Crna Gora je manje ugrožena od boioterorizma u odnosu na razvijene države, ali postojanje tih agenasa i mogućnost njihove upotrebe u terorističke svrhe nameće potrebu pripreme zdravstvenog i bezbjednosnog sistema za takve situacije, smatra ministar zdravlja, Kenan Hrapović.
Hrapović je na Evroazijskom ekonomskom forumu u Istanbulu govorio na temu „Izazovi sa kojima se Evropska unija suočava i njena budućnost“, navodeći da globalizacija uzrokuje duboke i složene promjene u samoj prirodi društva, donoseći kako nove mogućnosti, tako i nove rizike.
On je podsjetio da je više od 60 miliona ljudi prisilno raseljeno, pa je, kako je naveo, i bezbjednost i ekonomska sigurnost svuda u svijetu upitna.
„Ova situacija zahtijeva hitno djelovanje, sistemski pristup problemu, intersektorsku saradnju i koordiniranu, međusobno podržavajuću akciju država, civilnog sektora i agencija aktivnih u ovom polju djelovanja“, kazao je Hrapović.
Prema njegovim riječima, među savremenim prijetnjama bezbjednosti nezaobilazno mjesto imaju i zarazne bolesti, bioterorizam i HIV/AIDS.
„Bioterorizam, kao fenomen savremenog doba, zasigurno svojom akcionom nepredvidljivošću, odlučnošću, fanatizmom i surovošću, predstavlja veliku pretnju čovečanstvu. On može predstavljati moćan faktor destabilizacije neke države, naročito ako iza njega stoje inostrani interesi, i zato ga treba vrlo ozbiljno shvatiti“, naveo je Hrapović.
On je ocijenio da se, nažalost, bioterorizamu se u strategijama nacionalnih bezbjednosti i zdravstvene zaštite ne poklanja dovoljno pažnje.
„Zbog toga je razumijevanje ove opasnosti i mogućnosti prevencije i reagovanja u slučaju nje, prvorazredni zadatak za stručnjake raznih profila, od obaveštajno-bezbednosnog do medicinsko- biološkog sektora, kao i za akademsku i društvenu javnost u cjelini, a prije svega za donosioce odluka“, smatra Hrapović.
Kako je naveo, jačanje kapaciteta i resursa za prepoznavanje biološkog napada, detekciju i identifikaciju bioloških agenasa, medicinsko zbrinjavanje oboljelih i profilaksu eksponiranih, uz razumijevanje osnovnih postulata kriznog menadžmenta i organizacije zdravstvene službe u kriznim situacijama, prioritetne su obaveze za medicinski sektor.
„Iako je trenutna epidemiološka procjena da je Crna Gora značajno manje ugrožena od boioterorizma u odnosu na razvijene države svijeta, postojanje ovih agenasa i mogućnost njihove upotrebe u terorističke svrhe, nameće potrebu pripreme javnog zdravstvenog sistema, ali i sistema bezbjednosti za ovakve situacije“, istakao je Hrapović.
On je rekao da je u Crnoj Gori usvojena Nacionalna strategija za vanredne situacije u cilju utvrđivanja sveobuhvatnog koncepta društvenog opredjeljenja ka stvaranju funkcionalnog sistema za prevencije nesreća.
„Kao i zaštite i spašavanja u potencijalnim prirodnim katastrofama, tehničko-tehnološkim akcidentima, biološkim, hemijskim, nuklearnim i radiološkim nesrećama i slučajevima pojave epidemija zaraznih bolesti sa velikim brojem oboljelih i umrlih“, dodao je Hrapović.
On je podsjetio da je Mediteranska škola epidemiologije angažovala međunarodne eksperte iz oblasti zaštite od hemijskog i biološkog oružja za potrebe pružanja osnovnih informacija i vještina polaznicima i njihovim mentorima, u dijelu koji se odnosi na razumijevanje prirode vanrednih situacija nastalih upotrebom tog oružja, kao i upoznavanju sa tipovima i nivoima lične zaštitne opreme.
„Prepoznajući značaj ove edukacije za organizaciju sledstvenih aktivnosti na pripremanju države da odgovori navedenim izazovima, Ministarstvo i Institut za javno zdravlje Crne Gore, kao jedan od zvaničnih Trening centara u sklopu Mediteranske škole epidemiologije, svesrdno pomažu organizaciji ovog skupa“, kazao je Hrapović.
Kako je naveo, Ministarstvo zdravlja je prepoznalo niz potencijalnih problema u budućnosti, zbog čega i radi na aktivnostima, čiji će rezultat biti adekvatna sistemska rješenja koja treba da ojačaju sistem i pripreme ga na sve moguće izazove.
„Na nama, ključnim kreatorima politike, posebna je odgovornost da osnažimo sistem, tako da treba koristiti sve raspoložive mehanizme u rješavanju ovako složenih političkih i humanitarnih izazova, i pozivam sve prisutne da na tome zajedničkim snagama radimo“, zaključio je Hrapović.
Bonus video:
