ANB nekad davao podatke o prisluškivanju građana, sad ih krije - Vijesti.me
KAKO SE TUMAČI ZAKON O TAJNOSTI PODATAKA

ANB nekad davao podatke o prisluškivanju građana, sad ih krije

Iz MANS-a su zahtjev o broju praćenih lica Agenciji prvi put uputili prije 13 godina i tada su, kako navode, dobili precizan podatak da je 2005. godine praćeno pet lica, a da je nad 45 vršen nadzor nad sredstvima komunikacije

Dejan Milovac
Dejan Milovac (Foto: PR centar)

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) odbila je da Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) dostavi informaciju o tačnom broju praćenih i prisluškivanih lica u 2018. godini. ANB je ranije dostavljao tu vrstu informacija, pa u MANS-u smatraju da nadležni u instituciji na čijem je čelu Dejan Peruničić, pogrešno tumače Zakon o tajnosti podataka i ograničavaju Ustavom zagarantovana prava javnosti da zna.

Iz MANS-a su u oktobru prošle godine, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, od ANB-a tražili kopiju dokumentacije koja sadrži tačan broj praćenih i prisluškivanih lica u 2018. Iz ANB-a su, pozivajući se na Zakon o tajnosti podataka, kazali da je informacija tajna. Na isti zahtjev, kako to pokazuje kopija zahtjeva koju je MANS ANB-u prvi put uputio 2006, ta NVO je uvid u broj praćenih lica za tu godinu dobila bez problema.

“ANB je odbio da MANS-u dostavi informaciju o tačnom broju praćenih i prisluškivanih ljudi u 2018. godini, jer su, kako je objašnjeno, ti podaci proglašeni tajnim. Pozivajući se na Zakon o tajnosti podataka, ova informacija je dobila oznaku ‘tajno’, bez sprovedenog testa štetnosti koji bi pokazao na koji način statistički podatak o broju osoba koje su predmet interesovanja ANB-a, može da ugrozi bilo čiji interes. Smatramo da se radi prije svega o pogrešnom tumačenju Zakona o tajnosti podataka i direktnom ograničavanju Ustavom zagarantovanog prava javnosti da zna. Ovo tim prije jer je tu istu informaciju ANB u prethodnom periodu bez problema dostavljao MANS-u”, kazali su “Vijestima” iz te NVO.


Nije poznato kad je i zašto ANB promijenio praksu i tajnim proglašava podatke
Nije poznato kad je i zašto ANB promijenio praksu i tajnim proglašava podatke(Foto: MANS)

Iz MANS-a su zahtjev o broju praćenih lica Agenciji prvi put uputili prije 13 godina i tada su, kako navode, dobili precizan podatak da je 2005. godine praćeno pet lica, a da je nad 45 vršen nadzor nad sredstvima komunikacije.

“Zbog čega je došlo do promjene te prakse, nikada nam nije obrazloženo iz ANB-a, niti na čiju inicijativu se ovi podaci sada kriju od javnosti”, kazao je “Vijestima” Dejan Milovac, direktor Istraživačkog centra MANS-a.

U toj NVO smatraju da je takvo rješenje ANB-a u suprotnosti, ne samo sa Ustavom i Zakonom o tajnosti podataka, već i presudom Suda za ljudska prava u Strazburu.

“Pred tim sudom već postoji sudska praksa kojom je definisano da bezbjedonosne institucije moraju ovakve informacije saopštavati javnosti. Sud u Strazburu je još 2013. donio odluku da srpska Bezbjedonosno-informativna agencija (BIA) mora saopštini informacije o broju praćenih osoba. Ovakva presuda je donijeta nakon što je Inicijativa mladih za ljudska prava iz Beograda tužila državu Srbiju jer je BIA odbila da im dostavi podatke o broju prisluškivanih osoba. Inicijativa mladih za ljudska prava se u svojoj predstavci, između ostalog, pozvala i na slučaj MANS-a kao primjer pozitivne prakse u pristupu informacijama. Sud u Strazburu je ocijenio da je Inicijativi prekršeno pravo na primanje informacija iz člana 10 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i naložio BIA da im dostavi podatke o broju prisluškivanih osoba”, podsjeća Milovac.

Dodaje da je zbog svega navedenog “nejasno zbog čega je ANB odlučio da promijeni pozitivnu praksu i počne da krije informacije koje su donedavno bile javne”.

MANS je protiv rješenja ANB-a iz 2018. podnio tužbu Upravnom sudu, ali sud, kako su kazali, još nije donio odluku.

Iz te NVO podsjećaju da je u toku javna rasprava o Izmjenama Zakona o tajnosti podataka, a u civilnom sektoru smatraju da ta verzija zakona sadrži “sporne odredbe koje bi praktično legalizovale dosadašnju zloupotrebu Zakona i sakrivanje sve više informacija”.

Ilustrujući tvrdnje da bi predložene izmjene omogućile zloupotrebe, iz MANS-a su nedavno podsjetili i da od Državne revizorske institucije (DRI) više puta nisu dobili tražene podatke o projektu izgradnje auto-puta Bar-Boljare. Tada su kazali da se sve informacije koje su iz te NVO tražili od DRI, prvenstveno odnose na potrošnju budžetskih sredstava, pa ocjenjuju da ne bi trebalo da postoji osnov da se one proglase za državnu tajnu.

Iz MANS-a poručuju da će, ako Zakon ostane u predloženom obliku, to biti “u direktnoj suprotnosti sa Ustavom Crne Gore, brojnim međunarodnim konvencijama i dobrom praksom koja se odnosi na pristup informacijama od javnog značaja”.

“Takođe biće u suprotnosti sa stavovima EU, koja je u posljednjem izvještaju navela da postoji ozbiljna zabrinutost zbog sve učestalije prakse da se informacije proglašavaju za tajne kako bi se onemogućio pristup podacima”, kazao je Milovac.

Poziv resoru Predraga Boškovića da iz predloženih Izmjena Zakona o tajnosti podataka izbriše odredbe kojima se, kako navode, predviđa neustavno skrivanje informacija od javnog značaja, uputili su nedavno i predstavnici medija, te više od 30 nevladinih organizacja.Predloženim izmjenama se, kako su naveli u zahtjevu, omogućava svim državnim organima da proglase informacije tajnom, ukoliko bi njihovo otkrivanje uticalo na “ostvarivanje funkcije organa”.

Izmjene Zakona su, ističu iz civilnog sektora, predložene nakon “sve prisutnije prakse državnih organa da kriju ključne informacije o svom radu i potrošnji državnog novca” koje su ranije bile javno dostupne.

Ako se usvoji aktuelni tekst, Zakon će podsticati korupciju

Crna Gora bi trebalo da odbaci nacrt zakona koji bi podstakao korupciju omogućavanjem Vladi da sakrije informacije o potrošnji javnih sredstava, poručili su međunarodni aktivisti, te dodali da bi “takav zakon mogao ugroziti pregovore za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji”.

U tekstu međunarodne novinarske mreže za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije OCCRP, navode da bi izmjene i dopune zakona “omogućile državnim organima da sakriju informacije ukoliko smatraju da bi njihovo objavljivanje uticalo na ostvarivanje funkcije organa”.

“Taj pojam bi bio tumačen preširoko, a to bi omogućilo Vladi da proglasi tajnim informacije od javnog interesa. Jasno je da bi to omogućilo da većina aktivnosti u vezi sa potrošnjom javnih sredstava bude sakrivena od javnosti”, kazala je Helen Darbišir, izvršna direktorica “Access Info Europe”, NVO sa sjedištem u Madridu.

“A tamo gdje ne postoji transparentnost, korupcija može da cvjeta neopaženo, bez kontrole i daleko od očiju javnosti”, dodala je ona.

Navela je i da bi te izmjene zakona dovele do kršenja sporazuma koje je Crna Gora potpisala, kao što su Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima Ujedinjenih nacija, kao i obaveze preuzete kao dio procesa pridruživanja EU.

Izjavu za OCCRP dostavio je i ambasador Aivo Orav.

“Delegacija EU u Crnoj Gori pomno prati ovo pitanje, imajući u vidu da je pravo svakog pojedinca da od državnih organa traži i dobije informacije koje su od najveće važnosti”, naveo je on.

OCCRP podsjeća da je u posljednjem izvještaju o procesu pridruživanja Crne Gore EU, Evropska komisija apelovala na veću transparentnost i istakla zabrinutost rastom prakse državnih organa da dokumenta označavaju tajnim.

Iz MO nisu željeli da daju komentar za OCCRP, već su podsjetili da je 11. juna otvorena javna rasprava o izmjenama i dopunama zakona.

Međutim, podsjeća OCCRP, današnji događaj u Podgorici jedina je javna rasprava organizovana u zemlji na temu Nacrta Zakona o tajnosti podataka.