Nagrada „Milovan Đilas“ dodijeljena Tei Gorjanc Prelević

"Užasavam se pomisli da se rat ponovi na ovim prostorima. A ovih dana mi se čini da tome nikad nismo bili bliži. Kao da nas tragične devedesete ničemu nisu naučile", kazala je direktorica Akcije za ljudska prava

3808 pregleda 4 komentar(a)
Foto: fokalizator.me
Foto: fokalizator.me

Nagrada „Milovan Đilas“, koju dodjeljuje Akademija „Milovan Đilas“ za doprinos jačanju i afirmaciji slobodne misli, dodijeljena je aktivistkinji za ljudska prava i izvršnoj direktorici NVO „Akcija za ljudska prava“ (HRA) Tei Gorjanc Prelević, u u okviru festivala „Bookiranje“, koji organizuje izdavačka kuća Fokalizator.

Dodjelom nagrade je, nakon izvođenja crnogorske himne od strane cetinjskog rok benda "Prizma“, počeo novi festival "Bookiranje“.

Odluku o nagradi donio je žiri u sastavu: prof. dr Vladimir Vojnović (predsjednik), Dragana Erjavšek (članica) i mr Miloš Vukanović (član). U saopštenju žirija piše da je Tea Gorjanc Prelević rođena u Beogradu, a da od 2000. godine živi i radi u Podgorici. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, dok je magistrirala međunarodno i javno pravo u Sjedinjenim Američkim Državama, na American University Washington College of Law. Žiri je, kako je saopštio Fokalizator, podsjetio na njenu bogatu biografiju i dugogodišnji rad na polju ljudskih prava, reforme pravosuđa, ratnih zločina i zaštite od diskriminacije.

"Tokom dugogodišnjeg javnog angažmana posebno se bavila pitanjima vladavine prava, reforme pravosuđa, ljudskih prava, ratnih zločina i tranzicione pravde, zaštite kulture, slobode izražavanja i zaštite od diskriminacije", piše u saopštenju žirija, uz podsjećanje da je Tea Gorjanjc Prelević bila jedna od zastupnica žrtava ratnog zločina deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore.

Žiri je naglasio i njene brojne javne kritike u posljednjih 12 mjeseci, koje su se odnosile na nasilje i diskriminaciju prema turskim državljanima u Crnoj Gori, neispunjavanje uslova iz Poglavlja 23 u pregovorima sa Evropskom unijom, opstrukciju procesuiranja ratnih zločina, napade na Džada Film Festivalu u Podgorici, kao i na pokušaje podizanja spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću i javnu rehabilitaciju Ratka Mladića.

"Zbog ukupnog intelektualnog angažmana i izuzetnog doprinosa zaštiti slobode izražavanja, žiri je jednoglasno odlučio da nagrada pripadne upravo njoj", dodaje organizator.

Tea Gorjanc Prelević je, zahvaljujući se na priznanju, istakla važnost imena koje nagrada nosi.

"Hvala žiriju, hvala na ovom priznanju. Hvala prije svega što ste odlučili o nagradi za slobodu izražavanja. Hvala vam što ona nosi ime Milovana Đilasa, što nas podsjeća da u našoj istoriji, osim ratovanja, bilo je i te kako upečatljivih primjera zalaganja života za pravo na kritiku vlasti", poručila je laureatkinja.

Ona je naglasila da priznanje ne doživljava kao lično, već kao zajedničko dostignuće njenih bliskih saradnika i saboraca.

"Mi smo jedna aktivistička porodica koja svakodnevno, nesebično i preko vremena brine o miru i kvalitetu života u Crnoj Gori. I nastavićemo to da radimo, jer je to zajednička borba", kazala je.

Govoreći o svojim unutrašnjim motivima, laureatkinja je priznala da je oduvijek osjećala potrebu da ne bude „stidljiva kukavica“.

"To je moja potreba za pravdom. To je moja potreba i za mirom. I na kraju sam shvatila da je to potreba za pravičnošću, za poštovanje ljudi i ljudskih prava", naglasila je ona.

Osvrnula se i na društveno-politički trenutak i opasnosti od rasta nacionalizma.

"Druga moja vrlo važna, intimna potreba je za mirom. I užasavam se pomisli da se rat ponovi na ovim prostorima. A ovih dana mi se čini da tome nikad nismo bili bliži. Kao da nas tragične devedesete ničemu nisu naučile. I zato mislim da imamo posljednju odgovornost da izađemo iz zone komfora i da govorimo i da prozivamo po svaku cijenu", upozorila je Tea Gorjanc Prelević.

Ona je dodala da se stalno mora upozoravati na "govor mržnje i sebični nacionalizam“.

"Crna Gora, naša zemlja, ima etnički i kulturno bogat sastav. Dovoljno da svaki dan ima priliku da vježba otpornost na nacionalizam. I protiv toga moramo blagovremeno da vakcinišemo djecu od malih nogu", poručila je.

Pogledajte još: