Djeca zarobljena u nasilju, drogama i kocki

U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) trenutno je 11 maloljetnika, svi su muškog pola, a od tog broja četvorica su u pritvoru, sedmorica u odjeljenju za maloljetnike u okviru zatvora za duge kazne, kazao je ministar pravde Bojan Božović na konsultativnom saslušanju o vršnjačkom nasilju pred skupštinskim Odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša koji je i inicirao konsultativno saslušanje, pozivajući se na podatke ESPAD istraživanja, kazao je da se tokom posljednjih 12 mjeseci kockalo 30 odsto crnogorskih učenika uzrasta 15 i 16 godina, naspram evropskog prosjeka od 23 odsto. Naveo je i da je Crna Gora, kada je riječ o učenicima koji su makar jednom probali kokain, iza Kipra, da je upotreba amfetamina dvostruko viša od evropskog prosjeka, dok je rezultat za heroin drugi najveći u Evropi. On je ocijenio da je vršnjačko nasilje odraz društvenog ambijenta.

Božović je kazao da od sedmorice maloljetnika u tom odjeljenju četvorica izvršavaju vaspitnu mjeru upućivanja u ustanovu zavodskog tipa, dok trojica izdržavaju kaznu maloljetničkog zatvora.

“Čim smo došli u ovu fazu, kritično je, jer već govorimo o nekim sankcijama, a ne o prevenciji”, kazao je Božović.

Najavio je i izgradnju manjeg objekta u okviru UIKS-a, kako bi maloljetna lica bila smještena odvojeno od punoljetnih zatvorenika i pritvorenika i kako ne bi dolazilo do njihovog kontakta.

Mugoša je, komentarišući ESPAD istraživanje, naveo da Crna Gora ima četvrti najveći rezultat u Evropi kada je riječ o anaboličkim steroidima, dok zbirni indikator za sve droge osim kanabisa iznosi 7,6 odsto, što je treći najveći rezultat u Evropi, nakon Kipra i Islanda. Kazao je i da je 47 odsto crnogorskih dječaka i 36 odsto djevojčica navelo da su prvo alkoholno piće konzumirali sa 13 godina ili ranije.

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić kazao je da posljednjih godina raste broj prijavljenih slučajeva vršnjačkog nasilja i najavio program rada sa počiniocima i protokol za postupanje u slučajevima nasilja među djecom.

Državni sekretar Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Dragan Marković kazao je da škole sa 100 učenika imaju pravo na jednog stručnog saradnika, dok velike škole imaju i po četiri. Rekao je da u školama rade pedagozi i psiholozi, a u nekima i socijalni radnici, te da je uvedeno radno mjesto asistenta za prevenciju nasilja i vandalizma, kojih trenutno ima 26.

Marković je naveo i da je pokrenuta inicijativa za zabranu korišćenja mobilnih telefona u školama, kao i da su brojne škole dobile novac za video-nadzor i ograđivanje dvorišta. On je kazao da su u školskoj 2024/2025. godini registrovana 132 slučaja vršnjačkog nasilja, dok su u 2025/2026. registrovana 104 slučaja.

Šćepanović: Kriminalci regrutuju maloljetnike

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da policija nije i ne može biti jedini nosilac odgovora na vršnjačko nasilje.

Rekao je da policija u centrima gradova i parkovima u kasnim satima zatiče maloljetnike, dok njihovi roditelji ne znaju gdje im se djeca nalaze.

Kao bezbjednosne izazove naveo je grupno i fizičko nasilje, organizovanje fizičkih obračuna, ponavljanje nasilja od istih maloljetnika, snimanje i distribuciju nasilja putem društvenih mreža i nedovoljno prijavljivanje nasilja.

“Poseban izazov je sajber nasilje. Ono nema radno vrijeme ni prostorno ograničenje”, kazao je Šćepanović.

On je rekao da najveća slabost sistema nije u tome što institucije ne postupaju, već što “postupaju paralelno”.

Kazao je da policija od prošle godine vodi posebnu evidenciju o vršnjačkom nasilju, koje se evidentira kroz druga krivična djela i prekršaje.

Šćepanović je upozorio i na trend zloupotrebe maloljetnika od organizovanih kriminalnih grupa, uključujući njihovo regrutovanje za izvršenje najtežih krivičnih djela, a naročito u kontekstu nemogućnosti da odgovaraju za krivična djela.

Bjeković: Tapkamo u mjestu

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković kazao je da se nasilje u Crnoj Gori širi.

“Nijesam zadovoljan što osam godina praktično tapkamo u mjestu. Ili ne radimo ništa u nekim oblastima”, rekao je Bjeković.

On je kazao da se vršnjačko nasilje ne događa samo u školama, već da tamo može eskalirati problem koji je nastao ranije.

Predstavnik Državne revizorske institucije Branislav Radulović kazao je da sistem planiranja, koordinacije i praćenja mjera za prevenciju i suzbijanje vršnjačkog nasilja od 2017. do 2025. godine nije bio uspostavljen na funkcionalan i održiv način.

Prema istraživanju Zavoda za školstvo za školsku 2022/2023. godinu, 43 odsto djece svjedočilo je nasilju, 17 odsto bilo je žrtva, dok je 6,7 odsto učenika učestvovalo u nasilju.

“Trideset sedam odsto učenika ne zna kako adekvatno da reaguje na nasilje, a 32 odsto učenika nema slobodu da se obrati svakom nastavniku kada im je potrebna pomoć”, kazao je Radulović.

On je naveo da je kroz informacioni sistem obrazovanja, od 2021/2022. do 2024/2025, evidentirano ukupno 605 slučajeva vršnjačkog nasilja, uz napomenu da to nije ukupan stvarni broj.

U školskoj 2025/2026. godini broj pedagoga povećan je sa 154 na 183, a psihologa sa 91 na 120, dok su prvi put angažovana četiri socijalna radnika

Radulović: Najveći poraz kad se maloljetnici vrate na osuđeničku klupu

Sudija Osnovnog suda Ilija Radulović kazao je da je sve više krivičnih djela koja izvršavaju maloljetnici, ali i da veliki broj slučajeva ne dođe do suda.

“Iako postupam u hiljadama predmeta, vjerujte, najteža je ona odluka koju treba da donesemo protiv maloljetnika”, kazao je Radulović.

On je ukazao na preopterećenost centara za socijalni rad i potrebu resocijalizacije maloljetnika.

“Meni je najveći poraz kada mi se taj maloljetnik za pola godine opet vrati na optuženičku klupu. To je poraz sistema”, rekao je.

Snežana Mijušković iz kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda kazala je da maloljetnici završavaju u UIKS-u, a da maloljetnice koje tamo budu upućene završavaju u dijelu namijenjenom odraslima.