Milatović predstavio inicijativu Ekološka država 2.0

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović je, povodom 35 godina od proglašenja Crne Gore prvom ekološkom državom na svijetu, predstavio inicijativu „Ekološka država 2.0“, sa 20 konkretnih predloga koji ideju ekološke države treba da pretoče u jasna pravila, projekte i mjerljive rezultate.

Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, inicijativa je proistekla iz okruglog stola Milatovića sa ekološkim aktivistima i predstavnicima akademske zajednice koji godinama rade na zaštiti prirodnog nasljeđa Crne Gore.

"Među ključnim predlozima su besplatan ulaz u nacionalne parkove za državljane Crne Gore, status ekološke prijestonice za Žabljak, jedinstvena nacionalna baza biodiverziteta, javni digitalni katastar zaštićene prirode, preventivna zaštita budućih Natura 2000 područja i snažniji sistem zaštite šuma od požara", navodi se u saopštenju.

Inicijativa obuhvata i zaštitu obale i pristupa vodi, strožu odgovornost zagađivača, održivije upravljanje turizmom u Boki, zelenu vinjetu, sistem povrata ambalaže, zelene javne nabavke, kao i jasnije određivanje prostora pogodnog za razvoj solarnih i vjetroelektrana.

Milatović je predložio da Žabljak dobije status ekološke prijestonice Crne Gore, koji bi bio osnova za razvojni program za durmitorski kraj koji bi obuhvatio komunalnu infrastrukturu, upravljanje otpadom i otpadnim vodama, energetsku efikasnost, zaštitu biodiverziteta i održivi turizam.

"Žabljak tako može postati mjesto na kojem će Crna Gora pokazati kako savremena ekološka država izgleda u praksi", navodi se u inicijativi.

Predloženo je i da državljani Crne Gore imaju besplatan ulaz u nacionalne parkove, uz uz zadržavanje mogućnosti naplate posebnih usluga poput parkinga, plovidbe, vodiča i komercijalnih sadržaja.

"Istovremeno, država treba da obezbijedi stabilan model finansiranja (kroz budžet, Eko-fond ili dio prihoda zelene vinjete) kojim bi nacionalnim parkovima bila nadoknađena sredstva potrebna za zaštitu prirode, rad čuvarskih službi, održavanje staza, monitoring i upravljanje", naveo je Milatović.

Jedna od mjera odnosi se na uspostavljanje jedinstvene nacionalne baze biodiverziteta, koja bi objedinila podatke državnih institucija, univerziteta, muzeja, nacionalnih parkova i civilnih organizacija.

Milatović predlaže i preventivnu zaštitu budućih Natura 2000 područja, kako bi se vrijedni lokaliteti za koje stručne analize pokažu visok ekološki značaj moglo dobiti privremeni režim zaštite do donošenja konačne odluke.

U okviru inicijative predviđeno je i uspostavljanje javnog digitalnog katastra zaštićenih prirodnih cjelina, koji bi građanima, investitorima, opštinama i inspekcijama omogućio da na jednom mjestu provjere da li se određena parcela nalazi u zaštićenom području, zaštitnoj zoni ili drugom prostoru sa posebnim režimom.

Šesta mjera odnosi se na formiranje nacionalne banke biljnih gena, odnosno povezivanje postojećih kolekcija i stručnih kapaciteta radi dugoročnog očuvanja autohtonog biljnog genetskog materijala.

"Takva banka bila bi važna za očuvanje domaćih sorti, naučna istraživanja, buduću poljoprivrednu otpornost i obnovu šuma i staništa nakon požara i drugih ekoloških katastrofa", navodi se u inicijativi.

Za zaštitu šuma predloženo je jačanje preventivnog sistema protiv požara, uključujući mape požarnog rizika, održavanje protivpožarnih puteva i prosjeka, kao i sistem ranog otkrivanja požara pomoću kamera, termalnih sistema i dronova.

Milatović je predlažio da Crna Gora institucionalizuje nacionalnu mapu područja pogodnih za razvoj solarnih i vjetroelektrana sa niskim rizikom konflikta sa vrijednim staništima, zaštićenim područjima, pejzažima, poljoprivrednim zemljištem i lokalnim zajednicama.

"Takve mape treba povezati sa prostornim i energetskim planovima i postupcima izdavanja dozvola. Time država unaprijed daje jasniju sliku investitorima, ubrzava kvalitetne projekte i štiti najvrednije djelove prostora", piše u inicijativi.

U oblasti urbanog razvoja predloženo je sistemsko uvođenje plavo-zelene infrastrukture, odnosno više parkova, drvoreda, zelenih krovova i fasada, propusnih površina i drugih rješenja koja bi gradove učinila otpornijim na klimatske promjene.

Kada je riječ o Boki, inicijativa predviđa izradu nezavisne i javno dostupne studije ukupnog uticaja kruzing turizma na Bokokotorski zaliv. Studija bi obuhvatila kvalitet vazduha i mora, emisije, buku, otpadne vode, saobraćaj, pritisak na stara gradska jezgra i kvalitet života lokalnog stanovništva.

"Studija treba da obuhvati kvalitet vazduha i mora, emisije, buku, otpadne vode, plovidbu i sidrenje, pritisak na saobraćaj i staro gradsko jezgro, kao i uticaj na kvalitet života lokalnog stanovništva", navodi se u inicijativi.

Na osnovu podataka, kako se dodaje, treba definisati kapacitet Zaliva i pravila koja će omogućiti održivo upravljanje kruzing turizmom.

Predložena je i izrada prvog ekološkog bilansa izgradnje i prometa nekretnina, kojim bi se pratila potrošnja neizgrađenog zemljišta, opterećenje infrastrukture, promjene zelenih i javnih površina, kao i dostupnost stanovanja lokalnom stanovništvu.

Jedna od mjera odnosi se na zaštitu javnog pristupa obali i moru, uz dugoročno ograničavanje prekomjerne izgradnje uz samu obalu i strože kriterijume za korišćenje preostalih neizgrađenih obalnih prostora.

"Preostale neizgrađene obalne cjeline treba posmatrati kao strateški ograničen resurs i štititi ih kroz prostorne planove, zaštitne pojaseve i strože kriterijume gradnje", navodi se u inicijativi.

Predloženo je i dodatno jačanje pravne zaštite pristupa pitkoj vodi i osnovnog vodosnabdijevanja, uz prioritetnu zaštitu izvorišta i ulaganja u vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu.

Milatović je predložio preispitivanje kaznene politike za ozbiljne ekološke prekršaje i incidente, ističuči da finansijske sankcije treba da budu djelotvorne i srazmjerne težini prekršaja i ekonomskoj koristi ostvarenoj kršenjem propisa.

"Pored kazne, zagađivač mora snositi troškove sanacije, monitoringa i obnove ugroženog ekosistema, u skladu sa principom da zagađivač plaća. Za ponovljene i naročito ozbiljne prekršaje treba predvidjeti snažnije posljedice u skladu sa zakonom", navodi se u inicijativi.

Milatović je predložio da se razmotri savremeni model namjenske ekološke naknade za motorna vozila, odnosno ekološke naknade čija bi visina mogla zavisiti od emisija, kategorije vozila i perioda korišćenja

On je kazao da Crna Gora već ima zakonski osnov za uspostavljanje depozitnog sistema za ambalažu, ali daje potrebno precizirati obaveze i rokove kako bi sistem zaista bio uspostavljen i usklađen sa novim evropskim pravilima.

Predložio je i uspostavljanje funkcionalnog i građanima jednostavnog depozitnog sistema za ambalažu za piće, kao i razvoj sistema odvojenog sakupljanja biootpada i kompostiranja.

“Sistem treba da omogući visok nivo povrata ambalaže, njeno odvojeno sakupljanje i kvalitetnije recikliranje. Mjesta za povrat moraju biti lako dostupna na cijeloj teritoriji države, a način upravljanja sistemom jasan i transparentan”, navodi se u inicijativi.

Milatović je predložio i uvođenje minimalnih zelenih i cirkularnih kriterijuma u javne nabavke, koji bi obuhvatili energetsku i resursnu efikasnost, trajnost proizvoda, mogućnost popravke i ponovne upotrebe, kao i smanjenje ambalaže.

Kada je riječ o zelenom vodoniku, inicijativa predviđa razvoj pilot-projekata, istraživanja i stručnih kapaciteta, uz fokus na područja u kojima postoji ekonomska opravdanost i prihvatljiv uticaj na prostor, vodu i životnu sredinu.

Kao dva konkretna lokalna primjera zaštite, u okviru "Ekološke države 2.0" izdvojeni su brdo Spas u Budvi i Valdanos u Ulcinju.

Za Spas se predlaže završetak postupaka zaštite, preciziranje granica i režima zaštite i razvoj plana zaštite od požara i dalje degradacije, dok se za Valdanos predlaže integrisana zaštita morskih, priobalnih i kopnenih vrijednosti, uključujući tradicionalnu maslinadu, morska staništa, pejzaž i javni karakter ovog prostora.

"Valdanos može postati primjer kako se prirodna i kulturna baština čuvaju kao jedinstvena razvojna vrijednost", navodi se u inicijativi.

Iz kabineta Milatovića su kazali da je cilj inicijative da Crna Gora precizno zna šta mora da sačuva, gdje i kako može da se razvija, koliko prostor može da podnese i ko snosi odgovornost za ekološku štetu.