Centar savremene umjetnosti (CSU) nikada nije dobio dozvolu da preuređuje Perjanički dom, zaštićeni objekat u okviru parka na Kruševcu, ali ih to nije spriječilo da prije dvije godine kupe i postave restoransku kuhinju.
Objekat u kome je Centar savremene umjetnosti, dio je kompleksa dvorca kralja Nikole u podgoričkom naselju Kruševac.
Taj kompleks više od pola vijeka ima status zaštićenog kulturnog dobra.
Prije nešto više od dvije godine, menadžment CSU, na čijem je čelu Nenad Šoškić, odlučio je da je prostoru potrebna prenamjena.
To im je još prije dvije godine aminovalo Ministarstvo kulture, ali je Odluka o djelatnostima Centra dopunjena mogućnošću pružanja “jednostavnih ugostiteljskih usluga”, tek prije nekoliko mjeseci.
Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara “Vijestima” su odgovorili da nijesu dali saglasnost na ove radove.
“Status kulturnog dobra Dvorski kompleks na Kruševcu ima još od 1957. Uprava za zaštitu kulturnih dobara nije dobila nikakav poseban zahtjev vezan za prenamjenu”, zvanično je saopšteno iz Uprave. Nezvanično su još dodali da su tokom prethodnih godina dobijali zahtjeve za saglasnost za rekonstrukciju fasade.
Iz CSU du odbili da odgovore “Vijestima” koliko je koštalo uređenje prostora i ko je finansirao investiciju, da li su već počeli sa pružanjem usluga, a ako nijesu, za kada je to planirano.
Nijesu odgovorili ni da li je preuređenjem dijela prostora za pružanje ugostiteljskih usluga, sužen ionako ograničen izložbeni prostor.
Ministarstvo kulture, koje vodi Aleksandar Bogdanović, ne vidi ništa sporno u tome da restoran ili kafić budu dio Perjaničkog doma.
“Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu iz 2018. predviđeno je da se ugostiteljskom djelatnošću, pored ostalih, mogu baviti i ustanove iz oblasti pozorišne, muzejske i galerijske djelatnosti “za potrebe svojih posjetilaca u svojim objektima”, kažu iz Bogdanovićevog resora.
Ne objašnjavaju da li su i koji propisi prekršeni time što je sporna restoranska kuhinja postavljena još prije dvije godine, odnosno prije donošenja novog Zakona o turizmu.
Taj propis još predviđa i da se “ugostiteljske usluge mogu pružati na prostoru zaštićenog kulturnog ili prirodnog dobra i njegove zaštićene okoline, u skladu sa uslovima nadležnog organa za zaštitu kulturnih odnosno prirodnih dobara”, što CSU nema.
Iz Ministarstva kulture još preciziraju da je dopuna odluke o organizovanju CSU donesena u julu 2018, i to na zahtjev upravo menadžmenta Centra.
“Dakle, CSU može se baviti ugostiteljskim uslugama za potrebe svojih posjetilaca, u svom objektu. Svakako, nije riječ o restoranu otvorenog tipa, već o jednostavnim ugostiteljskim uslugama koje će moći da koriste posjetioci ove ustanove i učesnici u programima koje organizuje. To je veoma česta praksa u mnogim institucijama ovog profila”, zaključuju iz Ministarstva.
CSU bavi se unapređivanjem i razvojem savremene umjetnosti - književnosti, slikarstva muzike...
Smješten je u dvorskom kompleksu Petrovića (Dvorac kralja Nikole, Perjanički dom, Botanička bašta i Dvorska kapela), koji datira s kraja XIX vijeka i ima status kulturnog dobra preko šest decenija.
Očekuju više publike kad kafe proradi
Ministarstvo još ocjenjuje da pružanje usluga ovog tipa, “može doprinijeti povećanju broja publike, čemu Centar teži”.
“Za ove potrebe opremljena je jedna manja prostorija u sklopu Kluba – Galerije, koja se do sada nije koristila, a nalazi se neposredno uz malu multimedijalnu salu u kojoj se povremeno organizuju izložbe manjeg obima, književne i muzičke večeri, što će i ubuduće ostati njegova funkcija.
Prema informaciji koju smo dobili iz Centra, još se nije počelo sa pružanjem ovih usluga”, kažu iz resora kulture.
Bonus video:
