Miranović: Sadašnji studenti PMF-a apsolutno ne treba da brinu za zaposlenje

„Jedan dio budućih studenata razmišlja pragmatično i želi da upiše studije poslije kojih će relativno lako da nađe posao. Drugi dio se prilikom odabira fakulteta više rukovodi svojim sklonostima, talentima i opredjeljuju se dominanto zbog ljubavi prema fizici, matematici, biologiji“, kazao je Miranović
651 pregleda 7 komentar(a)
Predrag Miranović, Foto: Arhiva "Vijesti"
Predrag Miranović, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 25.02.2017. 12:27h

Sadašnji studenti Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) ne treba da brinu za zaposlenje po okončanju studija, smatra vršilac dužnosti dekana te univerzitetske jedinice, Predrag Miranović.

On je agenciji MINA, na pitanje da li je zadovoljan kako je PMF pozicioniran u obrazovnom sistemu Crne Gore, ali i na tržištu rada, rekao da su nedavno imali problem da među svršenim studentima fizike nađu nekoga ko bi zamijenio privremeno odsutnog nastavnika u jednoj srednjoj školi.

„Niko nije bio na raspolaganju, svi su zaposleni“, kazao je Miranović.

Postoji, kako je naveo, konstantno interesovanje IT firmi za studente računarstva sa PMF-a. „Više nijesmo u prilici da im izađemo u susret, jer su praktično svi studenti završnih godina tog smjera već rezervisani ili su počeli da rade“.

„Trenutno gledajući, sadašnji studenti PMF-a apsolutno ne treba da brinu za zaposlenje“, zaključio je Miranović.

Upitan koliko se brucoša u prosjeku godišnje upiše na PMF, i šta je to što bi maturantne moglo da opredijeli da upišu taj fakultet, on je kazao da se posljednjih godina sva mjesta koja se oglase za upis na PMF popune.

„Jedan dio budućih studenata razmišlja pragmatično i želi da upiše studije poslije kojih će relativno lako da nađe posao. Drugi dio se prilikom odabira fakulteta više rukovodi svojim sklonostima, talentima i opredjeljuju se dominanto zbog ljubavi prema fizici, matematici, biologiji“, kazao je Miranović.

On smatra da je za mladog čovjeka koji voli programiranje, matematiku i/ili prirodne nauke, PMF ne samo logičan, nego i najbolji izbor.

Na pitanje koliko je interesovanje svršenih studenata za postdiplomske studije, on je odgovorio da gotovo svi studenti koji završe trogodišnje osnovne studije, nastavljaju školovanje i upisuju postdiplomske.

Glavni razlog je, kako je pojasnio, to što je na tržištu rada u Crnoj Gori veoma ograničena ponuda za zapošljavanje svršenih studenata sa bachelor diplomom, ne samo PMF-a već svih ostalih fakulteta, sa izuzetkom moguće studijskog programa za Računarstvo, i nekih primijenjenih studija.

„Tako da motive za upis postdiplomskih studija prvenstveno vidim u želji mladih ljudi da dođu do prve diplome koja će im pružiti mogućnost zapošljavanja“, dodao je Miranović.

Upitan da li je zadovoljan nivoom znanja koji studenti stiču na PMF-u, on je kazao da to u najvećoj mjeri zavisi od samog studenta.

„Oni koji najviše žele i traže, ti najviše i dobiju i nauče. To su naši najbolji studenti, a znanje koje oni ponesu sa našeg fakulteta je takvo da apsolutno nikakvih problema nemaju kada se odluče da, recimo, postdiplomske studije nastave na nekom od univerziteta u inostranstvu“, pojasnio je Miranović.

Na pitanje da li su planirane neke bitnije izmjene u organizaciju nastave i modelu studiranja, i ako jesu, na koji način će one doprinijeti unaprjeđenju nivoa obrazovanja na Fakultetu, Miranović je podsjetio da cjelokupni Univerzitet Crne Gore prelazi na sistem studiranja 3+2+3, pa tako i PMF.

Glavna promjena se, kako je kazao, odnosi na postdiplomske studije koje trenutno podijeljene na dva jednogodišnja kursa.

„Ne treba velika elaboracija da se pokaže da će novoformirane dvogodšinje magistarske studije po svom kvalitetu i zaokruženosti nadmašiti sadašnji sistem“, smatra Miranović.

Kako je naveo, druga pozitivna strana promjena je što će olakšati i pospješiti mobilnost studanata, jer je struktura studija prilagođena dominantno prihvaćenom modelu u Evropi.

„Negativna strana promjena je što će sadašnju ljestvicu za dostizanje prve diplome koja ima realno upotrebljivu vrijednost na tržištu rada popeti sa četiri na pet godina“, dodao je Miranović.

Upitan kakva je situacija kada je u pitanju saradnja PMF-a sa srodnim institucijama u inostranstvu, Miranović je rekao da ona ne počiva na bilateralnim ugovorima, već isključivo na pojedincima koji tu saradnju ostvaruju.

Primjetni su, smatra on, napori koji su uloženi i na Univerzitetu Crne Gore i u Ministarstvu nauke ka jačanju i stimulisanju naučno-istraživačkog rada, što se odrazilo i na povezivanje profesora PMF-a sa kolegama iz inostranstva koji se bave sličnim problemima.

„Kao karakterističan primjer navodim da na nedavnom konkursu Ministarstva nauke za finansiranje naućne saradnje sa Austrijom, od deset prihvaćenih projekata - pet potiče sa PMF-a“, dodao je Miranović.

Tekst je urađen u okviru projekta pod nazivom Info servis o visokom obrazovanju, koji finansira Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću.

Bonus video: