Katniću pod rukom i Vrhovno tužilaštvo? - Vijesti.me
HOĆE LI OPOZICIJA DOZVOLITI VUKČEVIĆ DA PREUZME FOTELJU STANKOVIĆA

Katniću pod rukom i Vrhovno tužilaštvo?

Ukoliko Tužilački savjet ponudi Skupštini Lidiju Vukčević kao najbolji izbor, pitanje je koliku će podršku dobiti od poslanika u Skupštini, jer bi to značilo da je opozicija saglasna da Katnićeva desna ruka preuzme kormilo VDT-a

Ko dobro radi, a ko treba da ode?
Ko dobro radi, a ko treba da ode? (Foto: Savo Prelević)

Dok bjesni verbalni rat na relaciji Vlada - Vrhovno državno tužilaštvo, a vršiocu dužnosti Ivici Stankoviću se na teret stavlja da je dozvolio gubljenje povjerenja u tužilačku organizaciju, stigla je potvrda kandidature specijalne tužiteljkeLidije Vukčević za čelo VDT-a.

Premijer i potredsjednik Vlade Duško Marković i Zoran Pažin, za “nedopustivo nisko povjerenje u tužilaštvo” upiru prstom u Stankovića, a makar javno nemaju zamjerke na rad Specijalnog tužilaštva.

Čini se da zbog toga, zasada, u trci za novog VDT-a Vukčevićeva ima najviše šansi, posebno jer važi za osobu od najvećeg povjerenja SDT-a Milivoja Katnića.

Pažin je, na nedavnoj sjednici skupštinskog Odbora za antikorupciju, pojasnio da kada je govorio o nedopustivo niskom nivou povjerenja u Tužilaštvo, nije mislio na “rezultate Specijalnog državnog tužilaštva, već na profesionalnu odgovornost Ivice Stankovića”.

VDT je tada odgovorio Vladinim zvaničnicima da oni ne mogu i ne bi smjeli da kontrolišu rad tužilaštva.

Ukoliko Tužilački savjet ponudi Skupštini Lidiju Vukčević kao najbolji izbor, pitanje je koliku će podršku dobiti od poslanika u Skupštini, jer bi to značilo da je opozicija saglasna da Katnićeva desna ruka preuzme kormilo VDT-a.

Pored nje, kandidati za VDT-a su redovni profesor Pravnog fakulteta Blagota Baćo Mitrić i bivša poslanica SNP-a Danijela Marković.

Opozicija i dio NVO godinama ukazuju na navodno loše vođene istrage u važnim predmetima koje je dužila Vukčevićeva, kako iz oblasti specijalnih, tako i iz predmeta ratnih zločina.

Vukčevićeva je od jula 2015. godine kada je položila zakletvu za specijalnog tužioca radila desetine slučajeva, javnosti poznatih kao “budvanski predmeti”, koji su pored nje povjereni na rad i tužiocu Saši Čađenoviću.

U većini tih predmeta, SDT je imao pomoć svjedoka saradnika, nekadašnjeg gradonačelnika Budve Rajka Kuljače. 

U tim predmetima - “TQ Plaza”, “plato na Jazu”, “vodeni grad”, “bulevar u Bečićima”, “WTE copyright properity investment Krapina”, “Prijevor”, osuđeni su za ove četiri godine samo oni koji su priznali krivicu i sa tužiocima se dogovorili o visini kazne.

SDT nikada nije zvanično saopštio u kojoj su fazi istrage u “budvanskim predmetima”, niti da li je protiv, tada osumnjičenih funkcionera Budve i investitora, odbacio optužbe ili se i dalje vodi istraga.

Tužiteljka Vukčević je saopštila da su u tim predmetima tokom 2015. i 2016. godine trajno oduzeli više od 29 miliona eura, koje su optuženi u tim predmetima dogovorili da vrate, jer su priznali da su tu imovinu stekli kriminalom.

Jedan od najkrupnijih slučajeva vođen je protiv bivšeg visokog fukcionera DPS-a, koji je po sopstvenom priznanju “šef kriminalne grupe koja je Budvu oštetila za destine miliona eura” - Svetozara Marovića i njegovog sina Miloša.

Ni tužiteljka Vukčević, ali ni niko u Višem sudu u Podgorici, ni sudija iz Kotora Branko Vukčević do sada nijesu pozvani na odgovornost zbog toga što su Marovići godinama nedostupni crnogorskim vlastima i izbjegavaju služenje zatvorskih kazni.

Osim toga, stariji Marović nije dao još ni centa od milionske novčane kazne koja je dogovorena sporazumom o priznanju krivice, a u toku je proces trajnog oduzimanja njihove imovine.

Specijalnoj tužiteljki, koja se kandidivala za VDT-a, povjeren je u rad i slučaju koji se vodi protiv Atlas banke i odbjeglog biznismena Duška Kneževića i sa njim povezanih osoba.

Vukčevićeva je nedavno saslušavala i kolegu sekretara VDT-a Nenada Vujoševića, čije snimke razgovora je pustio Knežević sa ciljem da kompromituje rad Ivice Stankovića, ali i cjelokupnog tužilaštva. Ona duži i slučaj protiv bivšeg gradonačelnika Podgorice Slavoljuba Stijepovića i 20 aktivista DPS-a, zbog povređivanja izbornog prava, ali i istragu za pranje novca protiv fukcionera DF-a i Nebojše Medojevića.

Ona zastupa i nekoliko optužnica protiv ključnih ljudi iz kriminalnih klanova - duži predmet protiv okrivljenih za ubistvo Miloša Šakovića i slučajne žrtve Radivoja Jovanovića.

Vukčevićeva je nedavno tražila i blokiranje imovine Alana Kožara, vođe kriminalnog klana iz Bara...

Dužila i ratne zločine, goni Ranka Radulovića

Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević je bila i tužiteljka u nekoliko predmeta za ratne zločine, koji su u proteklih deset godina vođeni u Crnoj Gori.

Ocjena opozicije ali i NVO koje se bave tim pitanjem je da je većina presude za ratne zločine u Crnoj Gori “palo” zbog “površno vođenih istraga i slabe riješenosti države da raščisti sa prošlošću”.

Vukčevićeva je zastupala optužnicu u slučaju “Deportacija”, koja je krajem 2012. godine okončana oslobađajućom presudom protiv devet bivših službenika MUP-a optuženih za deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica vlastima Republike Srpske 1992. godine.
Lidija Vukčević je zastupala i optužnicu u predmetu “Morinj”, koji je jedan od rijetkih slučajeva ratnih zločina koji je okončan osuđujućom presudom.

Za „nečovječno postupanje” prema hrvatskim logorašima u “Morinju” osuđeni su Ivo Manzelin, kuvar u logoru, Špiro Luičić tadašnji vojni policajac, stražar Boro Gligić i rezervni oficir Ivo Gojnić.

Kada su ratni zločini 2015. godine prešli u domen rada Specijalnog tužilaštva, Lidija Vukčević je pokrenula istrage u dva predmeta.

Po njenoj optužnici na 14 godina robije osuđen je nekadašnji dobrovoljac i pripadnik Vojske Jugoslavije Vlado Zmajević, zbog ubistva četvoro civila albanske nacionalnosti tokom sukoba na Kosovu 1999. godine.

Ona vodi i predmet protiv Nikšićanina Ranka Radulovića, zbog sumnji da je počinio ratne zločine na teritoriji BiH devedesetih godina. 

Specijalna tužiteljka nedavno je na jednoj konferenciji priznala da “SDT ima ciljeve za jačanje borbe protiv nekažnjivosti ratnih zločina i uklanjanja do sada uočenih slabosti u ovoj oblasti...”

DPS-u nedostaje bar 12 opozicionih glasova

Skupština Crne Gore zasada nema dvotrećinsku ali ni tropetinsku većinu za izbor vrhovnog državnog tužioca.

Prema tvrdnjama sagovornika “Vijesti” iz opozicije, do sada nije bilo razgovora sa vladajućom koalicijom o obezbjeđivanju većine za izbor Stankovićevog naslijednika. 

Oni navode da se o izboru VDT-a nije razgovaralo ni unutar partija, dok je sagovornik “VIjesti” iz Demokratskog fronta (DF) kazao da neće podržati kandidata za VDT-a “jer se tužilaštvo pretvorilo u oruđe za politički progon tog saveza”.

Da bi VDT bio izabran u skupštini na prvom glasanju potrebno je obezbijediti dvotrećinsku većinu, odnosno glasove 54 poslanika. 

To znači da uz poslanike vladajuće koalicije novog tužioca treba da podrži još 12 poslanika opozicije. 

Ukoliko tužilac ne bude izabran u prvom glasanju, drugo se organizuje mjesec kasnije kada je potrebno obezbijediti tropetinsku većinu odnosno glasove 48 poslanika. 

Na isti način izbaran je Stanković koga je na drugom glasanju u oktobru 2014. godine podržalo 49 poslanika dok su dva glasačka listića bila nevažeća. 

Ostala dva kandidata Vesnu Gačević-Rogovu i Dragoljuba Strugara nije podržao nijedan od 51 poslanika koji su glasali


Vidi sve komentare