REKONSTRUKCIJA BULEVARA JOSIPA BROZA TITA

Uloženi milioni, a stalno krpe rupe

U rekonstrukciju Bulevara Josipa Broza Tita 2008. je uloženo više od 2,2 miliona eura, popravljan prvi put već 2013. godine
96 pregleda 4 komentar(a)
Bulevar Josipa Broza, Foto: Vesko Belojević
Bulevar Josipa Broza, Foto: Vesko Belojević
Ažurirano: 24.04.2017. 05:51h

Radnici „Puteva” prije dvije sedmice ponovo su sanirali oštećenja na Bulevaru Josipa Broza Tita, što je već nekoliko puta da se to radi posljednjih godina.

Kako je saopšteno iz PG biroa nakon sanacije vozači će imati bezbjednije uslove, a radili su na dionici do kružnog toka prema „Plantažama”.

U rekonstrukciju Bulevara Josipa Broza Tita 2008. je uloženo više od 2,2 miliona eura, a asfalt je samo nekoliko godina nakon toga toliko propao, da su u maju 2013. morali da ga krpe.

Iz Glavnog grada nikada nijesu saopštili ko je bio zadužen za nadzor nad radovima.

Popravke na bulevaru rađene su i u aprilu 2014, kao i maju 2015. godine.

Propadanje i česte popravke, iz Glavnog grada su ranije pravdali time da je saobraćajnica projektovana za srednje, a ne teško opterećenje vozilima.

Profesor Građevinskog fakulteta Vlado Kapor ranije je za „Vijesti” kazao da se na novoizgrađenom kolovozu ne smiju pojaviti veća oštećena za 20 godina, a nadležni iz „Puteva” su saopštili da je posao „fušerski odrađen”.

Kako je navedeno na sajtu Agencije za izgradnju i razvoj, saobraćajnicu dugu 1.400 metara 2008. radila je firma „Gradnja promet” iz Danilovgrada.

Iz gradskog preduzeća „Putevi” ranije je ukazano da je Bulevar „katastrofalno loše” urađen, da je podloga za saobraćajnicu na pojedinim mjestima tanja i za dva centimetra, ocijenivši da mu je prijetilo potpuno propadanje.

Kapor ja kazao da za propadanje saobraćajnice može da postoji više razloga, pojasnivši da to mogu da budu loš projekat, loša konstrukcija, loše napravljena saobraćajnica, loš nadzor ili loša održavanost.

“Nadzor mora biti permanentan... Nadzorni organ treba da je svaki dan na gradilištu, a ne da se javi svakih sedam ili osam dana, jer ima puno gradilišta, pa ne stigne i slično. Nadzorni organ se mijenja u zavisnosti od toga da li plaća lokalna zajednica, da li se plaća iz budžeta...”, kazao je Kapor.

Pojasnio je da bi saobraćajnica trebalo da izdrži projektni period, koji ne može biti manji od 15, odnosno 20 godina za novogradnju.

“Za 20 godina ne smiju da se pojave nikakva velika oštećenja na kolovozu. Ako se pojave, onda je to ili loše napravljeno, što je najčešće, ili je nadzorna služba zakazala pa nije pravovremeno ukazala na neke greške u fazi izvođenja kolovozne konstrukcije i zbog toga sve propada”, istakao je Kapor. On je ukazivao da treba ispitati zašto je došlo do propadanja nakon samo pet godina.

“Ili je izvođač loše radio ili je nadzorni organ loše kontrolisao”, smatra Kapor.

Preporučujemo za Vas