Na spisku blokiranih računa Centralne banke Crne Gore (CBCG), sa stanjem na dan 31. oktobra ove godine, nalazi se 85 zapisa koji se odnose na advokate i advokatske kancelarije. Prema računici Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), ukupan iznos njihovih blokada je oko 1,37 miliona eura. U 41 slučaju blokada traje duže od deset godina.
CIN-CG je poređenjem spiska CBCG sa registrom Advokatske komore pronašao 49 imena koja se pojavljuju u obje evidencije. To, međutim, ne znači da svi oni trenutno obavljaju advokaturu. Među njima je poslanik Darko Dragović, kojem je Komora u martu 2024. utvrdila privremeni prestanak bavljenja advokaturom zbog poslaničke funkcije.
Iz Komore su odgovorili da ne znaju kojim su advokatima računi blokirani. Nijesu saopštili ni koliko je advokata sa spiska preminulo ili više ne obavlja djelatnost.
Advokatska kancelarija Dražena Medojevića, sadašnjeg predsjednika Sudskog savjeta i člana Upravnog odbora Advokatske komore, prema evidenciji CBCG, u blokadi je duže od 16 godina. On za CIN-CG tvrdi da mu račun nikada nije bio blokiran.
Među advokatima sa blokiranim računima nalazi se i podgorički advokat Damir Lekić, protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) u avgustu ove godine pokrenulo istragu zbog sumnje na pranje novca.
Kako advokat čiji je račun godinama blokiran naplaćuje usluge, evidentira prihode i izmiruje tekuće obaveze, CIN-CG je pitao i Poresku upravu. Odgovore nijesmo dobili.
Više izvora CIN-CG tvrdi da je u takvim situacijama jedini način da se dio usluga naplaćuje u gotovini ili preko računa stranaka.
Medojević više od 16 godina u blokadi, Lekića SDT sumnjiči za pranje novca
Advokatska kancelarija Dražena Medojevića na kraju oktobra bila je u neprekidnoj blokadi 5.941 dan, a iznos blokade bio je 17.433,57 eura.
Medojević je za člana Upravnog odbora Advokatske komore izabran 2023, a za predsjednika Sudskog savjeta ove godine.
Za CIN-CG tvrdi da mu račun nikada nije bio blokiran.
“Isti račun prijavljujem poreskoj upravi svih 20 godina koliko obavljam advokatsku djelatnost. Imao sam nekada otvoren račun kod Hipo Alpe Adria banke, koji se nakon gašenja te banke nikada nije koristio, a ni prije toga”, objašnjava Medojević.
Navodi da je Poreskoj upravi dva puta podnosio zahtjeve za reprogram poreskog potraživanja i da su oba usvojena.
“Prvi put 11. 4. 2017. godine, a drugi put 30. 9. 2022. Po zadnjem reprogramu moj dug je bio 4.166,68 eura i dozvoljeno mi je da otplatim dug u 37 rata, da bi mi se otpisala kamata od 10.656,40 eura. Obaveza je bila i da svakomjesečno uplaćujem i tekuće obaveze, što sam redovno činio. Dana 1. 11. 2025. sam uplatio zadnju ratu po tom reprogramu u ratu za tekuće obaveze”, navodi Medojević.
Dodaje da se 26. decembra 2025. pisanim putem obratio načelnici Područne jedinice Poreske uprave u Podgorici, tražeći rješenje kojim bi bilo potvrđeno da je izmirio sve obaveze po reprogramu i da mu se otpiše navedena kamata.
“Navodno je bilo sporno za otpis kamate, kašnjenje po jedan dan u uplati tri rate i da sistem ne dozvoljava otpis ako se to desi i pored uplaćenih svih rata, a da me niko nije opomenuo u toku trajanja reprograma. Ponukan vašim upitom posjetio sam Poresku upravu i narednih dana ću svoje obaveze za ovih 11 mjeseci uredno izmiriti, nakon što dobijem odgovor na moj podneseni zahtjev. Kako se ažuriraju podaci prema Centralnoj banci ja to ne znam niti sam ikada ulazio na sajt odakle ste dobili navedene podatke”, naveo je Medojević.
CIN-CG je pitao Advokatsku komoru da li prilikom izbora članova Upravnog odbora i drugih organa provjerava imaju li kandidati blokirane račune ili značajna neizmirena dugovanja i mogu li ona biti prepreka za izbor. Pitali smo i smatra li Komora problematičnim za integritet svojih organa to što su među njihovim članovima advokati čiji su računi godinama blokirani. Na ta pitanja iz Komore nije konkretno odgovoreno.
Prema podacima CBCG, advokat Damir Lekić na kraju oktobra bio je u blokadi 565 dana, s dugom od 4.417,65 eura. U evidenciji se posebno navodi i “Advokatska kancelarija Lekić”, sa blokadom od 10 eura.
Lekić za CIN-CG navodi da tekuće obaveze izmiruje iz ranije ušteđevine i zarade, kao i uz pomoć porodičnih sredstava. Tvrdi da sve prihode uredno evidentira preko knjigovođe i prijavljuje Poreskoj upravi.
Objašnjava da je njegov račun blokiran zbog poreskog duga i da svaki euro koji zaradi pružanjem pravnih usluga preko računa odmah odlazi na naplatu Poreskoj upravi.
“Moja advokatska kancelarija ne može ostvarivati zaradu, niti je ostvaruje, dok je dužna i dok se njen račun nalazi u blokadi”, navodi Lekić.
Lekić je u odgovoru pitao zbog čega se izdvaja njegovo ime kada se na spisku CBCG nalazi veliki broj advokata sa blokiranim računima. To smatra jednim u nizu malicioznih pokušaja javne diskreditacije njega kao čovjeka i advokata, koji je, tvrdi, ničim izazvan i potpuno neosnovan.
CIN-CG mu se obratio jer nastavlja da radi sa blokiranim računom, tražeći objašnjenje kako naplaćuje pravne usluge i finansira poslovanje.
Lekić je 14. avgusta uhapšen po nalogu SDT-a zbog sumnje na pranje 100.000 eura, koje je policija od njega privremeno oduzela. Nakon saslušanja pokrenuta je istraga, a Viši sud ga je pustio da se brani sa slobode uz mjere nadzora.
Lekić je tada negirao da je riječ o nezakonito stečenom novcu, navodeći da ga je nosio radi kupovine nekretnine u susjednoj državi.
U odgovoru za CIN-CG tvrdi da je to neosnovano i nezakonito predstavljeno kao pranje novca i da je sudu i državnom tužilaštvu dostavio sve potrebne dokaze. Najavljuje da će zbog toga podnijeti prijave i tužbe nadležnim organima.
Na spisku i poslanik Darko Dragović
Na listi CBCG nalazi se i Darko Dragović, poslanik Pokreta Evropa sad i član skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu. Njegov advokatski račun je na kraju oktobra bio u blokadi 1.411 dana, a iznos blokade bio je 9.005,51 euro. Dragoviću je Advokatska komora u martu 2024. utvrdila privremeni prestanak bavljenja advokaturom za vrijeme trajanja poslaničke funkcije.
Dragović za CIN-CG objašnjava da je riječ o poreskom dugu koji je nastao u vrijeme statusnih promjena u načinu obavljanja advokatske djelatnosti. Poresko rješenje, kako navodi, postalo je pravosnažno tek nakon nekoliko godina, jer je pred višim instancama tražio provjeru zakonitosti poreskih akata. Dug ne spori i kaže da je počeo da ga otplaćuje nakon što je iscrpio pravna sredstva.
“Dug nije zec pa da pobjegne”, poručuje Dragović.
Navodi da će ga izmiriti i da ne vidi zbog čega bi blokada predstavljala problem za njegovo učešće u radu skupštinskog Odbora.
Dugotrajne blokade bilježe se i kod znatno manjih iznosa. U 16 zapisa sa spiska iznos blokade manji je od 500 eura, a blokada traje duže od dvije godine, u pojedinim slučajevima i više od deset.
Komora ne zna koliko advokata ima blokirane račune
Advokatska komora Crne Gore ne vodi evidenciju o tome koliko advokata ima blokirane račune.
“Centralna banka Crne Gore nema obavezu da nam dostavlja te podatke”, odgovorili su iz Komore za CIN-CG.
Navode i da ne postoji pravni osnov da takve podatke traže.
“To znači da nemamo informaciju da li advokati imaju blokirane račune, pa i u slučaju da postoje blokirani računi, svakako nemamo taj broj”, naveli su iz Komore.
U posljednjih pet godina, potvrđuju, nijesu vodili ni disciplinske postupke po tom osnovu.
Nema novog računa dok traje blokada
Iz CBCG su za CIN-CG potvrdili da advokat, kao ni drugi izvršni dužnici, dok traje blokada ne može otvoriti novi transakcioni račun.
