Crna Gora u Strazburu otvorila konferenciju o revitalizaciji manjinskih jezika

Generalni sekretar Savjeta Evrope Alen Berse i ministar Fatmir Đeka poručili da očuvanje jezičke raznolikosti podrazumijeva aktivnu upotrebu manjinskih jezika u obrazovanju, javnim institucijama i digitalnom prostoru.

145 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava
Foto: Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava

Revitalizacija upotrebe regionalnih i manjinskih jezika u javnom životu bila je u fokusu konferencije koja je danas otvorena u Strazburu, u okviru predsjedavanja Crne Gore Komitetom ministara Savjeta Evrope, saopšteno je iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Generalni sekretar Savjeta Evrope Alen Berse, otvarajući konferenciju, poručio je da svaki jezik nosi jedinstven pogled na svijet i da njegovim nestankom svi gube dio tog bogatstva, navodi se u saopštenju.

"Očuvanje jezika ne smije zavisiti od hrabrosti pojedinaca. Njegova zastupljenost u školama i sudovima, opštinskim upravama i digitalnom prostoru predstavlja odgovornost društva u cjelini", istakao je Berse.

On je naglasio da Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima prepoznaje pravo na njihovu upotrebu u privatnom i javnom životu kao neotuđivo pravo, ali da se pojedine manjinske zajednice i dalje posmatraju sa nepovjerenjem, kao da upotreba određenog jezika znači opredjeljivanje za jednu stranu.

"Manjine koje se osjećaju sigurno doprinose tome da i država bude sigurnija", poručio je Berse, ukazujući i na značaj očuvanja manjinskih jezika u digitalnom prostoru, uključujući njihovu zastupljenost i razvoj kroz alate vještačke inteligencije.

Ministar ljudskih i manjinskih prava Crne Gore Fatmir Đeka kazao je da je, pored zaštite regionalnih i manjinskih jezika, od suštinskog značaja obezbijediti njihovo aktivno prisustvo u javnom životu.

"Zaštita jezičke raznolikosti nije samo pitanje očuvanja kulturnog nasljeđa, već i pokazatelj demokratske zrelosti jednog društva, njegove otvorenosti i sposobnosti da svakom pojedincu i pojedinki omogući da slobodno i dostojanstveno izražava svoj identitet. Naša zajednička ambicija treba da bude Evropa u kojoj se različiti jezici ne samo čuvaju, već se njima i govori, i u kojoj se svaki glas čuje", rekao je Đeka.

Predsjedavajuća Komiteta eksperata Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima Aleksandra Ošmijanska-Paget odala je priznanje svima koji rade na zaštiti i promociji tih jezika.

"Moramo odati priznanje ogromnom radu koji ulaže civilno društvo, ali, prije svega, izuzetnoj posvećenosti svih onih koji rade na očuvanju i revitalizaciji manjinskih jezika", istakla je ona.

Ošmijanska-Paget ocijenila je da promocija upotrebe regionalnih i manjinskih jezika u javnom životu nije važna samo zbog očuvanja jezika predaka, već i zbog jačanja država i društava.

"Finansiranje promocije regionalnih i manjinskih jezika nije skup poklon manjinskim zajednicama, već ulaganje u otpornost naših društava koja se temelji na raznolikosti. Jer demokratija može istinski da napreduje samo onda kada se čuju različiti glasovi", poručila je ona.

Uvodno izlaganje održala je novinarka i autorka knjige "Kako ubiti jedan jezik" Sofija Smit Gejler, koja je odrastala uz emilijanski jezik, kojim je govorila njena baka.

Ona je kazala da jezici mogu nadživjeti prostor i vrijeme, zbog čega i oni za koje se čini da su izgubljeni mogu ponovo oživjeti.

"Moja publikacija 'Kako ubiti jedan jezik' nije priručnik, već je zamišljena kao provokacija – kako bih ukazala na ono što se dešava danas, na ono što se dešavalo u prošlosti, ali i na korake koje moramo preduzeti ukoliko želimo da sačuvamo jezičku raznolikost", poručila je Smit Gejler.

Ona je upozorila da jezička raznolikost predstavlja važno sredstvo u borbi protiv gubitka dubinskog znanja, kulturne homogenizacije i brisanja istorijskog pamćenja.

Na konferenciji su, kako se navodi u saopštenju, razmatrana pitanja međugeneracijskog prenošenja jezika, uloge obrazovanja i medijske zastupljenosti u učenju i usvajanju jezika, kao i mogućnosti koje novi govornici i vještačka inteligencija pružaju u promociji regionalnih i manjinskih jezika.

Zaključci konferencije doprinijeće izradi Novog demokratskog pakta za Evropu Savjeta Evrope, kroz definisanje konkretnih načina za uklanjanje jezičkih barijera učešću u javnom životu, jačanje povjerenja u javne institucije i uključivanje jezičke raznolikosti u demokratsku i digitalnu budućnost Evrope, kazali su iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Na marginama konferencije zvanično je otvorena i izložba „Živi jezici: manjinski jezici u javnom životu u Crnoj Gori“.

Pogledajte još: