UVID U BANKARSKE RAČUNE DAJE 10 OD 19 ČLANOVA VLADE

Radonjić Husoviću: Čekaj mart da daš broj žiro-računa

EK ponovo spočitala Vladi to što je samo polovina njenih članova dala saglasnost za uvid u bankarske račune ASK
236 pregleda 7 komentar(a)
Vlada, Foto: Gov.me/B.Ćupić
Vlada, Foto: Gov.me/B.Ćupić
Ažurirano: 06.12.2018. 14:34h

Evropska komisija ponovo je spočitala Vladi to što je samo polovina njenih članova dala saglasnost za uvid u bankarske račune Agenciji za sprečavanje korupcije, ali se čini da kritike Brisela neće navesti ostale da budu transparentniji.

Iz Brisela su i ranije u više navrata upozoravali da Zakon o sprečavanju korupcije ne treba da ostavlja na volju funkcionerima da li će dati saglasnost za provjeru stanja na njihovim računima, već im to mora biti zakonska obaveza.

“Vijesti” su na osnovu imovinskih kartona utvrdile da uvid u bankarske račune daje 10 od 19 članova Vlade.

To ne rade potpredsjednici Vlade za politički sistem i ministar pravde Zoran Pažin i za regionalni razvoj Rafet Husović.

Osim njih, to ne rade ni ministri saobraćaja i pomorstva Osman Nurković, rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, prosvjete Damir Šehović, zdravlja Kenan Hrapović, ekonomije Dragica Sekulić, odbrane Predrag Bošković i finansija Darko Radunović.

Uvidom u imovinske kartone može se vidjeti da je ministar za ljudska i manjinska prava Mehmet Zenka nedavno povukao saglasnost za uvid u bankarske račune, jer je to odobravao prethodne dvije godine.

Pitanja su svima poslata prije skoro dvije sedmice, a odgovorila su tek dva člana Vlade.

Naša pitanja su navela na akciju potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj.

“Čim sam dobio pitanje od ND ‘Vijesti’ kontaktirao sam direktora Agencije (Sreten Radonjić) sa molbom da im naknadno dam dozvolu da pristupe mojim računima. Nažalost, odgovor je bio da sada nije to moguće uraditi i da moram sačekati izvještaj o prihodima i imovini za 2019. što ću i uraditi,” kazao je Husović “Vijestima”.

Ministar prosvjete Damir Šehović je kazao da “kao odgovoran član Vlade poštuje sve zakonske obaveze, a navedeno to svakako nije, pa ne vidim potrebu za dodatnim pojašnjavanjem”.

“Ne znam da li EK vodi računa o ovome ili ne, ali znam sigurno da mnogo veću pažnju poklanja procentu ispunjavanja obaveza koje proizilaze iz programa pristupanja Evropskoj uniji, koji je u slučaju Ministarstva prosvjete na nivou od 100 odsto”, kazao je ministar prosvjete Šehović “Vijestima”.

Članovi Vlade nisu u zakonskoj obavezi da daju saglanost Agenciji za uvid u njihove bankarske račune.

Osim premijera Duška Markovića, saglasnost Agenciji dao je samo jedan od tri potpredsjednika Vlade - Milutin Simović, koji je istovremeno ministar poljoprivrede.

Osim njih, to su uradili i ministri unutrašnjih i vanjskih poslova Mevludin Nuhodžić i Srđan Darmanović, nauke Sanja Damjanović, kulture Aleksandar Bogdanović, održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, javne uprave Suzana Pribilović, sporta Nikola Janović i bez portfelja Marija Vučinović.

Marković: Neću ministrima nametati tu obavezu

Premijer Marković je ranije kazao “Vijestima” da je zadovoljan nalazima EK u ovom dijelu.

“Oslanjajući se na taj podatak želim da pozdravim takav procenat, jer on ukazuje da je više od polovine članova Vlade dozvolilo da Agencija može imati uvid u njihove bankovne račune. Podsjetiću da sam to i sam učinio, i dozvolio pristup svom računu”, kazao je Marković.

Međutim, na pitanje da li je tražio ili namjerava da traži od svojih ministara da daju saglasnost za uvid u bankarske račune, premijer je kazao da je to njihova lična stvar.

“Koja se nalazi u ravni ustavnih sloboda i da se ona niti može niti smije nametati sa bilo koje adrese, pa to neće činiti ni predsjednik Vlade”, kategoričan je premijer.

CGO: Zakon čitaju kako im kad odgovara

Željka Ćetković iz Centra za građansko obrazovanje podsjeća da je ta NVO tokom izrade Zakona, 2014, upozoravala na problem “ostavljanja na volju javnim funkcionerima da sami procijene da li će ili ne dati svoju saglasnost”.

“Bilo je jasno i tada i sada da nama trebaju imperativne norme kako bi se omogućila puna transparentnost...”, kazala je ona. Iako nije zaknska obaveza, kaže ona, javni funkcioneri bi trebalo da budu „prvaci u afirmaciji transparentnosti”. “Time bi pokazali i da nemaju duple aršine, jer nerijetko vidimo da jako usko čitaju zakon kad im odgovara da urade manje ili kad osjećaju da to nije njihov direktni interes, a istovremeno široko interpretiraju one odredbe koje im donose neke koristi...”, pojasnila je ona.

Preporučujemo za Vas