Đaković i Petrić: Usklađivanje sa evropskim standardima donijeće veću sigurnost hrane koju građani Crne Gore konzumiraju

Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković i predstavnica Ministarstva evropskih poslova i sekretarka radne grupe za poglavlje 12, Granica Petrić su kazali da privremeno zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 12, koje obuhvata bezbjednost hrane, veterinarsku i fitosanitarnu oblast, kao i zaštitu i dobrobit životinja, predstavlja potvrdu višegodišnjeg rada na usklađivanju zakonodavstva i jačanju institucija, ali i obavezu da se evropska pravila dosljedno primjenjuju

1761 pregleda 1 komentar(a)
Đaković i Petrić u studijju agencije MINA, Foto: MINA
Đaković i Petrić u studijju agencije MINA, Foto: MINA

Usklađivanje sa evropskim standardima donijeće intenzivnije kontrole i veću sigurnost hrane koju građani Crne Gore konzumiraju, a domaćim proizvođačima bolje uslove za poslovanje i mogućnost lakšeg plasmana proizvoda na tržište Evropske unije (EU).

To su u podkastu agencije MINA ocijenili direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković i predstavnica Ministarstva evropskih poslova i sekretarka radne grupe za poglavlje 12, Granica Petrić.

Oni su kazali da privremeno zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 12, koje obuhvata bezbjednost hrane, veterinarsku i fitosanitarnu oblast, kao i zaštitu i dobrobit životinja, predstavlja potvrdu višegodišnjeg rada na usklađivanju zakonodavstva i jačanju institucija, ali i obavezu da se evropska pravila dosljedno primjenjuju.

„Odluka o privremenom zatvaranju ovog pregovaračkog poglavlja važna je podjednako za svakog građanina Crne Gore, jer je potvrda da smo se uskladili sa visokim standardima Evropske unije u svim oblastima koje ono pokriva, što u krajnjem vodi unapređenju zaštite zdravlja ljudi“, navela je Petrić.

Ona je istakla da je zatvaranje poglavlja značajno i za domaće proizvođače, koji su tokom desetogodišnjeg pregovaračkog procesa usklađivali poslovanje sa evropskim pravilima, unapređivali kvalitet proizvoda i način proizvodnje.

Prema njenim riječima, jedan od najvažnijih postignutih rezultata je usvajanje krovnih zakona u svim podoblastima, kao i više od stotinu podzakonskih akata tokom ove godine. Usvojeni su i programi unapređenja objekata, kvaliteta mlijeka i upravljanja nusproizvodima životinjskog porijekla, dok su pripremljene mape puta za unapređenje graničnih kontrolnih mjesta, nacionalnih referentnih laboratorija i administrativnih kapaciteta Uprave.

Petrić je podsjetila da je Evropska komisija u ovogodišnjem izvještaju unaprijedila ocjenu opšte spremnosti Crne Gore u ovoj oblasti za dvije ocjene – sa ograničenog nivoa u prethodnoj godini na dobar nivo u 2026.

„To je dokaz da su reformske aktivnosti u okviru ovog pregovaračkog poglavlja uzele maha i da su rezultirale konkretnim napretkom. Ipak, ono što nas čeka do članstva jeste primjena usvojenih zakona, sprovođenje planova i realizacija svega što je predviđeno“, kazala je Petrić.

Veća sigurnost hrane kroz intenzivnije kontrole

Đaković je rekao da će građani najveću korist od usklađivanja sa evropskim pravilima osjetiti kroz pojačan nadzor nad proizvodnjom i prometom hrane, što bi trebalo da doprinese većoj sigurnosti proizvoda na tržištu.

„Krajnji potrošači neće primijetiti neku značajnu razliku koja se odnosi na same prehrambene proizvode, ali će biti pooštrena kontrola na mjestu nastanka hrane. Mijenja se pristup i povećava broj provjera, kako bi hrana na tržištu bila bezbjednija“, rekao je Đaković.

On je naveo da su usvojena dva ključna zakona – Zakon o bezbjednosti hrane i Zakon o službenim kontrolama, kojim se uvodi novi mehanizam kontrole na mjestu proizvodnje prehrambenih proizvoda, odnosno prilikom njihovog uvoza i ulaska u Crnu Goru.

Pored zakonskih rješenja, usvojeni su i brojni podzakonski akti koji se odnose na količine aditiva u prehrambenim proizvodima, kontaminente koji se mogu naći u hrani i ambalažu u koju se proizvodi pakuju.

Đaković je ocijenio da novi sistem neće značajno dodatno opteretiti proizvođače, ali će od njih zahtijevati dosljedno poštovanje pravila koja su već u velikoj mjeri usklađena sa evropskim zakonodavstvom.

On je ukazao da će značaj kontrola dodatno rasti nakon članstva, jer će Crna Gora postati dio jedinstvenog tržišta Evropske unije, na kojem se proizvodi mogu veoma brzo kretati između država.

„Nije važno samo da proizvod bude bezbjedan za naše tržište, već i za tržište Evropske unije. Upravo zato je neophodno da imamo intenzivnije kontrole i dovoljno ljudi koji će ih sprovoditi“, kazao je Đaković.

Nedostatak inspektora jedan od najvećih izazova

Sagovornici agencije MINA kazali su da je Akcionim planom za jačanje administrativnih kapaciteta predviđeno 147 novih radnih mjesta u periodu do 2030. godine, što je, kako su ocijenili, jedan od najvećih zadataka u narednom periodu, ali i prilika za mlade ljude da se zaposle i doprinesu evropskom procesu.

Đaković je istakao da se broj zaposlenih u Upravi nije značajno mijenjao tokom prethodnih godina, iako su obaveze i potrebe rasle.

On je kazao da je samo u oktobru i novembru primljeno deset novih inspektora koji prolaze obuku, dok je još oko 15 konkursa u toku, a kao najveći problem je istakao nedostatak veterinarskih inspektora, jer je veterinarski kadar deficitaran na tržištu rada.

„Nadamo se da će povećanje zarada i druge mjere pomoći da se stanje popravi. Postoje i inicijative koje bi mogle olakšati angažovanje kadrova iz regiona, dok će nakon članstva u Evropskoj uniji i evropski državljani imati mogućnost da rade u našoj Upravi“, rekao je Đaković.

On je poručio da ni najbolja oprema i najsavremeniji objekti neće biti dovoljni bez ljudi koji će svakodnevno sprovoditi propise na terenu.

Petrić je kazala da je Ministarstvo evropskih poslova, kao institucija koja koordinira procesom pristupanja Crne Gore EU, posebnu pažnju posvetilo upravo jačanju administrativnih kapaciteta.

Ona je navela da se od ukupno 98 završnih mjerila u svim pregovaračkim poglavljima, čak 40 odnosi na jačanje administracije, zbog čega je urađena analiza potreba sa nadležnim institucijama, kako bi se utvrdilo gdje nedostaje kadar, koji su stručni profili potrebni i kojom dinamikom treba zapošljavati.

Na osnovu te analize pripremljen je akcioni plan, a Ministarstvo evropskih poslova prati usklađivanje pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, kao i godišnjih kadrovskih planova institucija.

„Od stručnosti naše administracije i spremnosti institucija zavisi uspješnost primjene svih evropskih pravila. To nije proces koji se završava članstvom, već dugoročna obaveza da svaka institucija ima dovoljan broj stručnih i obučenih kadrova“, kazala je Petrić.

Počela izgradnja dva granična kontrolna mjesta

Jedan od najvažnijih infrastrukturnih zadataka je izgradnja šest graničnih kontrolnih mjesta, za šta je Vlada opredijelila 17,3 miliona eura.

Đaković je rekao da je izgradnja počela na Aerodromu Podgorica i na Božaju, dok su za ostala mjesta u toku pripremne aktivnosti i izrada projektne dokumentacije.

On je objasnio da će ti objekti omogućiti veterinarskim i fitosanitarnim inspektorima da na graničnom kontrolnom mjestu, u odgovarajućim uslovima kontrolišu namirnice životinjskog i biljnog porijekla koje podliježu nadzoru.

„Da bi se hrana uspješno pregledala, mora se obezbijediti odgovarajuće osvjetljenje, temperatura i drugi uslovi. Inspektor mora imati mogućnost da prepozna eventualne nepravilnosti i, ukoliko proizvod ne ispunjava propisane uslove, spriječi njegov ulazak na tržište“, naveo je Đaković.

On je ocijenio da je izgradnja šest objekata u relativno kratkom roku zahtjevan posao, ali da se aktivnosti odvijaju planiranom dinamikom, uz određena manja kašnjenja u pojedinim fazama.

“Dva su već počela da se rade i na dobrom putu do ovih dana počne i izgradnja trećeg graničnog kontrolnog mjesta, dok će se do kraja godine, siguran sam, izvršiti svi pripremni radovi za izgradnju ostalih”, dodao je Đaković.

Govoreći o laboratorijama koje imaju važnu ulogu u kontroli bezbjednosti hrane, Đaković kazao je da najveći broj analiza u Crnoj Gori obavljaju tri ključne ustanove – Centar za ekotoksikološka ispitivanja, Institut za javno zdravlje i Specijalistička veterinarska laboratorija, dok je u septembru otvorena i Nacionalna referentna fitosanitarna laboratorija u okviru Biotehničkog fakulteta u Podgorici, u koju je uloženo 2,4 miliona eura.

„Smatram da su naše laboratorije, što se opremljenosti tiče, poprilično dobro opremljene za sve ono što obavljaju“, rekao je Đaković, navodeći da je kroz IPA fondove, saradnju sa Evropskom komisijom i Svjetskom bankom obezbijeđeno više od milion eura dodatne opreme.

On je istakao da je naredni zadatak akreditacija metoda za analizu hrane, dok će se za ispitivanja za koja ne postoji ekonomska opravdanost akreditacije koristiti već uspostavljena saradnja sa laboratorijama u Hrvatskoj i Sloveniji, a po potrebi i drugim državama članicama EU.

Đaković je kazao da su sredstva za neophodne analize planirana u budžetu, dok će za poslove u oblasti zdravlja životinja u narednoj godini biti obezbijeđen gotovo dvostruko veći iznos nego u 2026., kako bi omogućili veći broj analiza na gazdinstvima koja proizvode mlijeko i sir, kako bi stekla status gazdinstava slobodnih od bruceloze i tuberkuloze, što je jedan od uslova za plasman njihovih proizvoda na tržište EU.

„Ukoliko dokažemo da su naša gazdinstva slobodna od ove dvije bolesti, možemo i državu kandidovati za status zemlje slobodne od bruceloze i tuberkuloze i na taj način da damo stimulans našim poljoprivrednim proizvođačima iz oblasti stočarstva da svoje proizvode kasnije mogu plasirati na evropsko tržište, što im podiže vrijednost njihovih proizvoda“, rekao je Đaković.

Većina proizvođača mogla bi da ispuni evropske standarde

Govoreći o domaćim proizvođačima koji su obavezni da svoje objekte, ali i način proizvodnje prilagode evropskim standardima, Đaković je kazao da oko 30 objekata već ispunjava uslove za izvoz na tržište Evropske unije, dok se na listi nalazi približno 76 objekata.

On je procijenio da će se oko 90 odsto objekata prilagoditi evropskim standardima, uz napomenu da će proizvođačima biti potrebno vrijeme da unaprijede infrastrukturu i uslove poslovanja.

“Raste broj objekata koji zadovoljavaju te evropske uslove odnosno plasiranje robe na evropsko tržište. Vidjećemo šta će biti do kraja procesa. Ako ne ispoštuju rokove, do određenog prelaznog perioda će moći da plasiraju proizvode samo na crnogorskom tržištu, a posle toga jedino će možda moći da izvoze u neke treće zemlje”, rekao je Đaković.

Kada je riječ o položaju tradicionalnih i malih proizvođača, Đaković je naveo da su tokom pregovora obezbijeđena određena odstupanja kako bi i oni, u skladu sa evropskom praksom, mogli da nastave plasman svojih proizvoda na domaćem tržištu, ali da je važno da se obezbijedi status gazdinstava slobodnih na određene bolesti.

Petrić je naglasila da proizvođači već u pretpristupnom periodu mogu koristiti dostupna sredstva iz evropskih fondova, uključujući IPARD program, kako bi unaprijedili poslovanje i uskladili proizvodnju sa standardima.

Ona je istakla da pristup evropskom tržištu nije uslovljen isključivo članstvom, jer proizvođači i u pretpristupnom periodu mogu izvoziti ukoliko ispune propisane standarde.

„Najveća korist koju su donijeli pregovori u ovom poglavlju jeste bezbjedna hrana na trpezi, unapređenje kvaliteta proizvodnje i poslovanja, ali i dostupnost zajedničkog tržišta Evropske unije za one proizvođače koji ispunjavaju potrebne uslove“, kazala je Petrić.

Ona je posebno ukazala na značaj očuvanja tradicionalnih proizvoda i njihove zaštite oznakama geografskog porijekla, čime se dodatno jačaju prepoznatljivost i konkurentnost domaće proizvodnje.

Petrić je poručila da su nadležne institucije i savjetodavne službe na raspolaganju proizvođačima u procesu prilagođavanja novim pravilima i pozvala mlade da prepoznaju mogućnosti koje pruža poljoprivreda.

Ona je kao jednu od značajnih prilika navela i oko 277 miliona eura predviđenih za Crnu Goru u okviru novog finansijskog paketa za naredni srednjoročni period, ocjenjujući da je cilj reformi da domaća poljoprivreda bude konkurentna i održiva i nakon pristupanja EU.

Đaković je naveo da će članstvo u EU dodatno olakšati izvoz, jer će biti smanjene administrativne prepreke i dio dokumentacije koju proizvođači sada moraju da obezbjeđuju, ali da će proizvođači i dalje morati da se takmiče kvalitetom i cijenom.

On je ocijenio da cijene hrane prvenstveno diktira tržište, te da se ne može očekivati da samo usklađivanje sa evropskim pravilima automatski dovede do pojeftinjenja ili poskupljenja proizvoda.

“Mislim da neki naši proizvođači proizvode značajno kvalitetniji proizvod nego što je u drugim mjestima i što je proizvod sa drugog nekog tržišta koji dolazi. Ali, nažalost, ne mogu da postignu onu cijenu koju bi oni željeli da postignu kao proizvođači zbog toga što se moraju uklapati uslovima tržišta”, naveo je Đaković.

Jačanje veterinarskog nadzora i standarda dobrobiti životinja

Pored bezbjednosti hrane, značajan dio obaveza odnosi se na zdravlje i dobrobit životinja. Đaković je kazao da je Crna Gora u prethodnom periodu pokazala sposobnost da reaguje na pojavu zaraznih bolesti, navodeći kao primjer brzo suzbijanje posljednjeg slučaja ptičjeg gripa.

On je istakao da je pravovremena reakcija veterinarske službe na terenu, uz laboratorijske analize, bila ključna za suzbijanje bolesti, ali je ponovo upozorio na nedostatak veterinarskog kadra.

Prema njegovim riječima, Specijalistička veterinarska laboratorija dobro je opremljena i raspolaže stručnim kadrom, dok se očekuje dalje unapređenje njenih kapaciteta.

Đaković je naveo da je zakonodavstvo u oblasti dobrobiti životinja dodatno usklađeno sa evropskim pravilima, kroz sedam novih pravilnika koji se odnose na transport i uslove držanja životinja i dodao da je planirano i zapošljavanje inspektora koji bi se posebno bavili kontrolom dobrobiti životinja, kako na gazdinstvima tako i u drugim fazama proizvodnje.

On je istakao da odgovorni crnogorski poljoprivredni proizvođači vode računa o dobrobiti životinja, naglašavajući da je ona jedan od važnih uslova za unapređenje stočarske proizvodnje. Podsjetio je da su kroz IPARD program obezbijeđena sredstva za nabavku mehanizacije za proizvodnju hrane za životinje, pri čemu je pravo na podršku bilo uslovljeno ispunjavanjem standarda dobrobiti životinja na farmama, što je dodatno podstaklo unapređenje uslova uzgoja.

Postrojenje za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla do 2031. godine

Kada je riječ o uspostavljanje sistema za upravljanje nusproizvodima životinjskog porijekla, sagovornici agencije MINA su kazali da se za to ne odnose prelazni rokovi, već da je dogovorena izgradnja trajnog postrojenja do 2031. godine, dok će se do tada sistem razvijati kroz prelazne faze, kako bi se obezbijedilo njegovo funkcionisanje već u pretpristupnom periodu.

Petrić i Đaković istakli su da će Crna Gora uspostaviti sistem za prikupljanje i zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog porijekla kroz prelazne faze, koje podrazumijevaju izgradnju stočnih jama, nabavku opreme i mobilnih spalionica, dok je izgradnja trajnog postrojenja planirana do 2031. godine.

Đaković je pojasnio da je planirana izgradnja stočnih jama i grobnica, kao i nabavka opreme za skladištenje i transport, uključujući tri mobilne spalionice, za šta je Vlada obezbijedila 2,2 miliona eura.

