Dvije vile koje su na državnoj zemlji sagrađene u barskom naselju Utjeha, a zbog kojih se Naim Oruči iz Kosova sumnjiči da je Crnu Goru oštetio za tri miliona eura, mogle bi biti legalizovane umjesto porušene, iako je Urbanističko-građevinska inspekcija prije godinu naložila da se ti ilegalni objekti sruše.
Zakonski propisi ukazuju na to i da je Oruči “imao sreće” što je gradio prije donošenja Zakona o legalizaciji bespravnih objekata u avgustu prošle godine, jer se sporni objekti nalaze na satelitskom snimku iz mjeseca prije toga pa ga, po slovu zakona, sljeduje pravo da pokuša da ih legalizuje.
To se može zaključiti na osnovu odgovora Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kojim rukovodi Slaven Radunović, na pitanje “Vijesti” kada će dvije velike zgrade koje su mimo zakona građene na dvije državne parcele biti porušene, nakon što su iz tog resora Vlade u maju kazali da na to nemaju odgovor jer je “postupajući inspektor na odmoru”.
Iz tog ministarstva su “Vijestima” kazali da je Zakon o legalizaciji bespravnih objekata donesen avgusta 2025. godine, dok se predmetni objekat nalazi na orto-foto snimku iz jula 2025. godine, zbog čega može biti predmet postupka legalizacije, u skladu sa uslovima koje zakon propisuje.
Izmjenama i dopunama Zakona o legalizaciji bespravnih objekata od 31. jula 2026. godine, naveli su, propisano je da je vlasnik bespravnog objekta koji nije upisan u katastar nepokretnosti dužan da, u roku od 24 mjeseca od dana stupanja zakona na snagu pokrene postupak upisa u katastarsku evidenciju. Rok je produžen za godinu dana, pa Inspekcija zaštite prostora Direktorata za legalizaciju bespravnih objekata ministarstva “u ovom trenutku, nema zakonski osnov za izvršenje uklanjanja predmetnog objekta prije isteka roka propisanog zakonom”.
Napominju da je činjenica da se ranije doneseno rješenje o rušenju objekta mora posmatrati u kontekstu važećih odredaba Zakona o legalizaciji bespravnih objekata i rokova koje je Zakon naknadno propisao.
Naglasili su da, kad je riječ o eventualnom podnošenju zahtjeva za legalizaciju, shodno zakonskim odredbama, o zahtjevima za legalizaciju bespravnih objekata odlučuju nadležni organi lokalne uprave, odnosno Uprava za legalizaciju, u okviru svojih zakonskih nadležnosti.
Za informacije o tome da li je u konkretnom slučaju podnijet zahtjev za legalizaciju, kao i o statusu eventualnog postupka, uputili su na Opštinu Bar, od koje očekujemo odgovore da li je zahtjev za legalizaciju objekata predat, a prema nezvaničnim informacijama, on dosad nije evidentiran kod organa lokalne uprave.
Zakon o legalizaciji bespravnih objekata, na koji se pozvalo nadležno ministarstvo, predviđa da se ukloni bespravni objekat za koji nije podnijet zahtjev za legalizaciju, ili je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju ili nije pokrenut postupak upisa objekta u katastar nepokretnosti.
Iz toga proizilazi da će divlji objekti, zbog kojih je uništena i šuma u priobalju Bara, imati šansu da makar predaju zahtjev za legalizaciju, kao i da će se na eventualnu odluku o rušenju tih zgrada čekati još najmanje godinu dana.
Jedna zgrada porušena, nikle dvije
Kako su “Vijesti” pisale u aprilu ove godine, Oruči (57) je uspio da na državnom zemljištu izgradi dvije zgrade u naselju Utjeha - Kunje i prokrči šumu do mora. To mu je pošlo za rukom u posljednje tri godine, i to nakon što mu je porušen objekat građen na tom državnom zemljištu, samo što je ovog puta “zahvatio” dvije državne parcele - 4107/23 i 4107/1 u Katastarskoj opštini Kunje.
Bez prijave građenja i dokumentacije, na protivpravno zauzetom državnom zemljištu, u dužini do morske obale, prokrčio je šumu, djelimično izravnao teren i srušio stjenovitu obalu, napravivši i kaskade na kosini do mora, u dužini od oko 600 metara i širini od 50 metara.
Iz policije su kazali i da su došli do sumnje da je osumnjičeni, izvodeći sve pomenute radove na državnom zemljištu bez odgovarajućih dozvola i dokumentacije, stekao protivpravnu imovinsku korist od oko tri miliona eura, a na štetu budžeta Crne Gore po osnovu neplaćenih dažbina.
Iako je inspekcija izašla na teren prošlog juna i zabranila dalju gradnju, mještani su “Vijestima” dostavili fotografije i video-snimke koji pokazuju da se gradnja i izvođenje radova na državnom zemljištu i u priobalnoj šumi nastavilo skoro godinu nakon toga.
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je u aprilu 2024. godine postupilo po rješenju o rušenju Oručijevog objekta na katastarskoj parceli 4107/1 KO Kunje jer je bio izgrađen bez prijave građenja i dokumentacije.
Prema rješenju Ministarstva iz marta 2023. godine, u koje “Vijesti” imaju uvid, piše da je Oruči sagradio prizmelje stambenog objekta veličine oko 550 metara kvadratnih i da je rađeno nakon što mu je urbanističko-građevinska inspektorka zabranila gradnju u decembru 2022. godine.
Isto rješenje pokazuje da je Oruči tada pokušao da legalizuje objekat koji je sagradio na državnoj imovini. To je bio jedan od argumenata koje je njegov advokat Arben Hodžić naveo u žalbi koju je u ime državljanina Kosova podnio na rješenje o rušenju od prije tri godine.
U rješenju Ministarstva se navodi da je on pokrenuo postupak legalizacije, o čemu u spisima predmeta postoje dokazi, ali da to, kako piše, nije moglo biti od uticaja na odlučivanje postupajuće inspektorke, “uzevši u obzir konkretne okolnosti predmetne upravne stvari”.
“Žalitelj (Oruči) je izvodio radove na izgradnji objekta u vrijeme važenja Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, što znači da se na predmetni objekat ne odnose zakonske odredbe o legalizaciji, koje se odnose na objekte čija je gradnja završena, dakle na izgrađene objekte”, navodi se u rješenju Ministarstva kojim je dobijena žalba na rješenje o rušenju.
Advokat Hodžić nikad nije odgovorio na upit “Vijesti” o aktuelnim i prethodnim projektima Oručija, kao i kako je, između ostalog, mogao da započne i razvije radove na parceli na kojoj je prije samo nekoliko godina bio porušen objekat koji je on finansirao.
Iz barskog ODT-a su “Vijestima” ranije kazali da je predmet formiran 9. februara ove godine kod državnog tužioca Kenana Muzurovića i da je u fazi izviđaja.
Šta kaže zakon
U dijelu zakona koji se odnosi na objekte koji su izgrađeni na državnom zemljištu, piše da je organ uprave nadležan za imovinu, odnosno organ lokalne uprave dužan da, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu zakona, objavi javni poziv za vlasnike bespravnih objekata izgrađenih na zemljištu u državnoj svojini, odnosno zemljištu na kome svojinska ovlašćenja vrši jedinica lokalne samouprave, da podnesu zahtjev za upis objekata u katastar nepokretnosti u roku od pola godine od dana stupanja na snagu zakona, uz upozorenje da će se, ako ne pokrenu postupke upisa bespravnih objekata u Katastar, identitet vlasnika bespravnog objekta utvrditi na osnovu podataka iz katastra nepokretnosti i upisati kao državna svojina.
Svojina nad bespravnim objektom izgrađenim na zemljištu u državnoj svojini, koji je evidentiran na snimku ili čiji vlasnik nije podnio zahtjev za ovjeru elaborata premjera izvedenog stanja bespravnog objekta ili zahtjev katastru za upis objekta u katastar nepokretnosti, utvrđuje se odlukom, na osnovu podataka iz katastra nepokretnosti.
Tu odluku dužan je da donese organ uprave nadležan za imovinu za bespravne objekte izgrađene na zemljištu u državnoj svojini, odnosno organ lokalne uprave nadležan za imovinu za bespravne objekte izgrađene na zemljištu na kojem svojinska ovlašćenja vrši jedinica lokalne samouprave, nakon isteka roka od šest mjeseci za pokretanje postupka upisa bespravnog objekta u Katastar.
Postupke uklanjanja bespravno sagrađenih objekata za koje nije podnijet zahtjev za legalizaciju, piše u zakonu, za koje je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju ili za koje nije pokrenut postupak upisa objekta u katastar nepokretnosti, a koji su započeti od strane urbanističko-građevinskih inspektora nastaviće inspektori zaštite prostora.
Urbanističko-građevinski inspektori dužni su da svu dokumentaciju u započetim postupcima uklanjanja objekata dostave inspektoru zaštite prostora, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
