CIN-CG: Medicinski radnici bez dobre zaštite na prvoj liniji fronta - Vijesti.me
NAJVEĆI PROBLEM NEDOSTATAK MASKI

CIN-CG: Medicinski radnici bez dobre zaštite na prvoj liniji fronta

“Moramo voditi računa o svojoj sigurnosti kako bismo ostali na nogama da brinemo o pacijentima koji pristižu”, kazala je za CIN-CG predsjednica Sindikata doktora medicine, epidemiološkinja Milena Popović Samardžić, upozoravajući da će u suprotnom “svi zdravstveni radnici koji brinu o zaraženima biti zaraženi”.

Detalj sipred Infektivne klinike u Podgorici
Detalj sipred Infektivne klinike u Podgorici (Foto: Savo Prelević)

Više medicinskih sestara i dva ljekara, zapravo jedna smjena Urgentnog centra Kliničkog centra Crne Gore, je u karantinu  – potvrdila je Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) jedna od osoba iz ovog medicinskog tima.

Oni su prije sedam dana prilikom prijema i pregleda bili u kontaktu sa pacijentom koji je u utorak uveče primljen na infetktivno odjeljenje sa ozbiljnim simptomima i pozitivnim nalazom testa na virus korona. Oprema koju su imali nije garancija da neće biti zaraženi, pa svi moraju biti testirani, kao i članovi njihovih porodica, a nadležni prikupljaju i podatke o drugim osobama sa kojima su bili u kontaktu.

Iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) su kazali da će na pitanje o samoizolaciji ovih zdravstvenih radnika odgovoriti sjutra, te uputili novinara na medijski tim Vlade. Sa te adrese, do objavljivanja teksta nijesu odgovorili.

U karantinu već nekoliko dana,  kako je potvrđeno novinarima Vijesti iz Vlade, nalazi se i desetak zdravstvenih radnika iz Herceg Novog koji su bili u kontaktu sa zaraženom osobom. Upravo je prva žrtva virusa u Crnoj Gori bila iz ovog grada. 

Ovi primjeri potvrđuju strahovanja koja je, u dramatičnom apelu i javnom obraćanju premijeru Dušku Markoviću, saopštio Sindikat doktora medicine Crne Gore (SDMCG), tvrdeći da medicinski radnici, na prvoj liniji fronta protiv zaraze nemaju adekvatnu zaštitnu opremu od COVID-19 i da mogu biti životno ugroženi. Ovo nije prvi apel, jer SDMCG već duže upozorava na probleme u koje zdravstveni radnici mogu zapasti, zbog toga što nijesu preduzete neophodne mjere njihove zaštite.

“Moramo voditi računa o svojoj sigurnosti kako bismo ostali na nogama da brinemo o pacijentima koji pristižu”, kazala je za CIN-CG predsjednica Sindikata doktora medicine, epidemiološkinja Milena Popović Samardžić, upozoravajući da će u suprotnom “svi zdravstveni radnici koji brinu o zaraženima biti zaraženi”.

Da se mora voditi briga o zdravstvenim radnicima upozorava i istraživanje Italijanske grupe za medicinu utemeljenu na dokazima (GIMBE): od broja zaraženih u njihovoj zemlji, oko devet odsto su zdravstveni radnici. 

Najvećem broju medicinskih radnika su za sada nedostupne najsavremenije zaštitne maske, tvrdi Sindikat doktora. Jedna od osoba iz Urgentnog centra kojoj je određen karantin, potvrdila je za CIN-CG navode SDMCG, opisujući kako su do sada za jednu smjenu dobijali po jednu običnu masku čija je upotrebna vrijednost znatno kraća od osam sati. Od danas dobijaju po dvije maske za smjenu, što je, takođe nedovoljno. Apel Sindikata očigledno je djelimično imao efekta, jer je realizovan i drugi zahtjev pa je odmah nakon upozorenja ispred Kliničkog centra postavljen punkt za trijažu, odnosno prvi pregled. Na tom mjestu će jedan doktor i jedna mediscinska sestra primati pacijente i one kod kojih prepoznaju simptome kakvi mogu da upućuju na zarazu virusom COVID-19, a zatim ih usmjeravati prema infektivnom odjeljenju.