Kako je naveo, za izgradnju centralnog postrojenja već je godinama unazada obezbijeđeno devet miliona eura, ali je određivanje lokacije do sada predstavljalo jedan od izazova.

“Nadam se da će u narednih pola godine ta lokacija biti određena i da će se postojeća projektna dokumentacija moći iskoristiti da bi se takvo postrojenje izgradilo. Do tada ćemo funkcionisati sa ovim sistemom koji je od 1. januara. Počeće nabavka prve opreme za ovo privremeno uspostavljanje sistema i ta će se oprema i kasnije moći koristiti za nusproizvode tako. Mislim da ćemo do dana ulaska u EU ispuniti sve ono što je propisano u inoviranom planu za izbrinjavanje nusproizvoda životinskog porijekla”, rekao je Đaković.

Proizvođači će, kako je objasnio, morati da razvrstavaju nusproizvode u tri kategorije, pri čemu se treća može dalje prerađivati i koristiti za različite namjene, dok prve dvije podliježu strožem režimu zbrinjavanja.

“Pored svega ovoga smo potpisali memorandum o saradnji sa veterinarskom upravom, odnosno sa kompanijom u Slovenije koja se bavi zbrinjavanjem nusproizvoda životinskog porijekla i onda će neki dio otpada, ukoliko nemamo rješenje u Crnoj Gori za njega, moći od dana članstva u EU da ide u Sloveniju u njihovo postrojenje”, dodao je Đaković.

Petrić je poručila da će trajno postrojenje biti bezbjedno za zdravlje građana i životnu sredinu, ističući da je kontrolisano zbrinjavanje nusproizvoda mnogo sigurnije od njihovog nepropisnog odlaganja u prirodi.

„Mnogo je opasnije da se takvi proizvodi nađu u prirodi nego da se tretiraju u tom postrojenju“, istakla je Petrić.

Primjena evropskih pravila ostaje obaveza i nakon članstva

Kada je riječ o prelaznim rokovima, Petrić je kazala da su u Poglavlju 12 dogovorena dva – prvi se odnosi na unapređenje objekata proizvođača i traje do 31. avgusta 2030. godine, dok je drugi vezan za unapređenje kvaliteta sirovog mlijeka i traje do kraja 2030. godine.

Petrić je poručila da zatvaranje Poglavlja 12 predstavlja potvrdu usklađenosti Crne Gore sa evropskim standardima, navodeći da je to i važan podsticaj domaćim proizvođačima da unapređuju poslovanje i pripreme se za zajedničko tržište EU, ali i priliku za mlade da u evropskom procesu prepoznaju mogućnosti za profesionalni razvoj u Crnoj Gori.

Ona je posebno pozvala mlade da prepoznaju mogućnosti koje donosi evropski integracioni proces i svoju budućnost grade u Crnoj Gori, ističući da je cilj članstva u EU, planiranog za 2028. godinu, prije svega da građanima obezbijede kvalitetniji život.

Đaković je naglasio da je Poglavlje 12 bilo jedno od najzahtjevnijih u pregovaračkom procesu, ali da njegovo zatvaranje donosi konkretne koristi za zdravlje i bezbjednost građana.

„Ovo poglavlje doprinosi javnom zdravlju i proizvodnji zdrave i bezbjedne hrane. Dobro je što smo ga zatvorili, ali članstvo u EU podrazumijeva kontinuiranu primjenu svih pravila i propisa koji se na njega odnose, a koji su isključivo u korist i za boljitak građana Crne Gore“, zaključio je Đaković.

Tekst je nastao u okviru projekta „EU Reality Check", koji realizuje agencija MINA. Projekat je podržan kroz širi program „MedIA-Lit" koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Helsinškim odborom za ljudska prava u Srbiji (HCHRS), Helsinškim komitetom za ljudska prava u Sjevernoj Makedoniji (MHC), Tiranskim centrom za novinarsku izvrsnost (TCJE) iz Albanije i Atlantskom inicijativom (AI) iz Bosne i Hercegovine, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva za regionalni razvoj, investicije i saradnju sa NVO Vlade Crne Gore.

Sadržaj je isključiva odgovornost MINA i ne odražava nužno stavove Evropske unije, niti CGO-a i projektnih partnera.

Pogledajte još: