Hidrolog Mihailo Burić: Azbestne cijevi štetne, treba ih mijenjati - Vijesti.me
smatra da su za zamjenu dovoljni i tehno-ekonomski razlozi

Hidrolog Mihailo Burić: Azbestne cijevi štetne, treba ih mijenjati

Burić tvrdi da će zamjenom doći i do ogromnih ekonomskih efekata

Vodoizvorište Mareza - Ilustracija
Vodoizvorište Mareza - Ilustracija (Foto: Zoran Đurić)

Azbestne cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore zbog prijetnji po zdravlje, ali i iz tehno-ekonomskih razloga, treba da budu zamijenjene.

To je, u razgovoru za “Vijesti”, poručio hidrolog Mihailo Burić. On je kazao da projekat kojim je planirana zamjena azbest-cementnih cijevi u vodovodima za cilj ima smanjenje gubitka vode, povećanje sigurnosti vodosnabdijevanja, obezbjeđenje zdravstvene zaštite stanovništva, značajno povećanje ekonomičnosti poslovanja vodovodnih preduzeća, ali i ispunjenje zahtjeva EU.

Burić smatra da su tehno-ekonomski razlozi, sve i da cijevi nijesu prijetnja po zdravlje, dovoljni za zamjenu, jer će ekonomski efekti projekta da budu ogromni.

On tvrdi da će biti smanjen gubitak vode kroz mrežu, trošak proizvodnje vode, što će uticati na bolje poslovanje vodovodnih preduzeća.

“Veliki dio crnogorskih vodoizvorišta nije gravitacionog tipa, pa se voda mora crpiti, što stvara velike troškove zbog korišćenja struje”.

zoran burić
Zbog polomljenih cijevi gubi se ogromna količina vode: Burić(Foto: Savo Prelević)

Burić je objasnio da je azbest kristalni mineral vlaknaste strukture, mehanički čvrst i vrlo otporan na temperaturu i hemijsko djelovanje. Istakao je da pripada grupi termolita i da, prema priručniku Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, postoji nekoliko vrsta azbesta.

“Krokidolit i amozit su dva najopasnija oblika azbesta - udisanje njihovih vlakana, odnosno prašine, predstavlja najveći rizik po zdravlje. Krokidolit je van upotrebe od sedamdesetih godina prošlog vijeka”, rekao je Burić.

On je naglasio da azbestne cijevi u vodovodnim mrežama sadrže ovaj mineral i imaju više uticaja - zdravstveni, tehnološki i ekonomski.

“Na početku svoje karijere sam vršio istraživanja za vodosnabdijevanje Budve. Tada sam na terenu direktno vidio polomljenu cementno-azbestnu cijev, iz koje je samo treći dio vode tekao ka Budvi, a ostatak se gubio kroz teren. Negdje poslije toga izvodio sam istraživanja za vodosnabdijevanje Bara u Orahovskom polju. Tada su aktivirana izvorišta Orahovsko polje, Malo oko i Okruglica. U Elaborat za izvoriste Orahovsko polje analizirao sam potrebe i raspoložive količine vode za Bar. I tada prvi put shvatio da se ogromne količine vode gube u vodovodnoj mreži...”, ispričao je Burić.

On je rekao da je ovo nedavno dokazano i u danilovgradskom vodovodu, u kojem je, za njegovog mandata, otklonjeno oko 1000 kvarova. Nakon tih intervencija, tvrdi, više nije bilo nestašica vode kao ranije.

“Sve i da nema zdravstvenih prijetnji, zbog efekta usisavanja kroz polomljene cijevi i sadržaja azbesta, ovi cjevovodi moraju biti zamijenjeni iz tehno-ekonomskih razloga”.

Burić je kazao da je iz ovih razloga Udruženje vodovoda zacrtalo rekonstrukciju svih mreža. Za to je, tvrdi, nadležan onaj ko gazduje vodovodom, a naručena je izrada Projektnog zadatka koju finansira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) Crne Gore u saradnji sa udruženjem i nadležnim preduzećima iz svih opština.

Burić je objasnio da je sve počelo u martu prošle godine, na sjednici Izvršnog odbora u Danilovgradu, kada je predložio realizaciju projekta “Zamjena azbestno-cementnih cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore”. Rekao je da je nakon tri mjeseca na Cetinju donesena Odluka o pripremi za realizaciju predloženog projekta.

Burić je kazao da su stručne službe Udruženja sa njim pripremali projekat, a da je na prikupljenju podataka angažovan predsjednik Skupštine Udruženja vodovoda Crne Gore, Bojan Lazović, stručni konsultanti Udruženja Gojčilo Obradović i Dražen Kalezić, predstavnik E3 Consulting Ltd Milica Stanišić, kao i direktorica Udruženja vodovoda Tijana Vojvodić.

„Prema zamisli stručnog-koordinacionog tima, u prvom nivou nosilac projekta bi bilo Udruženje vodovoda. Na tu inicijativu pozitivno je reagovao UNDP i obezbijedio izradu projektnog zadatka. Za ovu aktivnost UNDP je angažovao eksperta Nedima Djipu, diplomiranog inženjera hidrotehnike, koji u saradji sa stručnim timom Udruženja ovih dana završava projektni zadatak“, objasnio je Burić.

Opšti cilj projektnog zadatka, kako tvrdi Burić, je da obezbijedi smjernice za izradu Glavnog projekta koji će uslijediti, a to je zamjena azbest-cemetnih cijevi u vodovodnim sistemima...

„Realizacija ovog projekta, kroz tehno-ekonomsko poboljšanje, podići će kvalitet života lokalnog stanovništva i kolektivne svijesti o značaju kvalitetnog vodosnabdijevanja u Crnoj Gori“.

On je kazao da će se nakon stručne revizije projektnog zadatka i njegovog usvajanja tražiti modeli za finansiranje i izradu Glavnog projekta.

Azbest ne utiče na kvalitet pijaće vode

Burić tvrdi i da azbest nema uticaj na kvalitet vode za piće:

“To je mineral koji ne reaguje sa vodom i ne rastvara se u vodi, pa opasnost po tom osnovu ne postoji. Mogući su samo fizički uticaji, ako se vlakna azbesta otkinu i tako dođu u vodu. Nije mi poznato da je u našim vodovodima konstatovan azbest”.


Vidi sve komentare