CGO o Štrpcima: Žrtve ratnih zločina ne smiju biti zaboravljene - Vijesti.me
Opomena svima

CGO o Štrpcima: Žrtve ratnih zločina ne smiju biti zaboravljene

"Ratni zločini ne zastarijevaju, a odgovorni za njihovo dosadašnje neprocesuiranje i nekažnjivost u Crnoj Gori su pravosudni organi, prvenstveno tužilaštvo"

Štrpci
Štrpci (Foto: Vijesti)

Žrtve otmice iz voza u Štrpcima i drugih ratnih zločina koji su počinjeni u Crnoj Gori ili u njeno ime ne smiju biti zaboravljene, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Saradnica na programima CGO Tamara Milaš, povodom obilježavanja dvadeset prve godišnjice od otmice iz voza Lovćen na pruzi Beograd – Bar, podsjetila je da nije utvrđena puna odgovornost za otmicu i ubistvo 19 civila u mjestu Štrpci, od kojih osam državljana Crne Gore.

"Ratni zločini ne zastarijevaju, a odgovorni za njihovo dosadašnje neprocesuiranje i nekažnjivost u Crnoj Gori su pravosudni organi, prvenstveno tužilaštvo, koje ni u jednom slučaju ratnih zločina koje je vodilo nije uspjelo pribaviti dovoljno dokaza koji bi optužnice učinili jakim i izvedenim", navela je Milaš u izjavi dostavljenoj agenciji MINA.

Prema njenim riječima, još su dominantni samo napori koje ulaže civilno društvo da ratne strahote i žrtve ratnih zločina ne budu zaboravljene, dok institucije sistema ostaju intertne.

"Pozivamo države regiona da se odlučnije posvete uspostavljanju trajnog mira i stabilne budućnosti kroz dodatne mehanizme koji će omogućiti utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima koji su se dogodili na teritoriji bivše Jugoslavije u periodu od 1991-2001, poput uspostavljanja REKOM-a", kazala je Milaš.

Ona smatra da su postjugoslovenska društva, a naročito crnogorsko, dužna da se sjećaju 27. februara 1993. kada su iz voza 671 koji je saobraćao na liniji Beograd-Bar, u mjestu Štrpci, prisilno izvedeni a kasnije ubijeni nevini ljudi, isključivo zbog svoje vjerske ili etničke pripadnosti, odnosno lične različitosti.

Milaš je podsjetila da je jedini osuđeni za otmicu 19 nedužnih građana bio Nebojša Ranisavljević iz Despotovca, koji je pušten iz zatvora 2011. nakon što je izdržao kaznu.

Ona je objasnila da je Radosavljević uhapše u oktobru 1996, a da je pred Višim sudom u Bijelom Polju 9. septembra 2002. osuđen na 15 godina zatvora.

"Milan Lukić, koji je komandovao grupom otmičara, pred sudom u Hagu, osuđen je zbog zločina nad muslimanskim civilima u Višegradu tokom rata u BiH, ali optužnica nije obuhvatala zločin u Štrpcima", podsjetila je Milaš.

Ona je rekla da je u septembru 2013. tužilaštvo Srbije najavilo mogućnost ponovnog otvaranja ovog slučaja, usljed pribavljanja novih dokaza.

"To je dalo nadu da tužni epilog neutvrđivanja pune odgovornosti za ovaj zločin može dobiti novi smjer koji bi vodio zadovoljenju pravde za žrtve", kazala je ona.

Prema njenim riječima, tim povodom, dva puta je u Hagu saslušan i Milan Lukić, a Tužilaštvo za ratne zločine je potvrdilo da se vodi istraga protiv više osoba u Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Anima: Nastavićemo da ponavljamo

Iz NVO Anima kažu da će nastaviti da pričaju o zločinu u Štrpcima sve dok pravda ne stigne sve odgovorne za njega.

"Ponavljaćemo dok pravda ne bude zadovoljena! 27. februara 1993. voz 671 je krenuo iz Beograda ka Baru, na željezničkoj stanici Štrpce dočekala ga je srpska oružana formacija predvođena sada haškim optuženikom Milanom Lukićem, uz pomoć policije koja je bila u vozu, i iz njega odvela 19 civila u nepoznatom pravcu - 18 Muslimana i jednog Hrvata", kaže se u saopštenju Anime.

Podsjećaju da je 21 godina od ovog ratnog zločina.

"Svjedočanstva posmatrača govore da su bez traženja objašnjenja napustili kupe i voz. Oteti i ubijeni su bili civili. Ubijeni su zbog onog što je pisalo u njihovim dokumentima. Većina ubijenih su bili iz Prijepolja, Priboja, Beograda i Podgorice. Do današnjeg dana većina njih nije pronađena. Podsjećamo crnogorsku javnost da je za ovaj zločin osuđen Nebojša Ranisavljević u Višem sudu u Bijelom Polju na 15 godina zatvora, i da mu je kazna istekla prije tri godine. U Haškom tribunalu osuđen je Milan Lukić za zločine počinjene u Višegradu na doživotnu robiju", ističe se u saopštenju.

Anima podsjeća crnogorsku javnost na odgovornost koju društvo ima prema žrtvama i njihovim porodicama jer je ovaj zločin učinjen u naše ime, a nalogodavci i idejni tvorci rata na prostorima ex JU nijesu još imenovani.

"Mislimo da se Crna Gora ne može distancirati od ovog zločina i da je odgovornost i na nama da pravda bude zadovoljena i da se na primjeren način obilježi ovaj događaj i spriječi zaborav", ističe se u saopštenju.

Liberalna partija:Žrtve nijesu samo opomena, već i obaveza za društvo

Liberalna Partija ponovo izražava najdublje saosjećanje porodicama žrtava nastradalih u tom strašnom zločinu, navodi se u saopštenju te partije

"Danas nije dovoljno da samo saosjećamo sa porodicama, rodbinom, prijateljima i sunarodnicima ubijenih. Ništa što bismo mogli da kažemo ne smije ostati samo prigodno sjećanje i rutinsko žaljenje za nevinim žrtvama,koje su stradale isključivo zbog svoje nacionalne pripadnosti, u jeku sveopšteg ratnog huškanja, oficijelne ratne politike i divljanja zvaničnih i poluregularnih oružanih formacija na teritoriji bivše Jugoslavije", kaže se u saopštenju

Liberali ističu da žrtve iz stanice Štrpci danas nijesu samo opomena na zločine koji se nijesu slučajno dogodili, već i velika obaveza za cijelo društvo.

"Oni su, kao i njihove porodice koje 20 godina čekaju odgovor države, institucija i našeg društva, velika obaveza za našu zajednicu koja mora da kazni sve odgovorne za ovaj zločin i pruži makar minimalnu moralnu, pravnu, političku i ljudsku utjehu ljudima koji su u ovom brutalnom zločinu oštećeni. To će biti mjera humanosti i civilizovanosti naše  države. Mnogi inspiratori i počinioci ovog zločina ostali su daleko van domašaja pravde i suda. Za to ne postoji nijedno dovoljno ubjedljivo opravdanje", kaže se u saopštenju

Iz Liberalne partije kažu da ako su problem zakoni, moraju se mijenjati, ako je politika bila  prepreka,onda ona to više nikada ne smije biti, pa je zbog toga ovo prilika da učinimo sve da ideologije i politike koje su inspirisale i omogućile ovaj zločin odbacimo, kaznimo i spasimo Crnu Goru da se u budućnosti tako nešto ne ponovi,

"Mi u Liberalnoj Partiji poštujemo ono što je ispisano na podignutom spomen obiljeežju: "Ko u ovoj zemlji zaboravi stanicu Štrpci, 27. februar 1993. godine odustao je od budućnosti", kaže se na kraju saopštenja Liberalne partije.

Bošnjačka stranka: Zločini se pokušavaju relativizovati

Zločin u Štrpcima se, kako i drugi i žrtve sve više potiskuju u zaborav, njihova težina se pokušava relativizovati, što govori da društvo nije u stanju da se suoči sa prošlošću, ocijenjeno je iz Bošnjačke stranke (BS).

“Vidljivo je da se ovaj, kao i drugi zločini i žrtve sve više potiskuju u zaborav, da se njihova težina pokušava relativizovati, što očigledno govori da naše društvo nije u stanju da se suoči sa prošlošću”, kazali su iz BS.

Iz te partije su podsjetili da okolnosti pod kojima se desio taj zločin nikada nijesu do kraja rasvijetljene, a počinitelji i nalogodavci, uglavnom su ostali, kako su naveli, van domašaja pravde, dok posmrtni ostaci većine žrtava još nijesu pronađeni.

“Sudski proces koji je u Crnoj Gori vođen, povodom ovog slučaja, nije ni izbliza rasvijetlio okolnosti zločina, a kažnjavanje jednog njegovog učesnika, koji je već na slobodi, bila je neadekvatna sudska satisfakcija za porodice i rodbinu nevinih žrtava”, kazali su iz BS.

Oteti i ubijeni u Štrpcima bili su, kako su naveli, glavnom, jedini hranitelji svojih porodica, pa su one trebale biti zbrinute, na adekvatan način.

“Nažalost, to se nije desilo, što je još jedan dokaz odnosa institucija prema članovima unesrećenih porodica”, dodali su iz BS.

Kako su podsjetili tih godina kada se desio zločin nad nedužnim civilima u Štrpcima, u Crnoj Gori, bile su i deportacije bošnjačkih izbjeglica, etničko čišćenje pljevaljske Bukovice, i zlostavljana rukovodilaca SDA, logor Morinj i nešto kasnije Kaludjerski laz.

“Neprihvatljivo je da nijedan od ovih zločina nije adekvatno procesuiran. Sudski proces koji je vođen povodom ovog zločina bio je obična farsa, slično onim procesima koji su bili u vezi sa zločinom deportacija i etničkim čišćenjem pljevaljske Bukovice”, upozorili su iz BS.

Iz te partije su poručili da neće nikad zaboraviti te zločine, a podsjećanje na njih je, kako su naveli, i opomena da se država Crna Gora mora suočiti sa prošlošću i adekvatnije ponijeti prema njihovom sudskom procesuiranju i kažnjavanju, “i sa više brige i pažnje posvetiti se porodicama stradalih u ovim zločinima”.

Iz BS su, povodom obilježavanja godišnjice zločina u Šrtpcima, ispred te partije na Spomen obilježju civilnim žrtvama u parku na Pobrežju, cvijeće položili predsjednik Opštinskog odbora BS Podgorica Nedžad Drešević, potparolka BS Merlina Šahmanović, i članice Foruma žena i Foruma mladih Anesa Ramović, Ajla Turusković, Sanela Ramović i Amela Babačić.