Trijažni šatori postavljeni su u mnogim zemljama regiona, između ostalog u Italiji i Francuskoj.

Činjenica da je trijaža obavljana u bolnici gdje su bili i drugi i pacijenti i medicinski radnici, a ne na odvojenom punktu, govori koliko su oboljeli od COVID-19 mogli opasno ugroziti ljekare, sestre i druge pacijente. 

Pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje, epidemiolog Senad Begić, odgovarajući na pitanja crnogorskih medija, kazao je da u ovom trenutku i da imaju sve raspoložive proizvodne kapacitete za ličnu zaštitnu opremu ne bi mogli da proizvedu onoliko kolika je potražnja. 

“I tu treba biti realan. Mi treba da naučimo da raspolažemo sa onim što imamo, da budemo racionalni, da opremu koristimo pravilno i da omogućmo da oprema bude dostupna onima kojima je najpotrebnija, a to su definitvno zdravsteni radnici i to zdravstveni radnici na prvoj liniji fronta,” rekao je Begić. 

Na sajtu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) postavljene su i smjernice za racionalnu upotrebu lične zaštitne opreme u ovom slučaju. One sažimaju preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Milena Popović Samardžić, međitim,  ističe da ni ona, uprkos tome što je kao epidemiloškinja na prvoj liniji fronta na Cetinju, nema potrebnu zaštitu i da je morala da “igra na sreću”.

“Ja sam juče radila testiranje u kombinezonu i manitilu koji nijesu nepromočivi. Srećom, pacijenti su bili negativni. To što nam je stiglo iz ‘Montefarma’ nijesu nepromočivi kombinezoni. Svi koji rade sa zaraženima od virusa korona moraju imati nepromočive kombinezone. Mi to nemamo, ja sam to juče shvatila. Nama hitno treba pomoć u tom domenu”, upozorava Popović Samardžić.

Dodatni problem, prema njenim riječima je i to što nema dovoljno briseva za uzimanje uzoraka za testiranje. 

“Juče smo uradili posljednji bris u Domu zdravlja Cetinje. Mislim da imamo još svega dvadesetak briseva,” kazala je Popović Samardžić. Naočara i vizira, kako ocjenjuje, možda u ovom trenutku u svim ustanovama ima dovoljno i to zato što su ih našli u velikim trgovinama građevinskim materijalima kao što su “Kips” i “Okov”.

Ona, međutim, upozorava na mogućnost da količine rukavica budu nedovoljne. Zdravstveni radnici, prema njenim saznanjima, dobijaju jednu kutiju rukavica da među sobom podijele za sedam dana.

“Mi znamo da se rukavice moraju mijenjati sa svakim pacijentom. To su sve stvari koje nam jako otežavaju rad,” upozorava ona. 

Najveći problem su, naglašava, maske. I to ne samo zato što nema dovoljno običnih, nego i onih koje imaju filtere i namijenjene su zdravstvenim radnicima koji imaju neposredne kontakte sa oboljelim od virusa korona. Predsjednica SDMCG potvrđuje da i prema njihovim saznanjima, pojedine ustanove mogu da daju svojim zaposlenima jednu običnu hirušku masku, sa kojom treba da izdrže cijeli dan. 

“Trajanje jedne hiruške maske, prema nekim našim protokolima, ograničeno je na otprilike dva sata. Ili, ukoliko ovlaži usljed korišćenja, morate je odmah zamijeniti. Većina zaposlenih koji nam se javljaju, ne samo ljekara nego i drugih zdravstvenih radnika, kažu da na početku radnog vremena dobiju jednu hirušku masku i sa njom treba izdržati cijeli dan,” kazala je ona.

Ona pojašnjava da se pojedini zdravstveni radnici na poslu pojavljuju sa platnenim maskama, koje iz SZO ne preporučuju. Kao bizaran razlog za nestašicu ona navodi i detalj iz cetinjske bolnice: 

“U našu ustanovu, naočigled nekoliko zaposlenih, žena je uletjela u bolnicu i ukrala je cijelu kutiju maski. Očigledno da se to dešava i u drugim zdravstvenim ustanovama. Ali to ne može biti jedini uzrok nestašice. U pitanju je nedovoljna količina. Nedovoljna nabavka. Jednostavno, nijesmo pripremljeni za ovu situaciju”, kazala je Popović Samardžič.

Sindikat je više puta pisao Vladi zbog nedostatka lične zaštitne opreme za zdravstvene radnike. Premijeru Markoviću su posljednji put ilustrovali da im je potrebna upravo oprema koju koriste djeca ministra zdravlja Kenana Hrapović za slikanje na društvenim mrežama. Riječ je o maskama sa filterima P2 i P3. Dok P2 filtrira 95 procenata, P3 sprečava i do 99 odsto čestica. To je oprema namijenjena osobama koje rade sa zaraženima od korona virusa.

“Imam situaciju gdje mlade medicinske sestre stavljamo u timove, gledamo da stariji budu posljednja linija, odnosno rezerva. Gledam sestre gdje počinju da plaču zato što od trenutka kad krenu da rade u tim prostorima izolacije gdje su inficirane osobe, više neće gledati svoje bebe i porodice. Moraće u izolaciju zbog nedostatka lične zaštitne opreme. Vidite takvu sliku, a onda nam se aplaudira u 20 sati. Nama treba prava pomoć”, ističe Popović Samardžić.

Ona je, ipak, pohvalila primjer kada je dopremljen iz Francuske kontigent maski. Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) potvrdili su za CIN-CG da je avionom „Montenegro Airlines“, kojim su u Podgoricu stigli crnogorski državljani iz Pariza, stigla i pomoć u ličnoj zaštitnoj opremi. 

„Uz pomoć i angažman Ambasade Crne Gore u Parizu, dopremljeno je 10.000 maski iz Francuske, koje su već na raspolaganju zdravstvenom sistemu u Crnoj Gori,“ rekli su iz MVP.

Iz resora Srđana Darmanovića kazali su za CIN-CG, i da su i  druge crnogorske ambasade i konzulati u državama i na tržištima na kojima je to bilo moguće, bile maksimalno angažovane i obezbijedile još značajnije količine medicinske opreme za potrebe zdravstvenih institucija u suočavanju sa virusom korona. 

„Svakako, nije vrijeme ni za svođenje računa ni za priznanja bilo kome, ali ističemo da je već obezbijeđena značajna pomoć i da je u toku realizacija aktivnosti u pravcu transporta medicinskih sredstava u Crnu Goru… Diplomatsko-konzularna predstavništva će nastaviti svoju misiju kako bi u ovim izazovnim trenucima, zahvaljujući pomoći i solidarnosti naših prijatelja i saveznika, što više pomogla Crnoj Gori u suočavanju sa najvećim nacionalnim izazovom – očuvanjem zdravlja i života naših građana“ – saopšteno je za CIN-CG iz ovog ministarstva. 

I crnogorske zdravstvene institucije i ustanove, prema uvidu koji je imao CIN-CG, putem hitnih postupaka javnih nabavki nastoje da osiguraju ličnu zaštitnu opremu za zdravstvene radnike, respiratore sa pacijente sa respiratornim problemima, ali i vozila. Za to su u posljednjem periodu potrošile više od 400.0000 eura.

U jednom od tendera, Fond za zdravstveno osiguranje potpisao je ugovor kojim će potrošiti malo više od 132.000 eura na nabavku pet „G5“ respiratora švajcarskog proizvođača „Hamilton Medical“ za Klinički centar i bolnice u Baru, Beranama i Pljevljima. Dva su za beransku bolnicu. 

Još 107.000 eura vrijedan ugovor potpisan je za nabavku pet respiratora, od kojih tri idu u Specijalnu bolnicu za plućne bolesti Brezovik, a po jedan u beransku i barsku bolnicu. Njima će biti isporučeni modeli „servo I“ proizvođača „Gettinge“. 

Zbog toga što ponuđač nije dostavio garanciju kao ni izjavu da će instalirati opremu, obučiti osoblje i obezbijediti servis, obustavljena je 190.000 eura vrijedna nabavka respiratora za potrebe bolnica u Baru, Kotoru, Nikšiću, Cetinju i Beranama. 

Fond, na čijem je čelu Sead Čirgić, potpisao je i ugovor za tri ambulantna vozila za potrebe KCCG i bolnica u Baru i Bijelom Polju. Na njih će, prema ugovoru, biti potršeno oko 104.000 eura. Vozila „sitroen jumper ambulance“ će biti isporučena u roku od 30 dana. 

Institut za javno zdravlje je prije 10-ak dana potpisao ugovor o nabavci testova za potrebe dijagnostike zbog aktuelne epidemiološke situacije COVID-19 i na njih je potrošeno skoro 15.000 eura. Na testove na virus influence prethodno su dali malo više od 7.000 eura.

Dom zdravlja Podgorica je pokrenuo više nabavki po hitnom postupku za potrošni medicinski materijal, zaštitne rukavice, maske za lice i drugu zaštitnu opremu za zaposlene. Na to je u posljednjem periodu potrošeno oko 35.000 eura. 

Snadbijevanje svih javnih zdravstvenih ustanova medicinskom zaštitnom opremom i medicinskim alkoholom obavlja “Montefarm“. Te ustanove su, kako su rekli za CIN-CG iz Montefarma, u ovom trenutku prioritet i za sada se isporuke sprovode u skladu sa vanrednim okolnostima.

„Uprava Montefarma uz podršku i saglasnost Nacionalog koordinacionog tijela, svakodnevno intenzivno radi na nabavci dodatnih količina zaštitne medicinske opreme i neophodnih rastvora za dezinfekciju kako bi se obezbijedile dovoljne zalihe u predstojećoj borbi protiv COVID-19. Paralelno se dopunjavaju zalihe neophodnih ljekova kako bi naše apoteke u potpunosti mogle odgovoriti na potrebe građana i osiguranika Fonda zdravstva“, kazala je za Centar za istraživačko novinarstvo portparolka Montefarma Olivera Klikovac.

Uvoz se, kako tvrde iz Uprave carina, na graničnim prelazima odvija „nesmetano i bez većih problema“. 

„Uz punu koordinaciju sa ostalim nadležnim organima i uz poštovanje svih mjera Nacionalnog koordinacionog tijela i Vlade. Uprava carina preduzima sve mjere kako bi se carinjenje i transport robe odvijali što brže i efikasnije. Zadržavanja u teretnom saobraćaju uzrokovana su pojačanom kontrolom koja se sprovodi radi sprječavanja širenja virusa, jer vozači kamiona podliježu obaveznom sanitarnom pregledu,“ pojasnili su iz Uprave za CIN–CG.

Begić: Povećaćemo broj testova

Na pitanje CIN-CG-a o tome da li će krenuti u masovno testiranje, kao što su uradile pojedine zemlje regiona, a što je i preporuka same SZO, iz Instituta za javno zdravlje nijesu odgovorili direktno, već su najavili da će se taj process intenzivirati. Pomoćnik direktora Instituta, epidemiolog Senad Begić kazao je da će  narednom periodu povećati broj uzetih uzoraka i broj testova. Odgovarajući na pitanja crnogorskih novinara, on nije precizirao sa koliko testova Crna Gora trenutno raspolaže. U početku je iz Instituta pominjano da ih ima hiljadu od kojih je trećina već potrošena. Krajem prošle sedmice stiglo je još dvije hiljade testova, a Vlada je saopštila da je to donacija Kine i Turske. 

Begić je rekao novinarima da Crna Gora u ovom trenutku raspolaže dovoljnom količinom testova naspram sadašnjeg i pretpostavljenog nivoa obolijevanja koje očekuju da se desi u narednim sedmicama. Dodao je međutim da su na globalnom tržištu testovi sada deficitarna roba ali, da kroz različite kanale rade na obezbjeđivanju dodatnih količina.

“U cijeloj priči treba biti jako realan. Treba znati i razmišljati o svim kapacitetima kojima raspolažemo, uključujući i broj mikrobiologa, koji se bave ovom specifičnom vrstom laboratorijske analize, ali isto tako moramo imati u vidu da aparati koji su jako složeni i skupi u Institutu imaju svoj vijek trajanja i da se oni posljednjih nekoliko dana maltene ne gase”, naglasio je Begić.

I Popović Samardžić ocjenjuje da mora biti što više testova, jer upozorava da virus siju oni koji nemaju ili imaju blage simptome i da se to mora usporiti, a način za to je testiranje ljudi.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, na preporuku kineskih epidemiologa koji su stigli u Beograd, najavio promjenu strategije i masovno testiranje. Ovu strategiju je ranije uspješno primijenila i Južna Koreja.

Šta znaju djeca, a šta ministar

Komentarišući pismo SDMCG-a i kritiku ministra zdravlja čija su djeca objavila na društvenim mrežama fotografiju sa specijalnim maskama na licu, premijer Duško Marković kazao je juče da neće tolerisati “privilegije, niti pristup i lični odnos koji ne priliči situaciji i izazovu u kojem se nalazimo”. Ministar zdravlja, međutim, saopštio je da su njegova djeca izložena javnom linču bez razloga.

Dodao je da je tužno što autor saopštenja SDMCG ovu situaciju koristi za, kako je kazao, lični obračun sa njim. 

“Pogotovo znajući da je moja supruga doktor stomatologije, te se podrazumijeva da, u svakoj situaciji, i u svom domu ima po nekolike maske, rukavice i osnovnu medicinsku opremu. Dakle, moja djeca nijesu bila prioritet u nabavci maski u odnosu na bilo kojeg zdravstvenog radnika, niti će to ikad, dok sam ja na čelu ovog resora, biti moguće”, kazao je u saopštenju.

Zdravstveni radnici sa kojima je razgovarao novinar CIN-CG-a, objasnili su, međutim da stomatolozi ne koriste maske sa filterima, već standardne hiruške maske. 

“Zloupotreba i prekomjerna upotreba medicinskih maski može stvoriti ozbiljan problem manjka zaliha i nedostupnost maski za one kojima su one zaista potrebne da ih nose”, navodi se na sajtu SZO. Članovi porodice ministra Hrapovića nijesu na spisku osoba koje se nalaze u samoizolaciji, koje je objavila Vlada.

Hrapović nije odgovorio na pitanje CIN-CG-a, o tome kako je nabavio ove maske, jer ih u apotekama nema.

Zaštitna oprema iz 3D štampača

Kako bi pomogli da zdravstveni radnici budu opremljeni maskama i vizirima, Elektrotehnički fakultet Univerziteta, Naučno-tehnološki park Crne Gore, Inovaciono preduzetnički centar Tehnopolis iz Nikšića, uz podršku Ministarstva nauke, došli su na ideju da iskoriste kapacitete 3D štampača. 

Odlučeno je da se krene u štampanje prototipova baziranih na dostupnim 3D modelima: zaštitnih maski za respiratore zajedno sa cjevčicama, zaštitnih maski sa HEPA filterima, kao i zaštitnih vizira.

Direktor Naučno-tehnološkog parka, Velibor Bošković kazao je za CIN-CG da su Institutu poslali uzorke nekoliko različitih modela i da očekuju njihovu potvrdu šta je prioritet u ovom trenutku. 

“Nakon toga ćemo pristupiti štampi. Angažovali smo i angažovaćemo 5,6 možda i više 3D štampača u ove svrhe. Npr. zaštitnih vizira možemo raditi između 20 i 25 dnevno. Ali ponavljam, od Instituta i njihovih instrukcija zavisi šta ćemo prvo raditi,” kazao je on za CIN-CG.

Prema njegovim riječima, prva isporuka može biti nekoliko dana nakon dogovora šta se štampa.

Iz Instituta su juče kazali da inicijalni rezultati ukazuju da su u potpunosti funkcionalni.

Za ove proizvode koriste se PLA i ABS plastični filamenti i TPU fleksibilni filamenti.

http://www.cin-cg.me/pored-sve-veceg-broja-pacijenata-na-udaru-zaraze-virusom-korona-i-medicinski-radnici-bez-dobre-zastite-na-prvoj-liniji-fronta/?fbclid=IwAR25XF3wMKU9u3hLDHCb8r5HOJhYIN9zgmwyCTY7nDvMyuLh5jFS2Yjs5HM


Vidi sve komentare