Udio stranih državljana u Crnoj Gori tokom 2025. bio je veći nego u više od polovine od 30 evropskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem Eurostata, dok je Državna revizorska institucija (DRI) istovremeno utvrdila da država nije u dovoljnoj mjeri obezbijedila efikasan sistem upravljanja migracijama.
Prema izvještaju DRI, u Crnoj Gori je tokom prošle godine boravilo 107.506 stranih državljana, što je odgovaralo 17,2 odsto ukupne populacije.
DRI navodi da je Crna Gora po tom udjelu bila ispred, pored ostalih, Slovenije, Danske, Hrvatske, Francuske, Italije, Grčke, Finske, Litvanije, Mađarske i Poljske. Istraživanjem Eurostata bilo je obuhvaćeno 30 zemalja.
DRI precizira da je 1.479 osoba iz drugih država dobilo crnogorsko državljanstvo, dok je na kraju prošle godine 29.714 stranaca imalo stalni, a 67.807 privremeni boravak. Sa odobrenom privremenom zaštitom bilo je 2.216 osoba, dok je za 5.569 ta zaštita produžena. Registrovano je i pet azilanata, pet osoba sa supsidijarnom zaštitom i 711 osoba koje su nezakonito prešle državnu granicu i boravile van graničnih prelaza.
Uprkos takvim migracionim kretanjima, DRI je u konačnom izvještaju o realizaciji aktivnosti u oblasti integrisanog upravljanja migracijama od 2021. do 2025. zaključila da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), u saradnji sa nadležnim institucijama, “nije u dovoljnoj mjeri obezbijedilo efikasan sistem upravljanja migracijama” u skladu s promjenama migracionih kretanja.
Rukovodilac nadležnog kolegijuma DRI, senator Branislav Radulović istakao je da se radi o vrlo kompleksnoj i zahtjevnoj reviziji. Naglasio je da bi “jako dobro bilo da dva nadležna skupštinska odbora razmotre podatke iz revizije, jer su pojedini upozoravajući, zbog čega ne bi bilo dobro da nemaju odgovrajuću institucionalnu reakciju”. DRI će nalaz dostaviti odborima za bezbjednost i odbranu i za zdravstvo, rad i socijalno staranje.
Radulović je podsjetio da je postignuta saglasnost sa vrhovnom revizijom Republike Srbije o sprovođenju paralelne revizije, a u cilju unapređenja metodloških standarda i razmjene podataka, što je doprinijelo kvalitetu rada revizorskog tima.
Revizori su utvrdili i da je sama Strategija o migracijama i reintegraciji povratnika za period od 2021. do 2025. planirana na način zbog kojeg nije moguće utvrditi da li su njome adresirani ključni problemi u upravljanju migracijama.
Problemi, prema nalazu DRI, nijesu bili jasno izdvojeni i temeljno analizirani, niti su objašnjeni njihovi uzroci i razlozi zbog kojih ih je trebalo rješavati.
Podaci MUP-a, navodi se u reviziji, na dan 5. maj 2026. pokazuju da su među strancima sa stalnim boravkom dominirali državljani zemalja regiona, koji su činili 56 odsto. Kod stranaca sa privremenim boravkom najveći udio - više od polovine bilo je iz Ruske Federacije, Turske i Azerbejdžana. Oko 35 odsto stranaca sa privremenim boravkom bilo je iz regiona, a tek oko devet odsto iz evropskih zemalja.
DRI je ukazala i na raskorak između kvota za zapošljavanje stranaca koje utvrđuje Vlada i broja stvarno izdatih dozvola. Vlada je za 2025. utvrdila kvotu od 28.988 dozvola za privremeni boravak i rad, a MUP je izdao dodatnih 12.878 dozvola, odnosno 44 odsto više. Ukupno je izdato 40.567 dozvola. Revizori nijesu utvrdili zbog čega Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga nije predlagalo povećanje kvota u skladu sa stvarnim brojem izdatih dozvola.
EURODAC (ne)će biti završen na vrijeme
MUP je preduzimao aktivnosti na uspostavljanju elektronskog sistema za identifikaciju i registraciju migranata usklađenog sa evropskim EURODAC-om, ali je DRI upozorila na mogućnost kašnjenja.
