Vladin Akcioni plan za sprovođenje odluka Komiteta UNESCO-a za Kotor, koji je usvojen na sjednici u četvrtak, posljednji je pokušaj da se Stari grad i područje Kotorskog zaliva zadrži na listi zaštićene svjetske prirodne i kulturne baštine. Jedna od mjera tog plana je da se stavi privremeni moratorijum na dalju izgradnju.
Plan podrazumijeva i radikalne korake koje su stručnjaci i NVO sektor, ranije predlagali Vladu, upozoravajući da Kotoru prijeti brisanje sa liste svjetske baštine na kojoj se nalazi od 1979. Izvještaj o preduzetim mjerama biće razmatran na sjednici Komiteta svjetske baštine 2018.
„Piroman sada pokušava gasiti vatru koju je podmetnuo i proglasiti se spasiocem,“ocjena je stručnjaka koje su „Vijesti“ juče ovim povodom kontaktirale.
„Problematika koja se odnosi na Kotor i ubrzanu urbanizaciju, kulminirala je na sastanku Komiteta UNESCO u Istanbulu u julu 2016, kada je Crna Gora strogo opomenuta zbog odnosa prema ovom području. Iskazana je briga za univerzalne vrijednosti UNESCO područja koje su Kotor preporučile za ovaj status, a takva pozicija ozbiljno prijeti da problematizuje status Kotora na UNESCO listi svjetske baštine,” piše u Vladinoj informaciji.
Akcionim planom za ispunjavanje UNESCO-ovih zahtjeva predviđa se do 1.decembra ove godine, do kada je UNECSO ostavio rok Vladi, pored ostaloga, revidira sistem upravljanja zaštićenim područjem Kotorskog zaliva, donesu nove Studije zaštite kulturnih dobara za izradu urbanističkih planova za to područje, te napravi procjene uticaja na kulturno i prirodno nasljeđe.
Vlada je u međuvremmenu ispunila jedan od traženih uslova - imenovala je Savjet za upravljanje prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora. Tijelo na čijem je čelu odlazeći gradonačelnik Aleksandar Stjepčević formirano je lani, ali se sastalo samo nekoliko puta i skoro ništa konkretno nije preduzelo da se stanje popravi.
„O svemu ovome što piše u Vladinoj odluci, razgovarali smo još u oktobru kada nam je sve ovo predočio izvještaj ICOMOS-a, ali ništa konkretno nije preduzeto, kazala je „Vijestima“ članica Savjeta, arhitektica Aleksandra Kapetanović (NVO „Expeditio“). Članovi Savjeta su i bivša direktirica Centra za konzervaciju i arheologiju Lidija Ljesar, direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović, Dijana Vučinić iz Ministarstva održivog razvoja, Veljko Radulović iz Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO i predstavnici Opštine Kotor.
Predlagali zabranu gradnje, ali je to završilo u fiokama
Arhitektica Marija Nikolić podsjeća da UNESCO kroz razne forme od 2013. upozorava da prekomjerna gradnja i urbanizacija ugrožavaju Kotor. Ona kaže da je 2015. napravljena ”Studija zaštite kulturnih dobara za potrebe PUP-a Kotora“.
„Ta Studija takođe predlaže moratorij na realizaciju planskih dokumenata za zaštićeno područje (osim za lokacije na kojima su planirali javni objekti – škole, bolnice, vrtići..) dok se ne donese PUP Kotora kojim bi se preispitali planovi nižega reda. Studija nikada nije ozvaničena i predata Opštini Kotor, a sporna je bila upravo odredba o obustavi gradnje i preispitivanje planskih dokumenata. U međuvremenu su realizovani neki projekti koji su bili kontradiktorni i Studiji i preporukama ICOMOSa, poput LSL Glavati, izgradnja na Turskom rtu, izgradnja naselja na Kampu, nastavak gradnje u Kostanjici“, rekla je Nikolić.
Jokić: Nova uprava će učiniti sve da zaustavi devastaciju
„Nova uprava će uraditi sve da zaustavi devastaciju prostora, preispita planska dokumenta i planirane „projekte“. Formiranje uprave koje u toku, a na koju se neće moći izvršiti uticaj ni iz jednog javnog ni tajnog centra moći, kao ni iz Vlade čije su inicijative redovno išle na štetu Boke, garant je zaustavljanja galopirajućeg uništavanja Kotora,” kazao je “Vijestima” predsjednik OO Demokrata Kotora Vladimir Jokić, koji bi uskoro trebalo da preuzme funkciju kotorskog gradonačelnika.
Ocjenjujući upozorenje Komiteta UNESCO-a o mogućem brianju Kotora sa liste svjetske baštine “dramatičnim”, Jokić je kazao da je “devastiranje prostora, nebriga za grad i kulturno nasljeđe koje je nalazi na njegovoj teritoriji kao i pristajanje na uništavanje Kotora ćutanjem i nečinjenjem, a ponekad i otvorenim asistiranjem, predstavljao dosadašnji manir saradnje lokalne i državne vlasti.”
Baština, stoljećima stvarana
„Na pretposljednjem sastanku Komiteta UNESCO u Dohi, naši predstavnici su lagali da će usvojiti sve studije zaštite i primjenjivati ih. Ne samo da nismo krenuli u rješavanje problema, nego je i nastavljena devastacija. Imate Verige, o Kostanjici da ne pričamo. Pogledajte Kamp kotorski, zgradu Pentagona poviše bolnice. To su strahovite devastacije, za koje država daje građevinske dozvole. Uz potpuno uvažavanje da Kotor i Boka Kotorska jesu u Crnoj Gori, ovo je ipak kulturna baština koja je stvarana nezavisno od Crne Gore stoljećima,“ rekao je arhitekta Aleksandar Dender za radio Tivat.
Bonus video:
