Evropska unija od Crne Gore traži jaču kontrolu imovine i integriteta funkcionera, nezavisnu Agenciju za sprečavanje korupcije, stroža pravila finansiranja partija i pravosnažne rezultate u borbi protiv visoke korupcije...
Dio tih reformi direktno udara u prostor političke moći - ko može da bude član Vlade, koliko funkcioneri moraju da objasne svoju imovinu, kako se finansiraju partije i koliko ih institucije mogu kontrolisati.
Vlada je, u okviru obaveza povezanih sa Poglavljem 23 i preporukama međunarodnih tijela, krenula i ka izmjenama Ustava. Skupština je početkom mjeseca usvojila Predlog za promjenu Ustava kojim bi članovima Vlade bio ograničen imunitet za koruptivna krivična djela, dok je prethodna provjera integriteta kandidata za najviše funkcije i dalje otvoreno pitanje.
Tokom nedavnih rasprava u Skupštini iz dijela opozicionih klupa moglo se čuti da Crna Gora “svakih deset dana mijenja Ustav”, uz pitanje da li Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori “porukom šalje izmjene”.
Drugi dio opozicionara ocijenio je da je Ustav najviši pravni akt, a ne igračka “dokonog” potpredsjednika Vlade Moma Koprivice, koji je predstavio predlog za izmjenu koji se tiče prethodne provjere integriteta za članove Vlade.
I pored političkog saglasja da je Crna Gora zacrtala svoj pravac ka evropskom društvu, dio evropskih pravila nailazi na otpor dijela političara, a često su valuta za političko potkusurivanje, pa i po cijeni da se građanima predstave ne kao budući benefiti već kao “naredbe” zvaničnog Brisela.
Pravila EU "kluba"
Poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava i 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost godinama su ključni dio crnogorskih pregovora sa EU.
Crna Gora je u junu 2024. dobila pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila, nakon čega su za ta poglavlja postavljena završna mjerila. To znači da se više ne gleda samo šta piše u zakonima, nego i kako institucije rade i kakvi su rezultati.
Iz Delegacije EU u Crnoj Gori za “Vijesti” poručuju da je članstvo odluka same države, a ne nešto što joj je nametnuto.
“Crna Gora je članstvo u EU prepoznala kao strateški nacionalni prioritet. To je suverena odluka Crne Gore, a pristupni proces zasniva se na zaslugama i odvija u skladu sa jasnim pravilima i mjerilima koja su usaglasile sve države članice EU”.
Iz Delegacije objašnjavaju čemu mjerila služe.
“Svrha ovih mjerila jeste da se obezbijedi da Crna Gora u trenutku pristupanja ima ista pravila i standarde kao države članice EU, kao i kapacitet da ih djelotvorno primjenjuje, kako bi mogla da ispuni obaveze i u potpunosti iskoristi mogućnosti koje članstvo pruža”, navode.
Dodaju da cilj u oblasti vladavine prava nije da Podgorica “zadovolji Brisel”.
“U oblastima kao što su vladavina prava i borba protiv korupcije, cilj stoga nije da se ‘zadovolji Brisel’, već da se ojačaju institucije Crne Gore i zaštite interesi njenih građana. Crna Gora može pregovarati, tražiti pojašnjenja i razgovarati o tome kako se određeni ciljevi najbolje mogu ostvariti u nacionalnom kontekstu, dok članstvo u EU u konačnom podrazumijeva potpuno prihvatanje i primjenu pravne tekovine EU”, poručuju iz Delegacije EU.
Korist za građane, a ne političare
Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica tvrdi da antikorupcijske reforme nijesu nešto što Crna Gora sprovodi zbog Brisela, već zbog sopstvenog sistema i građana.
“Crna Gora je rekla ‘da’ Evropi i time preuzela obavezu da učini sistem jakim i modernim, u interesu pravne sigurnosti građana, njihove zaštite i većih mogućnosti. Cilj nam je da kažemo ‘da’ boljem sistemu za građane. U interesu građana su precizne procedure, djelotvorna ograničenja javnih funkcionera, odgovornost nosilaca vlasti i jednakost pred zakonom. To je nasušna potreba crnogorskog društva”.
On kaže da kontrola političara i nezavisnost institucija nijesu korist za evropske institucije nego za građane Crne Gore.
“Demokratija nije samo glasanje, već važenje jednakih pravila za sve. To što implementiramo pravila o kontroli i provjeri političara nije benefit za Brisel i Strazbur, nego za naše građane, koji žele i kojima treba sigurnost, demokratija i transparentnost, a ne nekontrolisani političari i zavisne institucije. U interesu je građana da nezavisne institucije rade po zakonu, a ne po nalogu političara, a preporuke međunarodnih tijela su korisna i besplatna smjernica. Ako želimo biti evropsko društvo moramo pokazati spremnost da se povinujemo najstrožim standardima, a to je u interesu pravne sigurnosti naših građana, a ne političara ili građana iz zemalja EU. Preporukama GRECO i Venecijanske komisije se povinuju i članice EU”, naglašava Koprivica.
Posebno odbacuje tvrdnju da se Crnoj Gori išta nameće.
“Crna Gora je članica Savjeta Evrope, a tijela Savjeta Evrope su Venecijanska komisija i GRECO, te prema tome su to i naša tijela i ništa nam nije nametnuto. Preporuke međunarodnih institucija su lakmus papir, temeljem njih se jasno prepoznaje ko je spreman da se povinuje najstrožim standardima, kao što su npr. ukidanje imuniteta i obavezna prethodna provjera integriteta, a ko nije, ko želi da ima pravo na sve, bez kontrole, a na štetu samog društva i građana. Bivši režim je odbijao te preporuke jer nijesu htjeli da sijeku granu na kojoj sjede, jer su htjeli normalizaciju korupcije i konflikta interesa, od čega su imali koristi”, ocijenio je potpredsjednik Vlade.
On ukidanje imuniteta za određena krivična djela i provjeru integriteta vidi kao mjere koje treba da smanje prostor za političku zaštitu i sukob interesa.
“Ukidanje imuniteta za krivična djela sa elementom korupcije je bitno da nikad više ne bi borba protiv korupcije prolazila političke filtere i da se uspostavi istinska jednakost. Obavezna prethodna provjera integriteta služi otkrivanju i rješavanju sukoba interesa. Da li je u interesu građana da onaj ko vrši visoke državne dužnosti ujedno ima biznis sa državom, da ujedno bude i visoki funkcioner države i njen poslovni partner? Naravno da nije, onaj ko bi to želio nije ‘suverenista’ koji hoće da kaže ‘ne’, već je planer štetnih poslova. Nagledali smo se toga u prošlosti i to nam ne treba, to treba korjenito sasjeći putem reforme”, poručuje.
Potpredsjednik Vlade dodaje da antikorupcijska politika ne nastaje zato što je neko spolja diktira.
“Antikorupcijsku reformu Crne Gore ne diktira niko spolja, već je određuje naša snažna volja da riješimo naslijeđene probleme koji štete društvu. Niko nam nije zavrtao ruku niti tražio da uvedemo krivično djelo nezakonito bogaćenje javnih funkcionera, niti da u Zakonu o sprečavanju korupcije uvedemo institut upoređivanja prijavljenih prihoda i imovine javnih funkcionera, uključujući i bivše funkcionere, kojim se omogućava provjera osnova sticanja njihove imovine. To je naša volja polazeći od potrebe građana za pravdom”, ističe Koprivica.
Od Vlade se, precizira, očekivalo samo da u autonomnom izboru i definisanju instituta poštuje standarde.
“Ključni podsticaj za uvođenje strogih antikorupcijskih i krivičnih normi, kao i Antimafija zakona, dolazi iz našeg društva, očekivanja građana da se dođe do pravde i reda, kao i snažne volje Vlade da se uspostavi vladavina prava”, poručuje Koprivica.
Kada reforma zadire u političke interese
Zamjenik izvršnog direktora Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Dejan Milovac kaže da iskustvo te organizacije pokazuje da upravo takve reforme najčešće nailaze na otpor ili odlaganje.
“Iskustvo MANS-a pokazuje da se najosjetljivije reforme često odlažu sve dok ne postanu dio međunarodnih obaveza. Posebno kada treba ograničiti prostor za zloupotrebu javnih resursa, provjeriti porijeklo imovine, učiniti finansiranje partija transparentnim ili obezbijediti da institucije postupaju nepristrasno i protiv politički moćnih ljudi”, navodi Milovac.
On smatra da se razlika između deklarativne podrške članstvu i spremnosti na konkretne reforme vidi upravo tamo gdje pravila počinju da ograničavaju partije i funkcionere.
“Među političkim elitama postoji znatno širi konsenzus o članstvu u EU nego o pravilima koja članstvo zahtijeva. Evropske integracije su popularne dok se govori o rokovima i zatvaranju poglavlja. Otpor se pojavljuje kada reforma znači da partija gubi kontrolu nad institucijom, funkcioner mora da objasni svoju imovinu ili državni posao mora da bude otvoren za stvarnu konkurenciju”, objašnjava Milovac.
Zato je, ocjenjuje on, pogrešno evropske standarde predstavljati kao tuđi interes nametnut Crnoj Gori.
“Problem nije u tome što Brisel traži previše, već u tome što mi predugo pristajemo na premalo odgovornosti kod kuće. Konačno, govori nam da partijski interes i dalje ima prevagu nad onim što je interes građana i da se političke partije jako teško vraćaju na ono što bi trebalo da bude njihov prvenstveni zadatak - služenje javnom interesu”, poručuje Milovac.
Da li bi reformi bilo bez EU pravila
Pitanje odnosa Podgorice i Brisela ima i drugu stranu: koliko bi domaći politički sistem bio spreman da sam sebi uvede ista ograničenja da cilj nije članstvo u EU.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović kaže da dosadašnje zahtjeve u oblasti vladavine prava ne smatra pretjeranim.
“U pogledu vladavine prava i borbe protiv korupcije, u dosadašnjoj komunikaciji sa Evropskom unijom nijesmo imali zahtjeve koje SNP smatra pretjeranim. Suština je da mi sami prepoznamo prostor za napredak u tim oblastima, jer je to prije svega naša obaveza prema građanima i budućnosti naše države”.
Božović smatra i da su neke od reformi morale biti sprovedene ranije.
“Reforme u pravosuđu trebalo je sprovesti ranije, posebno kada je riječ o primjeni određenog modela vetinga u sudstvu. Istovremeno, treba naglasiti da je Ministarstvo pravde do sada uradilo značajan posao, posebno kroz usvajanje Zakona o porijeklu imovine, kao i kroz očekivano usvajanje zakona kojim će se omogućiti formiranje Specijalnog suda. To su konkretni koraci koji pokazuju da se u oblasti vladavine prava može napredovati i kroz naše domaće institucije”, smatra Božović.
Kada je riječ o samom pregovaračkom procesu, Božović naglašava da su uslovi poznati.
“Poznato je koji su uslovi za ulazak u EU. Nesporna je želja ove vlasti da učinimo sve što je do nas kako bismo u najskorijem roku postali punopravna članica Evropske unije. Svaki predlog ili sugestiju koju dobijemo od naših evropskih partnera, a koji mogu doprinijeti unapređenju ambijenta u našem društvu, treba ozbiljno razmotriti i, kada za to postoji osnov, primijeniti”, rekao je.
Prema njegovim riječima, mnogo je važnije da reforme prepoznamo kao naš interes i našu obavezu, a ne samo kao ispunjavanje uslova koje od nas traži Evropska unija.
“Ako želimo da budemo dio evropskog sistema vrijednosti, onda vladavina prava, efikasno pravosuđe i borba protiv korupcije moraju biti standardi koje postavljamo sami sebi, prije svega zbog građana Crne Gore”, poručuje Božović.
Milovac, međutim, upozorava da ni podsticaj EU ne znači automatski da će reforme zaživjeti.
“I uz podsticaj EU, izmjena zakona često ide brže od njegove primjene. Bez spoljnog nadzora, vjerujem da bi taj raskorak bio još veći. A što se reforma duže odlaže, to su veći troškovi korupcije, koje plaćaju građani. Ono što se otvara kao veliko pitanje, jeste kako će takozvani ‘reformski zamah’ izgledati onda kada postanemo članica EU i prestane takozvani pritisak ‘priključenja’. Smatram da postoji dovoljna osnova za bojazan da nivo političke volje da se stvari pokrenu sa mrtve tačke neće biti isti kao onda kada je iniciran porukama iz Brisela”, upozorava Milovac.
Može li Crna Gora da odbije zahtjev
Sagovornici su saglasni da prostor za pregovore u vezi sa svim otvorenim pitanjima postoji, ali da se mora zadržati osnovni okvir - da crnogorska pravila nijesu suprotna onima koja se poštuju u ostalim zemljama članicama.
Iz Delegacije Evropske unije objašnjavaju da tamo gdje potpuna primjena određenih pravila EU do datuma pristupanja nije moguća, mogu se pregovarati i dobro obrazložena prelazna rješenja.
“Takva rješenja su izuzetna i vremenski i sadržajno ograničena, uz jasno definisan put ka punoj primjeni. Stoga, potpuno usklađivanje Crne Gore sa pravnom tekovinom EU nije dobitak ni za Brisel ni za Podgoricu, već korist za Crnu Goru i njene građane”, poručili su.
Koprivica naglašava da “Brisel i Strazbur nama ne crtaju antikorupcijska rješenja”.
“…Već očekuju da naša rješenja ne budu protivna pravnoj tekovini EU, jer želimo biti dio zajednice u kojoj su svi svojom voljom preuzeli obaveze da se povinuju strogim standardima i usklađuju svoje sisteme sa istima jer se gradi jedna cjelina i zajednica”, kaže Koprivica.
I Milovac ističe da Crna Gora ima prostor da sa Evropskom komisijom pregovara o načinu sprovođenja reforme, ali ne i da jednostavno odbaci već dogovorena mjerila i očekuje da se evropski put nastavi nesmetano.
“Crna Gora može da razgovara sa Evropskom komisijom o tome kako će sprovesti određenu reformu i da predloži rješenje koje odgovara njenom pravnom sistemu. Ali ako je riječ o dogovorenim mjerilima i osnovnim standardima vladavine prava, ne može ih jednostavno odbiti i istovremeno očekivati da će pregovori napredovati. Članstvo u EU je naš politički izbor. Taj izbor podrazumijeva i obaveze koje smo prihvatili”, podsjeća Milovac.
On smatra da formulacija da Brisel “diktira” ili “naređuje” često izmješta debatu sa sadržaja samih reformi.
“Izraz ‘Brisel naređuje’ često služi da se izbjegne razgovor o suštini: zašto bi bilo sporno da se provjerava imovina funkcionera, štiti javni novac ili obezbijedi nezavisnost pravosuđa? To su prije svega potrebe građana Crne Gore. Kompletan proces integracija se previse vezuje za konkretan datum, a bojim se da se od strane aktuelne vlasti ne prepoznaje kao prilika da se ojača vladavina prava i oslobode državne institucije”, zaključio je Milovac.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