Sistem bi, prema obavezama iz Akcionog plana za ispunjavanje završnih mjerila u pregovaračkom poglavlju 24, trebalo da bude uspostavljen do kraja trećeg kvartala 2026. godine. Međutim, zbog obima preostalih aktivnosti, DRI ocjenjuje da “postoji opravdan rizik” da taj rok neće biti ispoštovan.
Posebno slab rezultat utvrđen je u oblasti rješavanja pravnog statusa interno raseljenih osoba i upisa u registre državljana, a sličan problem postoji i u oblasti apatridije.
Prema izvještaju vrhovne revizije, ni praćenje sprovođenja Strategije nije funkcionisalo kako je planiran.
Međuresorska radna grupa trebalo je da se sastaje najmanje četiri puta godišnje, odnosno najmanje jednom kvartalno, kako bi pratila sprovođenje Strategije, rokove i probleme u realizaciji. DRI je, međutim, utvrdila da se planirani sastanci nijesu održavali i zapisnički evidentirali u predviđenoj dinamici.
Nema 40 planiranih stanova
MUP, navodi DRI, nije obezbijedio ni planirano povećanje državnih smještajnih kapaciteta za strance koji traže međunarodnu zaštitu, niti zakup 40 stambenih jedinica za osobe kojima je takva zaštita odobrena.
Radovi na rekonstrukciji Centra za strance u Spužu i bivše karaule Božaj bili su tokom 2026. u toku. DRI bilježi da su četiri smještajne jedinice u Spužu zamijenjene novim i da su poboljšani uslovi u zoni čekanja na Božaju.
Revizori su utvrdili i problem sa pravilima prema kojima MUP pokušava da iznajmi stanove. Interno uputstvo propisuje postupak zakupa, ali ne i šta Ministarstvo treba da uradi kada u otvorenom postupku ne stigne nijedna ili nijedna ispravna ponuda.
Preporuke MUP-u
DRI je MUP-u preporučila da budući strateški dokumenti budu zasnovani na analizi koja jasno pokazuje konkretne probleme i njihove uzroke, te da svaki operativni cilj bude odgovor na problem utvrđen analizom.
MUP-u je preporučeno i da, osim domaćih propisa, smjernica i metodologija, koristi pozitivnu i primjenjivu praksu međunarodnih institucija.
12 pokazatelja uspješnosti i 93 aktivnosti bilo je predviđeno strategijom, a revizija je pokazala da su samo dva pokazatelja potpuno ostvarena. Jedan je djelimično ostvaren, tri nijesu, dok za čak šest - polovinu ukupnog broja DRI nije mogla da utvrdi status realizacije. Od 93 aktivnosti u potpunosti je realizovano 37, 16 je djelimično, 14 nije realizovano, dok za 26 revizori nijesu mogli da utvrde status
DRI traži i znatno veći fokus na ključne oblasti migracione politike - tržište rada, održivi razvoj, integraciju i socijalnu koheziju, upravljanje granicama, krijumčarenje migranata, životnu sredinu i klimatske promjene, ali sa većim brojem ostvarljivih i mjerljivih rezultata.
Kada je riječ o stranim radnicima, preporučeno je uspostavljanje sistema izdavanja dozvola koji odgovara stvarnim potrebama tržišta rada, omogućava periodično usklađivanje sa promjenama ponude i tražnje radne snage i obezbjeđuje kontrolu ukupnog broja izdatih dozvola u skladu s politikom Vlade.
DRI je stava da se mora uspostaviti funkcionalni sistem koordinacije i praćenja, uz kontinuiranu saradnju nadležnih institucija, praćenje rokova i pravovremeno preduzimanje mjera kada se pojave problemi u sprovođenju Strategije.
Vrhovna revizija traži od MUP-a i da obezbijedi odgovarajuću dokumentaciju kako bi nezavisnom kontrolom bilo moguće utvrditi obim realizovanih aktivnosti.
MUP treba da do 19. oktobra ove godine dostavi DRI akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 17. septembra 2027. izvještaj o preduzetim radnjama.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
