Za jačanje saradnje lokalnih vlasti i NVO 846 hiljada eura

Evropska unija je u Izvještaju za prošlu godinu konstatovala da Crna Gora mora da uspostavi održiv i efikasan sistem javnog finansiranja organizacija civilnog društva
0 komentar(a)
Ujedinjene nacije, Foto: Wikipedia
Ujedinjene nacije, Foto: Wikipedia
Ažurirano: 24.04.2017. 11:40h

Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD), u okviru kojeg je za Crnu Goru opredijeljeno 846 hiljada eura, promovisaće kvalitetniju saradnju lokalnih vlasti i civilnog društva, u cilju poboljšanja kvaliteta života u opštinama.

Kako je saopšteno na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen Program, koji finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP, od 846 hiljada eura koje je opredijeljeni za Crnu Goru, 600 hiljada namijenjeno je za nevladine organizacije (NVO).

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Fiona Mekluni, saopštila je da se od lokalnih zajednica očekuje da učestvuju i imaju direktne koristi od inkluzivnog i transparentnijeg procesa donošenja odluka.

Mekluni je ocijenila da zemlje Zapadnog Balkana imaju mnogo zajedničkog, uključujujući i težnju da stvaraju odgovorne javne uprave koje odgovaraju na nastale potrebe - zadovoljava potrebe građana i bolje odgovara na izazove u lokalnoj zajednici na koje ukazuje civilno društvo.

„Na te izazove će odgovoroti ReLOad putem unapređenja daljeg razvoja participativne demokratije i grašanskog aktivizma u zemljama regiona“, saopštila je Mekluni.

Kako je kazala, zemlje Zapadnog Balkana, ukljućujući i Crnu Goru, suočavaju se sa izazovima koje se odnose na saradnju lokalnih samouprava i organizacija civilnog društva.

Mekluni je dodala da je drugi izazov nedostatak transparentnosti u dodjeli finansijske podrške za NVO, što se negativno odražava na kredibilitet lokalnih vlasti.

„Glavni cilj ovog Programa je osnažiti partnerstvo između lokalnih samourpava i civilnog društva na Zapadnog Balkanu, prenošenje uspješnog modela iz Bosne i Hercegovine“, kazala je Mekluni.

Prema njenim riječima, taj model se pokazao uspješnim, jer je uspostavio jasna pravila i procedure za finansiranje NVO iz opštinskih budžeta na otvoren i transparentna nači, a u skladu sa prioritetima lokalnih zajednica.

Ona je objasnila da će ReLOaD u početku raditi sa pet odabranih opšrina u Crnoj Gori kako bi se usvojio transparentni model finansiranja NVO.

„To će se zasnivati na konkrentim projektima kojima se ostvaruju konkrenti rezultati, sa fokusomn na građane i njihove potrebe“, saopštila je Mekluni.

Program, dodala je, nudi i platformu za umrežavanje između vladinih i NVO subjekata u šest zemalja regiona radi razmjene iskustava i naučenih lekcija kod pružanja boljih usluga građanima.

Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Aivo Orav, naveo je da će Program, tokom naredne tri godine, čija je ukupna vrijednost deset miliona eura, biti usresređen na jačanje saradnje između opština i organizacija civilnog društva.

Kako je kazao, Evropska unija pridaje veliku važnost ulozi civilnog društva.

„Uprkos određenom napretku koji je ostvaren u saradnji između vlada i organzacija civilnog društva, dodatni resursi i transparentnost su potrebni sa strane vladinih struktura i procedura za saradnju i konsultacije sa organizacijama civilnog društva“, saopštio je Orav.

On je podsjetio da je EU u svom Izvještaju za prošlu godinu konstatovala da Crna Gora mora da uspostavi održiv i efikasan sistem javnog finansiranja organizacija civilnog društva.

„Te organizacije su vitalni partneri za donosioce odluka budući da su oni najbolje pozuicionarani i da znaju potrebe stanovništva, kao i da zagovoraju promjene i unapređenja“, poručio je Orav.

On je dodao da se građani, s druge strane, svakodnevno oslanjaju na lokalne organe.

„Zato je od izuzetne važnosti da saradnja između te dvije grupe zainteresovanih strana bude dobra“, smatra Orav.

Generalna direktorica Direktorata za lokalnu samoupravu u Ministarstvu javne uprave, Jadranka Vukčević, navela je da uspostavljanje efikasne i transparentne javne uprave, koja će biti okrenuta građaninu na državnom i lokalnom nivou, jedan od najznačajnih izazova u stvaranju funkcionalne javne uprave koju karakteriše rast povjerenja građana u njen rad i približivanje standarda i nivou koji imaju zemlje članice EU.

„Stoga je unapređenje upravnih i administravnih kapaciteta u javnouj upravi našlo centralno mjesto u brojim strateškim i programskim dokumentima koje je Vlada usvojila u prethodnom periodu“, kazala je Vukčević.

Prema njenim riječima, uprkos preduzetim aktivnostima u oblasti reforme javne uprave, još mnnogo toga treba da se uradi da bi ona bila pravi servis građana.

Bonus video: