Doktor pravnih nauka Jovan Kojičić podnio je Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu za ocjenu ustavnosti dijela Odluke o komunalnom redu Glavnog grada Podgorice, kojim se uređuje postavljanje takozvanih "zaštitno-ukrasnih" stubića.
Kojičić smatra da je problem u tome što se stubići koji fizički utiču na kretanje vozila tretiraju kao urbani mobilijar, iako, prema njegovom tumačenju propisa, imaju funkciju saobraćajne opreme.
Kako je naveo, član 16 Odluke o komunalnom redu stubiće tretira kao pitanje komunalnog reda, dok ih državni Pravilnik o saobraćajnoj signalizaciji, koji je na snazi od 2021. godine, svrstava u "opremu za smirivanje saobraćaja" kada služe za sprečavanje ili usmjeravanje prolaza vozila.
Kojičić tvrdi da za takvu opremu moraju postojati saobraćajni projekat i odgovarajući tehnički standardi.
On se poziva i na Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima, prema kojem je usmjeravanje saobraćaja i određivanje prostora za parkiranje dio "tehničkog regulisanja saobraćaja".
"Kada lokalni komunalni akt istu funkciju – fizičko sprovođenje saobraćajnog režima – uređuje mimo tog obaveznog, projektovanog i standardizovanog režima, nastaje upravo ono što član 145 Ustava zabranjuje: propis koji nije usaglašen sa zakonom", uvjeren je Kojičić.
On smatra da dodatni problem predstavlja to što Odluka o komunalnom redu ne određuje jasno kada "ukrasni stubić" postaje "saobraćajna oprema", što, kako tvrdi profesor prava, otvara prostor za pravnu nesigurnost i administrativnu proizvoljnost.
Kojičić se u inicijativi poziva i na dokumentaciju Glavnog grada. Tvrdi da Sekretarijat za saobraćaj u jednom dokumentu koristi Odluku o komunalnom redu kao pravni osnov za postavljanje stubića, dok ih gradsko preduzeće "Putevi" u javnoj nabavci vodi kao "saobraćajne stubiće" i klasifikuje kao saobraćajnu opremu.
"Grad, dakle, u jednom dokumentu stubiće naziva mobilijarom, a u drugom ih sam nabavlja i klasifikuje kao saobraćajnu opremu – upravo ona pravna nesigurnost koju Ustav zabranjuje", navodi Kojičić.
U inicijativi se poziva i na ranije odluke Ustavnog suda Crne Gore, za koje smatra da potvrđuju potrebu usklađivanja lokalnih propisa sa višim pravnim aktima.
Kojičić navodi i primjer iz 2019. godine, kada je Ustavni sud ukinuo drugu odluku Glavnog grada zbog neusaglašenosti sa promijenjenim zakonskim okvirom, kao i odluku iz 2023. godine kojom je, kako tvrdi, ukazano na značaj pravne sigurnosti i jasnog razgraničenja pravnih kategorija.
U inicijativi su navedeni i primjeri iz sudske prakse drugih evropskih država.
"Ono što se dešava u Podgorici nije izolovan lokalni propust - to je poznat, dokumentovan obrazac koji se ponavlja svuda gdje se fizičke prepreke na putu uvode brzo, a stručna i pravna kontrola kasni za njima", navodi profesor.
Kojičić navodi da je njemački Viši upravni sud 2011. godine ukinuo gradsku naredbu o postavljanju uličnih stubića, uz obrazloženje da je nadležni organ prekoračio ovlašćenja jer je stubić klasifikovan kao saobraćajna oprema.
Kao drugi primjer navodi odluku Upravnog suda u Mindenu iz 2021. godine, koja se odnosila na uklanjanje blokirajućih stubića i potrebu konkretne procjene opasnosti i sistematske procjene rezultata postavljanja takve opreme.
Poziva se i na odluku italijanskog Kasacionog suda iz 2024. godine, navodeći da je njome potvrđena odgovornost upravljača puta za nezgode povezane sa stubićima protiv parkiranja.
Kojičić u inicijativi problematizuje i način na koji su stubići postavljani u Podgorici.
Podsjeća da je gradsko preduzeće "Putevi" 2019. godine njihovo postavljanje na dvije lokacije, oko 80 stubića, predstavilo kao probno, uz najavu da će se mjera širiti ukoliko se pokaže kao bolje rješenje.
"Nijedan dostupan izvor ne pokazuje da je ta ocjena ikada sprovedena", tvrdi Kojičić, navodeći da je mjera u međuvremenu proširena na veliki broj lokacija u gradu.
"Ako svaki dan vozite kroz Podgoricu, ovu priču ne morate da čitate u zakonima da biste je prepoznali – vidite je na kolovozu. Stubići su se pojavili na desetinama lokacija, duž saobraćajnih traka, oko raskrsnica, na mjestima gdje traka odjednom postaje uža ili gdje se, bez jasne najave, mijenja uobičajeni pravac kretanja. Za vozača to nije kozmetika ili ukras – to je prepreka koju mora da izbjegne, često noću, po kiši, u gustom saobraćaju, bez jasnog objašnjenja zašto je baš tu postavljena i da li je uopšte projektovana da tu stoji", navodi se u inicijativi.
Ono što ovu priču čini ozbiljnom nije samo to što stubići smetaju, kaže Kojičić i kao dodatni argument navodi zaključak Sekretarijata za saobraćaj iz decembra 2025. godine, koji je, prema njegovim riječima, donesen nakon zahtjeva jedne advokatske kancelarije za dostavljanje dokumentacije o postavljanju stubića.
Kojičić tvrdi da Sekretarijat zahtjev nije suštinski riješio, već ga je zaključkom vratio kao nepotpun, tražeći preciziranje lokacija na koje se zahtjev odnosio.
U inicijativi se navodi i da Registar rizika Glavnog grada za 2025. godinu prepoznaje "neusaglašenost pojedinih odluka sa važećim zakonskim rješenjima" kao jedan od operativnih rizika.
"Dana 11. avgusta 2026, kada je komunalna policija dobila nova ovlašćenja da direktno kažnjava nepropisno parkiranje, sam gradonačelnik je javno rekao da grad želi da fizičke prepreke zamijeni djelotvornijim kažnjavanjem i da se 'oslobodi plastičnih stubića i ograda' – drugim riječima, da mu, po njegovoj sopstvenoj ocjeni, stubići više nijesu potrebni kao rješenje. Kada grad sam javno kaže da želi da ukloni ono što je postavio, to nije uzgredan komentar - to je priznanje da rješenje, uvedeno 2019. kao ogled na dvije lokacije, nikad nije bilo stručno ocijenjeno prije nego što se proširilo na cio grad, i da sada i sam grad to vidi kao problem, a ne kao uspjeh", naglašava profesor.
Kojičić ističe da inicijativa Ustavnom sudu, kako navodi, ne znači zahtjev da se stubići odmah uklone niti da Sud odlučuje o saobraćajnoj politici Glavnog grada.
"Traži se da se prizna ono što bi svaki vozač odmah prepoznao – da ono što fizički funkcioniše kao saobraćajna oprema mora se i pravno tretirati kao saobraćajna oprema: sa projektom, standardom i odgovornošću koje zakon zahtijeva, a ne kao ukras kome pravila navodno ne važe. Dok se to ne dogodi, saobraćaj u Podgorici svakog dana odvija se pod režimom koji nije stručno provjeren, nije transparentan, i koji ni sam grad, po sopstvenom priznanju, više ne želi da zadrži", zaključio je profesor.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