“Banke ne mogu otvarati nove transakcione račune izvršnom dužniku dok traje postupak prinudne naplate”, navodi CBCG.
Prinudna naplata sprovodi se na svim računima dužnika kod svih banaka, a svaki priliv na te račune usmjerava se na izmirenje obaveza. Dok traje blokada, taj novac ne može da se koristi za druga plaćanja.
Broj dana na listama CBCG označava neprekidno trajanje blokade.
“Broj dana blokade predstavlja neprekidno trajanje blokade, od dana kada je transakcioni račun blokiran do dana kada je napravljen presjek stanja”, navode iz CBCG.
Blokada traje dok se ne izmire sve obaveze ili dok organ koji je donio osnov za prinudnu naplatu ne dostavi akt o obustavi izvršenja.
Iznos koji CBCG objavljuje obuhvata glavnicu, kamate, troškove navedene u osnovu za prinudnu naplatu i naknade CBCG.
Od Poreske uprave tražili smo podatke o tome koliko advokata trenutno ima poreski dug, koliko njih duguje državi duže od jedne, tri ili pet godina i da li posebno kontrolišu one koji uprkos višegodišnjoj blokadi nastavljaju da rade.
Pitali smo i koliko su kontrola advokata sproveli tokom posljednjih pet godina, te koliko su utvrdili slučajeva neprijavljenog prometa, neizdavanja fiskalnih računa ili drugih poreskih nepravilnosti. Odgovore nijesmo dobili.
Neusaglašene evidencije otežavaju provjeru ko radi
Na spisku CBCG nalaze se advokati koji rade, osobe koje se više ne bave advokaturom ili im djelatnost miruje, stare advokatske kancelarije i advokati preminuli prije više godina.
Ni javno dostupan registar Advokatske komore ne omogućava da se utvrdi koliko se od 85 zapisa sa spiska CBCG odnosi na advokate koji trenutno obavljaju djelatnost. Primjer je Dragović, čije se ime nalazi u registru iako mu je 2024. utvrđen privremeni prestanak bavljenja advokaturom.
CBCG, međutim, nema ovlašćenje da ih samostalno ukloni iz evidencije.
“CBCG nema ovlašćenje da samostalno obustavi pokrenuti postupak prinudne naplate, niti da ukloni izvršnog dužnika iz evidencije”, navode iz Centralne banke.
Za advokate je, pojašnjavaju, neophodno da organ nadležan za vođenje njihove evidencije obavijesti CBCG ili banku o prestanku djelatnosti, uključujući slučaj smrti. Od tog organa CBCG dobija podatke o promjeni statusa izvršnih dužnika koji nijesu registrovani u Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS).
Komora u odgovoru CIN-CG nije objasnila zbog čega se na aktuelnoj listi CBCG i dalje nalaze odavno preminuli advokati.
Ko kontroliše novac klijenata
Iz spiska CBCG ne može se utvrditi zbog čega je određena blokada nastala. Osnov za prinudnu naplatu mogu dostaviti sudovi, javni izvršitelji, Poreska uprava, lokalne samouprave i drugi nadležni organi.
Višegodišnje blokade otvaraju i pitanje zaštite novca klijenata. Na pitanje kako su zaštićena sredstva koja advokat primi za račun klijenta, iz Komore su odgovorili da advokat ima lični i poslovni račun i da su njegova lična sredstva odvojena od sredstava koja prima na poslovni račun po osnovu pružanja pravne pomoći.
Komora u posljednjih pet godina nije vodila nijedan disciplinski postupak zbog toga što advokat klijentu nije predao ili isplatio novac koji je primio za njegov račun.
Iz odgovora Komore nije jasno šta se dešava sa novcem klijenta ukoliko bude uplaćen na blokirani poslovni račun advokata. CBCG navodi da se svaki priliv na blokirani račun usmjerava na izmirenje obaveza dužnika.
Iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) odgovorili su da ne vode evidenciju iz koje bi se moglo utvrditi koliko je u posljednjih pet godina bilo predmeta protiv advokata zbog sumnje na utaju poreza i doprinosa, neprijavljeni promet ili zbog sumnje da klijentima nijesu predali novac koji su za njih primili.
Sama blokada računa nije razlog da advokat izgubi pravo na rad. Ukoliko se utvrde neprijavljivanje prihoda, izbjegavanje poreskih obaveza ili nepravilno raspolaganje novcem klijenata, advokat može snositi poresku, disciplinsku ili krivičnu odgovornost. U najtežim slučajevima može biti privremeno ili trajno brisan iz imenika.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
