dozvoljeno ništa ispravljati, dodavati ili mijenjati... Grb i zastava ne smiju se upotrebljavati ako su oštećeni ili ako su zbog izgleda nepodobni za upotrebu”, piše u Zakonu.
Predviđene su i prekršajne kazne za isticanje oštećenih ili za upotrebu nepodobnih grbova i državnih zastava - od 1.000 do 20.000 eura za pravno lice i od 300 do 2.000 eura.
Boje zastave i grba precizno propisane
Crnogorska zastava nije definisana samo oblikom i državnim grbom, već i precizno propisanim bojama.
Odlukom o utvrđivanju etalona zastave Crne Gore iz 2004. godine određene su vrijednosti crvene i svijetlozlatne boje prema CMYK standardu. Taj standard boju definiše kombinovanjem četiri osnovne komponente koje se koriste u štampi: C (cyan) - cijan, M (magenta) - magenta, Y (yellow) - žuta i K (key/black) - crna. Za crvenu boju crnogorske zastave propisane su vrijednosti C=0, M=100, Y=100 i K=0, dok su za svijetlu zlatnu određene vrijednosti C=10, M=30, Y=90 i K=0.
Odlukom o utvrđivanju etalona grba definisane su na sličan način i boje koje se pojavljuju na grbu Crne Gore koji si nalazi i na zastavi - plava, crvena, zelena, zlatna svijetla i zlatna tamna.
Kad su zastave duže vrijeme izložene na otvorenom, sunčevo zračenje, kiša, vjetar i druge vremenske prilike dovode do blijeđenja tkanine i promjene nijanse, pa prvobitne boje gube intenzitet, odnosno postaju svjetlije, isprane ili drugačijeg tona.
U takvoj situaciji zastava će, iako je možda prvobitno bila izrađena prema propisanom etalonu, svojim trenutnim izgledom prestati da odgovara bojama koje su njime definisane.
Sam dokument, međutim, ne propisuje koliko odstupanje boje zbog habanja ili vremenskih uslova je dozvoljeno, niti određuje rok nakon kojeg zastava mora biti zamijenjena.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
