MINISTARSTVO KRENULO U IZRADU NOVOG ZAKONA

Miranović poslanicima: Pođite od sebe i podržite doniranje

Nacionalna koordinatorka za transplantaciju kaže da organ čeka 35 odraslih, ali i da slijedi borba za novi zakon o doniranju organa u parlamentu
2399 pregleda 9 komentar(a)
Prva transplantacija bubrega u Crnoj Gori obavljena 2012., Foto: Savo Prelević
Prva transplantacija bubrega u Crnoj Gori obavljena 2012., Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 17.05.2019. 14:03h

Na transplantaciju organa u Crnoj Gori trenutno čeka 35 odraslih osoba, dok podaci za djecu treba uskoro da budu dostavljeni Ministarstvu zdravlja.

Najviše pacijenata, njih 24, čeka bubreg, sedmoro jetru, troje srce, a jedna osoba čeka pluća. Na listama nema osoba za presađivanje materice ili rožnjače.

Svijest građana o doniranju organa nije još na zavidnom nivou, a Ministarstvo zdravlja krenulo je u izradu novog zakona, po kojem će građani ponovo moći da uzmu donorsku karticu i njihovu želju da budu donori neće moći da ospori ni porodica nakon smrti.

Nacionalna koordinatorka za transplantaciju Vesna Miranović “Vijestima” je kazala da im je fokus na kadaveričnoj transplantaciji, odnosno presađivanju organa od preminule osobe.

Poslanicima, koji treba da odluče o usvajanju novog zakona, poručila je da pođu od sebe i razmisle kako bi se ponijeli da njihovom članu porodice treba organ, te da nikada neće pogriješiti.

“Mi prvo treba da dobijemo borbu u parlamentu i izborimo se za prava pacijenata na dostojanstven život, koji neće zavisiti od mašine za hemodijalizu, od toga da stalno gledaju na kom su mjestu na listi čekanja. U slučaju da dobijemo borbu, naš sljedeći zadatak je da nastavimo kampanju, s tim što će dobiti na intenzitetu ako budemo imali zakonsko rješenje koje će nam dati vjetar u leđa”, istakla je Miranović.

Ona je kazala da će se “boriti transparentnošću rada”, te da neće dozvoliti da iko utiče na liste čekanja za transplantaciju osim stanja pacijenata.

“Nećemo dozvoliti nikakav pritisak na ljekare koji odlučuju o tome ko je prvi, ko drugi, a ko posljednji na listi čekanja”, istakla je.

Miranović je kazala da im je Klinički centar, kao jedini transplantacioni centar dostavio liste čekanja za sve organe, koji su u šifrovanom obliku, kako bi zaštitili lične podatke pacijenata, a u isto vrijeme im omogućili da imaju uvid u promjene.

“Klinički centar ima obavezu da prilikom svake promjene dostavi ažuriranu listu”, kazala je Miranović, dodavši da ne može reći koliko godina imaju najstariji i najmlađi pacijent, upravo jer je lista čekanja u šifrovanom obliku.

Transplantacioni program u Crnoj Gori započet je 2012. godine, kada je urađeno prvo presađivanje bubrega od živog srodnika. Zakonom iz te godine uvedene su donorske kartice. Međutim, u naredne četiri godine potpisalo ih je samo oko 300 građana.

“Nas ohrabruju najave poslanika da će potpisati donorsku karticu. To će biti trenutak istine, biće prilike da testiramo njihovu solidarnost i da li su spremni da održe riječ”

Novi zakon, usvojen 2016. godine, predviđa da je svaki građanin donor, osim ako je za života kao punoljetan, poslovno sposoban i sposoban za rasuđivanje, dao pisanu izjavu kod izabranog doktora da se protivi tome.

Saglasnost, u krajnjem, nakon moždane smrti pacijenta mora dati porodica. Ni taj zakon nije dao željene rezultate.

Nakon inicijative oko 60 pacijenata sa hemodijalize, Ministarstvo zdravlja krenulo je u izradu novog propisa koji će takođe podrazumijevati pretpostavljenu saglasnost, ali će građanin (punoljetan, poslovno sposoban i sposoban za rasuđivanje) moći da potpiše da želi da njegovi organi budu donirani nakon smrti i uzme donorsku karticu. Porodica će biti u obavezi da poštuje za života iskazanu volju preminulog člana.

