Lider Pokreta narodnog povjerenja Dragoslav Dado Šćekić poručio je da Vlada Crne Gore mora preuzeti odgovornost za položaj djece, upozoravajući na porast rizičnih ponašanja među mladima, izostanak povećanja dječijeg dodatka i kašnjenje u realizaciji projekata namijenjenih zaštiti djece.
On je, povodom 20. novembra, Međunarodnog dana djeteta, kazao da taj datum ne smije biti samo prilika za protokolarne čestitke, već i za preispitivanje odgovornosti države prema djeci i njihovim porodicama.
Šćekić, koji je bivši predsjednik Savjeta za prava djeteta, je ukazao na rezultate ESPAD istraživanja za Crnu Goru, koje je Institut za javno zdravlje predstavio u junu ove godine, a koji, kako je naveo, pokazuju zabrinjavajući porast rizičnih ponašanja među mladima uzrasta od 15 do 16 godina.
Prema podacima koje je iznio, procenat mladih koji su makar jednom u životu konzumirali kanabis porastao je sa 3,4 odsto u 2019. na 9,6 odsto, dok je upotreba ostalih ilegalnih droga povećana sa tri na 7,6 odsto.
"Crna Gora je sa 5,4 odsto učenika koji su probali kokain na drugom mjestu u Evropi, gdje je prosjek 2,3 odsto", naveo je Šćekić.
Dodao je da je upotreba elektronskih cigareta porasla za oko deset procentnih poena u odnosu na 2019. godinu, na gotovo 33 odsto, dok je alkohol probalo 73 odsto srednjoškolaca.
Šćekić je upozorio i na visoku zastupljenost maloljetničkog kockanja, navodeći da više od 75 odsto mladih koji učestvuju u igrama na sreću to čini putem interneta, dok je obuhvat školskim programima prevencije među najslabijima u Evropi.
Posebno je kritikovao kašnjenje u realizaciji projekta Barnahus, odnosno "Dječje kuće", namijenjene zaštiti djece koja su žrtve ili svjedoci nasilja.
"I pored saradnje države sa UNICEF-om u Crnoj Gori, Savjetom Evrope i Evropskom unijom, radovi još nijesu započeli. Djeca žrtve nasilja ne mogu čekati političku volju i administrativna opravdanja", poručio je Šćekić.
On je ukazao i na to da Crna Gora još nema novu Strategiju za ostvarivanje prava djeteta, iako je prethodna istekla 2023. godine, a njena evaluacija završena.
"Zašto Vlada ne donosi novi strateški dokument i ko snosi odgovornost za ovaj zastoj", upitao je Šćekić.
Kritikovao je i činjenicu da dječiji dodatak nije povećavan pet godina, uprkos rastu troškova života i sve težem finansijskom položaju porodica.
"Trideset eura nije dovoljno ni za užinu na školskom odmoru. To najbolje pokazuje koliko su djeca i porodica zaista visoko na listi prioriteta Vlade", ocijenio je Šćekić.
On je zatražio hitno povećanje i redovno usklađivanje dječijeg dodatka, početak realizacije projekta Barnahus, izradu i usvajanje nove Strategije za ostvarivanje prava djeteta, kao i veća ulaganja u dječije zdravlje, obrazovanje i zaštitu od nasilja.
"Državni aparat mora prestati da se krije iza obećanja i preuzeti odgovornost za stanje u kojem djeca odrastaju", poručio je Šćekić.
Dodao je da nije dovoljno govoriti o natalitetu, porodici i evropskim standardima ukoliko djeca nemaju adekvatnu zaštitu, podršku i jednake mogućnosti.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA