Bar nikako da se sruši: Jesu li vlasnici lokala jači od države? - Vijesti.me
OBJEKAT PONOVO "PRETEKAO"

Bar nikako da se sruši: Jesu li vlasnici lokala jači od države?

Akcija rušenja plažnog bara čudnim spletom okolnosti ponovo odložena, peti put u protekle tri godine. Rješenje o rušenju je postalo pravosnažno odlukom Vrhovnog suda, ali čudnim spletom okolnosti, nikako da se realizuje

Radi i pored presude Vrhovnog suda
Radi i pored presude Vrhovnog suda

Akcija rušenja popularnog plažnog bara “Zoff Fish’s Bar”, vlasništvo braće Zorana i Dejana Kovačevića na jugoistočnom dijelu Kamenova, koja je bila zakazana za juče ujutru, ponovo je odložena, nakon što je budvanska policija obavijestila Komunalnu policiju i inspekciju da ne mogu da pruže asistenciju jer su angažovani na gradskom šetalištu gdje je građevinska inspekcija namjeravala da sa zone morskog dobra ukloni privremene objekte.

To je peti put da se u protekle tri godine odlaže rušenje plažnog bara, za koji je Komunalna policija i inspekcija Budve, nakon što ju je Vlada ovlastila, donijela rješenje o rušenju na osnovu rješenja JP „Morsko dobro“, koje je naložilo uklanjenje spornog plažnog bara. Rješenje o rušenju je postalo pravosnažno odlukom Vrhovnog suda, ali čudnim spletom okolnosti, nikako da se realizuje.

Plažni bar pune tri godine uredno radi, naočigled brojnih inspekcijskih službi, koje su u više navrata upozoravane od bivših i sadašnjih vlasnika zemlje, staromještanske porodice Mitrović i kompanije “Monte Co”.

Ranija opštinska uprava na čelu sa DPS- om je u dva navrata pokušavala, i doniijela rješenja, koje su Kovačevići uspijevali da ospore, pa je zbog trajanja sudskog postupka morala da bude odložena. Rješenje koje je još raniji načelnik Komunalne policije Dobrilo Gojković donio u avgustu 2016. postalo je pravosnažno nakon što je Upravni sud odbio žalbu Kovačevića. Tadašnji sastav Komunalne policije pokušavao je da sprovede akciju, čak je dovedena i izvršna služba na licu mjesta, a akciju su podržali i pripadnici CB Budva, Vatrogasne jedinice, ali je do odlaganja došlo nakon što su pravni zastupnici Kovačevića osporili rješenje, te podnijeli krivične prijave Specijalnom tužilaštvu. Kovačević se tada polio benzinom i zaprijetio da će se zapaliti ako budu porušili lokal.

Kada je u Komunalnu policiju stiglo da je Upravni sud donio konačnu odluku, novi načelnik Aleksandar Mijatović zakazao je za 12. mart prošle godine da se plažni bar ukloni, jer ne posjeduje dozvolu za rad, koja mu je još krajem 2015. istekla, kada je ovaj plažni bar JP “Morsko dobro” izbrisalo iz Plana privremenih objekata. Međutim, ni tada nije realizovano. Tek ove godine, kada je Komunalna policija dobila mogućnost da angažuje izvršnu službu, za šta je budžetom dobila 80 hiljada eura, zakazana je ponovo akcija rušenja, ali je i ona iznenada odložena i novi datum biće naknadno utvrđen, kada policija bude mogla garantovati svoje prisustvo.

Problem je ispao kada se utvrdilo da plažni bar, koji postoji više od deceniju i po, nikada nije mogao da bude izgrađen na toj lokaciji, jer u tada važećem Planu privremenih objekata Morskog dobra, lokal je trebalo da bude postavljen 50 metara dalje. Osim, toga Morsko dobro, je izdalo dozvolu za gradnju samo objekta od 25 kvadrata, dok su Kovačevići izgradili 169 kvadrata. Morsko dobro je, kako se navodi u sudskoj presudi, obavijestilo Kovačeviće krajem 2015. da se pomenuti plažni bar više ne nalazi u Planu privremenih objekata, te da ga moraju ukloniti, ili će o njihovom trošku to učiniti inspekcija. U cijelu priču se umiješala i Vlada koja je u junu 2016. utvrdila da je u ovom postupku oko uklanjanja plažnog bara nadležna Komunalna policija i inspekcija Opštine Budva, a ne Uprava za inspekcijske poslove.

Zemlja na kojoj je izgrađen plažni bila je u vlasništvu staromještanske porodice Mitrović, koja je prije četiri i po godine prodata firmi “Monte Co”, koja namjerava da gradi luksuzni turistički kompleks za što je pokrenula proceduru dobijanja dozvole.

Kovačevići sa druge strane tvrde da upravo 500 kvadrata gdje se nalazi lokala, nije bio u vlasništvu Mitrovića, već države Crne Gore i da je u zoni Morskog dobra. Oni su tvrdili da su godinama unazad plaćali zakupninu, a ujedno u izgradnju plažnog bara i uređenje, nekada nepristupačne kamenite obale uložili više desetina hiljada eura, za šta su tražili da moraju biti obeštećeni.

Cijeli postupak se usložnjava, jer Mitrovići koji su prodali zemlju investitoru bili su dužni i da je oslobode od svih objekata, a Kovačevići sa druge strane tražili su da im se dozvoli da izmjeste lokal, ili da im se namiri 150 hiljada, koliko su uložili u njegovu izgradnju.

Problem je izbio prošlog ljeta kada je u katastarskoj evidenciji uknjiženo postojanje lokala, koje je potom nakon tužbe Mitrovića i “Monte Co” izbrisano.

Oni su u više navrata podnosili prijave lokalnim i državnim inspekcijama sa dokazima da plažni bar radi, iako ga je inspekcija zaticala zatvorenim prilikom kontrola.Inspekcija je i u posljednjoj kontroli utvrdila da plažni bar ne radi, ali ne isključuje mogućnost da je radio tokom ljeta.

Kao dokaz da je radio dostavljen je i video materijal Pinkove emisije „Paparazzo lov“, 22. avgusta prošle godine koji je sniman na “Zoff baru” gdje je gost bio fudbaler Matea Kežman, a bar je pohvaljen kao jedan od najboljih na Jadranu.

Morsko dobro i Opština oštećeni za milion

Mitrović je u dopisu Agenciji naveo da je do 2015. Kovačević od JP „Morsko dobro” dobijao urbanističko-tehničke uslove za 25 kvadrata plažnog bara i 43 kvadrata terase, a da je punih 14 godina držao skoro sedam puta veći privremeni objekat.

„Time je plaćajući višestruko manju naknadu za zakup, takse i za odvoz smeća nanio štetu veću od milion Morskom dobru i Opštini Budva. Inspekcijski organi su više puta obaviješteni o svim nezakonitostima, ali nije uslijedila efikasna rekacija, izuzev 2016. od strane turističke inspektorke koja je zapečatila objekat, a potom isti dan konstatovala da je pečat pokidan i podnijela krivičnu prijavu protiv Kovačevića. Nakon toga nije bilo nikakve aktivnosti inspekcije da se objekat zapečati i skine sa elektro i vodovodne mreže i spriječi nelegalni rad“, stoji u prijavi Mitrovića.