200 do 300 pacijenata sa oboljenjem bubrega je godišnje na hemodijalizi, ali samo 30 odsto tih pacijenata je pogodno za transplantaciju

Miranović je “Vijestima” rekla da podaci o potpisanim donorskim karticama treba da budu tajni i da njima ne treba mahati u javnosti, jer to jeste duboko intiman čin. Zabrinutim građanima je poručila da će naći način kako da što manji broj profesionalaca bude u kontaktu sa ličnim podacima te vrste, te da će u Ministarstvu zdravlja samo jedna osoba biti zadužena za vođenje evidencije.

“Softversko rješenje će omogućiti da izabrani ljekar direktno prosljeđuje podatak Ministarstvu. IPA projekat će nam omogućiti takvo čuvanje podataka. U Evropi se mnogo vodi računa o ličnim podacima i ne maše donorskim karticama. I to je, nekada, poželjna pojava jer poznate ličnosti, poput sportista, tim gestom mogu da motivišu građane”, rekla je Miranović.

Nacionalna koordinatorka za transplantaciju organa ponovila je da se organi uzimaju samo od preminulog koji je imao moždanu smrt, koja se utvrđuje na standardizovan način.

“Laici je poistovjećuju sa komom, za koju znamo da može biti prolazno stanje. Kada je u pitanju moždana smrt, funkcija srca i pluća se može kratko održavati uz pomoć lijeka i potpore u vidu vještačkih pluća. U tom periodu, koji može trajati nekoliko dana, se reaguje i tada pacijent postaje potencijalni donor. Tada se pacijent održava u dobrom hemodinamskom stanju, da organi budu dobro prokrvljeni kako bi se sačuvala vitalnost za transplantaciju, dok je drugi dio tima ljekara, uključujući psihologa, zadužen za komunikaciju sa porodicom i pokušava da im približi potrebu za doniranjem organa”, pojasnila je.

Jedan građanin je do sada kod izabranog doktora potpisao da ne želi da njegovi organi budu donirani, čak iako porodica nakon smrti odluči drugačije, podaci su Ministarstva zdravlja

Miranović je podsjetila na humani čin porodice koja je u septembru 2018. godine dala saglasnost da se organi njihovog preminulog člana doniraju.

Bubreg su dobila dva pacijenta iz Crne Gore, dok su pluća, jetra i srce poslati za Njemačku.

“Ne zaboravimo da smo u prethodnom periodu Eurotransplantu dugovali organe”, istakla je Miranović.

Ona je kazala da sada, zahvaljujući primjeru iz septembra 2018. ponovo imamo pristup bazi organa koji se nalazi u Eurotransplantu.

Naglasila je da već sada imamo pacijentkinju koja očekuje u narednim danima, ako se zadovolje uslovi, presađivanje pluća u transplantacionom centru u Beču.

Majka najčešće donira bubreg

U Crnoj Gori žive 134 osobe koje imaju transplantirani bubreg.

Kada je riječ o presađivanju bubrega u Crnoj Gori, najčešći donori su majke, koje su u 15 slučajeva donirale bubreg djeci.

Otac djetetu dao je bubreg tri puta, brat sedam puta, dok su sestre u tri slučaja bile donori. Tetke i ujaci dali su bubreg četiri puta, a bilo je slučajeva i da supruga donira bubreg suprugu.

Dešavalo se i da bubreg donira komšija ili sugrađanin. Miranović tvrdi da živi srodnici trenutno nijesu njihova ciljna grupa, jer se takve vrste doniranja rade iz očaja sa jedne, i velikodušnosti sa druge strane.

“Svako od njih ko je dao bubreg i sebe je na neki način doveo u situaciju da se o njemu mora ozbiljno razmišljati u smislu kvaliteta preostalog dijela života. Naš cilj je kadaverična transplantacija, jer se uz najmanje ‘štete’ pruža mogućnost da ljudi nastave svoj život”, istakla je Miranović.