Cetinje je simbol trajanja jedne zemlje, inspiracija i izvorište nade, slobode, vjere i ponosa, poručeno je danas, prilikom obilježavanja Dana Prijestonice Cetinje.
Na ceremoniji, organizovanoj u znak sjećanja na datum kada je gospodar Ivan Crnojević 1482. godine preselio prijestonicu svoje države na Cetinjsko polje, ovogodišnja Povelja „Ivan Crnojević“ dodijeljena je naučnom i kulturnom radniku, publicisti i autoru Marku Špadijeru.
Gradonačelnik Prijestonice Cetinje, Aleksandar Bogdanović, kazao je da „4. januar predstavlja važan datum, koji je u istorijskom trajanju Crne Gore nezaobilazan i dragocjen“.
„Skrasivši se na Cetinjskom polju, obgrljenom brdima tvrdim i stamenim Lovćenom, naš je gospodar našao utočište i svoj mir, sigurnost za početak sazdanja svog dvora i manastira. Bio je to temelj za vječnost, za stoljeća tokom kojih se znalo – dok ima Cetinja, i Crne Gore ima“, kazao je Bogdanović.
Prema njegovim riječima, stvarajući Cetinje svojim i centrom Crne Gore, gospodar Ivan Crnojević trajno mu je darovao krunu, koja mu pripada i danas.
„Pod tom će krunom u naručju vremena biti sabrani dani ponosa i dani rana, dani borbe i dani mira, ali nikada – dani poniženja i izdaje. Zato je ovaj grad, sa krunom svojom, toliko važan, postojan poput kamena na kojem je podignut, ponosan i visok poput planine koja je vjekovima svjedočila svim njegovim danima“, dodao je Bogdanović.
On je rekao da se danas prisjećaju tvorca prijestola cetinjskog – na kojem je do današnjeg dana ostala ustoličena ljubav prema Crnoj Gori i snaga koja joj je bila potrebna da vaskrsne i u najtežim danima.
„Zato je Cetinje simbol trajanja jedne zemlje, inspiracija i izvorište nade, slobode, vjere i ponosa. Baš zbog toga, svi mi u obavezi smo da danas Cetinju služimo najbolje što znamo. Da radimo za Cetinje. I da čuvamo plamen crnogorske slobode, ponosa i ljubavi ovdje - gdje je on i iznikao iz Ivanove luče“, naveo je Bogdanović.
On je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, podsjetio i na sve što je gradska uprava uradila i započela tokom proteklih 12 mjeseci.
Bogdanović je, kako se navodi, podsjetio da su u vremenu između dva 4. januara očuvali kontinuitet podsticaja privredi.
„Tako na prostoru „Košute“ umjesto napuštenih fabričkih hala danas imamo finalizaciju gradnje niza objekata u okviru nove poslovne zone, gdje ćemo već ove godine dobiti nova radna mjesta. Slično je i sa turističkim kompleksom „Krstac“ na Njegušima, koji je nikao znatno brže nego što smo i sami očekivali“, dodao je on.
Kako je kazao, gradska uprava stavila je tačku i na još jedan, decenijama izražen problem Cetinja. „Izgradili smo novu kanalizacionu mrežu na području čitavog grada, čime smo stvorili uslove da konačno, za sva vremena, riješimo pitanje otpadnih voda“.
„Samo u proteklih 12 mjeseci, izgradili smo i rekonstruisali gotovo 40 kvadratnih kilometara gradskih i seoskih saobraćajnica, što je svojevrstan rekord u novijoj prošlosti grada. Zajedno sa partnerima, gradili smo stambene zgrade, a u prethodnoj smo godini stvorili uslove za realizaciju još sličnih projekata“, rekao je Bogdanović.
On je rekao da su ušli u finalnu fazu obnove bivšeg ruskog poslanstva, kao i da je nastavljena gradnja Univerzitetskog kompleksa fakulteta umjetnosti. „Ipak, posebno sam zadovoljan što je upravo Prijestonica Cetinje obezbijedila 4,2 miliona eura za gradnju Fakulteta dramskih umjetnosti, zahvaljujući donaciji Republike Turske – njihovoj najvećoj dosadašnjoj u Crnoj Gori“.
„Bila je ovo i godina u kojoj smo završili tender za izvođenje radova na projektu izmještanja Ikone bogorodice Filermose, tokom koje je konačno savremenim uređajima i inventarom opremljena unutrašnjost autobuske stanice, ali i u kojoj smo realizovali još niz projekata u samom gradu“, rekao je Bogdanović.
On je poručio da nijesu zapostavili ni ruralno područje, kao i da su ulagali u resurse.
„Naravno - naš pouzdan partner i dalje je ostala Vlada Crne Gore, koja pokazuje senzibilan odnos prema Cetinju - kakav je naš grad, svojim značajem i trajanjem, apsolutno zaslužio“m kazao je Bogdanović.
Bogdanović je, obrazlažući odluku o ovogodišnjem dobitniku Povelje „Ivan Crnojević“, rekao da je rad u interesu Cetinja, u smjeru njegovog razvoja i afirmacije, nešto je što spaja sve koji su danas tu. „A pomno prateći aktivnosti i rad svih organizacija i pojedinaca, ne samo iz našeg grada nego i znatno šire – sa zadovoljstvom ću naglasiti kako je iz godine u godinu krug takvih ljudi sve veći“.
„Upravo to, jedan je od motiva koji obilježavaju proslavu četvrtog januara. Dan koji je poseban i znamenit i za naš grad i za našu državu, prilika je da posebnu pažnju posvetimo onima koji su mu svojim djelovanjem bili posebno privrženi“, naveo je on.
Špadijer je rekao da, kao što bi svaki Cetinjanin, i on Povelju prima sa posebnim uzbuđenjem. „Roditi se i živjeti na Cetinju je biografska činjenica, ali i pouzdan znak identifikacije. Cetinje svojom istorijskom energijom oblikuje živote svojih građana“.
„Dvor, Manastir, Biljarda, Orlov krš, Vlaška crkva, Lovćenska vila, Vladin dom, Njegoševa ulica, ambasade stranih zemalja, nijesu samo gradski pejzaži pored kojih svakodnevno hodamo, već međaši vremena i slave koji su duboko usadili svoje poruke u nas“, kazao je on.
Kako je dodao, u tom smislu biti građanin Cetinja je privilegija, a biti dobitnik Povelje koja nosi ime njegovog osnivača posebna počast.
Bonus video:
