Glendža: Gorući problem Cetinja je odliv stanovništva, svaki građanin duguje skoro 2.300 eura

"Za 25 godina, broj stanovnika je smanjen za 5.000, što je uz konstantan negativan prirodni priraštaj i odseljavanje stanovništva, prema mojim proračunima, učinilo da na Cetinju trenutno bude oko 15.000 građana, kojima je crnogorska prijestonica zvanično boravište"
460 pregleda 0 komentar(a)
Petar Glendža, Cetinje na ponoru, Foto: Aktivna zona, Cetinje
Petar Glendža, Cetinje na ponoru, Foto: Aktivna zona, Cetinje
Ažurirano: 25.08.2018. 19:51h

Prvi i gorući problem Cetinja je odliv stanovništva, odnosno depopulacija i to je prva stvar koja treba da "upali crvenu lampicu" kod gradske uprave, istakao je juče istoričar Petar Glendža na Javnoj diskusiji "Cetinje na ponoru 2018" koju je na Cetinju organizovala NVO Aktivna zona.

"Za 25 godina, broj stanovnika je smanjen za 5.000, što je uz konstantan negativan prirodni priraštaj i odseljavanje stanovništva, prema mojim proračunima, učinilo da na Cetinju trenutno bude oko 15.000 građana, kojima je crnogorska prijestonica zvanično boravište. Svi svejdočimo da kruže nezvanične priče da u gradu prenoći između sedam i osam hiljada ljudi, što je katastrofalan podatak. Jako zabrinjava i činjenica da je sve manje mladih ljudi, kojih nema više od hiljadu, ako imamo pred sobom podatak o broju upisanih birača sa posljednjih lokalnih izbora. Ako znamo da nam godišnje umre između 1,2 i 1,5 odsto ukupnog broja stanovnika, onda smo valjda svjesni koliko nam je populacija stara, a progresivno starenje je problem sa kojim ćemo se tek suočiti. Ako nemamo ljudi nemamo ni grada", poručio je Glendža, koji je podsjetio na istraživanja lokalnih nevladinih organizacija koja su pokazala da između 60 i 70 odsto mladih želi da napusti Prijestonicu, pa zato i očekuje reakciju nadležnih.

On se osvrnuo i na problem nezaposlenosti i rekao je da je na Cetinju, prema podacima iz 2017. godine, nezaposleno 1.189 ljudi, što čini da se po toj zvaničnoj statistici grad uklapa u profil sjevernih opština, uz velike razlike sa opštinama iz centralnog dijela i sa juga države, kojem pripada.

"Ako zvaničnim podacima o broju upisanih birača, oduzmemo zvaničan broj zaposlenih, nezaposlenih i penzionera, dolazimo da frapantne brojke da 5.000 naših sugrađana ova statistika uopšte ne prepoznaje. Da li među tih 5.000 ima još onih koji su nezaposleni, ili baš svi npr. studiraju, prosudite sami. To sve možemo povezati i sa velikim dugovanjima Prijestonice, koja prema procjenama, iznose 35 miliona eura, što znači da svaki građanin Cetinja duguje skoro 2.300 eura. Ako uzmemo u obzir činjenicu da prosječan građanin Cetinja prihoduje oko 200 eura, dovodimo u pitanje održivost ovakvog stanja u budućnosti", rekao je Glendža.

Na diskusiji je bilo riječi i o projektima koje je lokalna uprava realizovala u prethodnom periodu, poput rekonstrukcije Njegoševe i Bajove ulice i obilaznice u Donjem polju, koji su, smatra on, takođe loše realizovani.

"Turizam je ono čemu je na Cetinju neophodno pridati značajno veću pažnju, jer je to jedino što je ostalo kao potencijal, od čega je još jedino moguće ostvariti prihode", ukazao je Glendža.

On je zaključio i da se građani nedovoljno angažuju i olako prihvataju ovakvo stanje, i ne traže odgovornost za sve propuste koju su evidentni u gradu.

Miloš Marković iz Aktivne zone, kazao je da diskusija nosi simbolički naziv "Cetinje na Ponoru" jer se zbog nagomilanih problema Prijestonica zaista nalazi na ponoru.

"Cilj ove, ali i ranije organizovanih diskusija ovog tipa je da ukažemo na najznačajnije probleme u gradu i da pokušamo da dođemo do mogućih rješenja", kazao je Marković.

Bonus video: