Misija OEBS-a u Crnoj Gori predstavila je „Vodič za primjenu smjernice 2.8. Etičkog kodeksa novinara Crne Gore” koji, kako je saopšteno, predstavlja pravila i etičke standarde u komentarisanju članaka na novinskim portalima i doprinosi borbi protiv netolerancije na internetu.
Vodič je, uz podršku Misije, razvila Tehnička radna grupa za samoregulaciju, sastavljena od predstavnika Medijskog savjeta za samoregulaciju, kao i predstavnika i ombudsmana iz dnevnih listova Dan, Vijesti i nedjeljnika Monitor.
Ombudsmanka u nezavisnom dnevniku Vijesti i nedjeljniku Monitor Paula Petričević kazala je da je prostor komentara na crnogorskim portalima prilično neuređena i zapuštena oblast, koja je minimalno ili nikako regulisana, odnosno samoregulisana.
Ona je objasnila da je vodič strukturiran iz četiri osnovna segmenta: pravila komentarisanja, vrste moderiranja, procedure i sankcije.
“Ideja dokumenta je da osigura argumentovanu, pristojnu, zabavnu diskusiju i da bude polje slobode izražavanja, a ne njezine zloupotrebe”, istakla je Petričević.
Kada je riječ o pravilima komentarisanja, Petričević je rekla da je na prvom mjestu zabrana govora mržnje, diskriminacije, a zabranjeno je da komentari sadrže druge oblike nezakonitog sadržaja – prijetnje, propagiranje i zagovaranje nasilja, podsticanje svih vidova sajber kriminala, povrede intelektualne svojine, očigledno neosnovane optužbe.
“Zabranjeno je i korištenje uvrjedljivog govora. Koliko god bilo teško definisati i odrediti uvredljiv govor, mi smo smo rekli da pod uvredljivim govorom podrazumijeva bezrazložan lični napad koji ne doprinosi raspravi koja je od javnog interesa”, rekla je Petričević.
Prema njenim riječima, zabranjeno je i korištenje psovki i vulgarnosti, postavljanje reklamnog materijala, uključujući linkove koji se odnose na lične internet stranice i forume, istraživanja i upitnike, reklamne aukcije, internet stranice koje se prave prodajom proizvoda.
Petričević je kazala da je izuzetak od pravila ukoliko link doprinosi podizanju kvaliteta rasprave.
„Ovdje smo potencirali i pravilo da je pravo na privatnost obrnuto srazmjerno značaju javne djelatnosti koju neka osoba obavlja - da je privatnost javnih ličnosti, prije svega javnih funkcionera, manja nego običnih građana“, rekla je ona.
Petričević je saopštila da nije dozvoljeno ni učestalo ponavljanje komentara iste ili slične sadržine.
Formulisano je nekoliko modela moderiranja, a prema riječima Petričević, model pred-moderacije, koji se dominantno koristi, znači da je medij koji se odluči za ovaj vid u potpunosti odgovoran za objavljeni sadržaj komentara.
Kako je pojasnila, medij koji odabere post-modernizaciju dužan je da nakon saznanja ili upozorenja u razumnom roku razmotri uklanjanje spornog komentara.
„Ukoliko ga ne ukloni, smatraće se odgovornim za sadržaj istog“, rekla je Petričević.
Ona je navela da hibridna moderacija predstavlja kombinaciju prethodna dva modela za komentarisanje izuzetno osjetljivih tema.
„Preporučuje se portalima da razmotre mogućnosti zatvaranja opcije za komentarisanje izuzetno osjetljivih tema, kao i da komentar bude objavljen u cjelosti ili da uopšte ne bude objavljen“, dodala je Petričević.
Članica Komisije za monitoring i žalbe Medijskog savjeta za samoregulaciju, Aneta Spajić, rekla je da je, kada je riječ o registraciji, predviđeno da se dostavi set informacija koji sadrži ime i prezime ili korisničko ime i važeću imejl /email/ adresu.
Ona je napomenula da korisnik ne smije sadržati internet stranicu ili imejl adresu, kontakt informacije, tuđe lične podatke, psovke i druge sporne sadržaje.
„Portali su dužni da koriste softver za automatsko filtriranje neprimjerenih izraza. To znači da sve ono što softer automatksim filtiranjem utvrdi kao neprimjereni izraz smještaće se u karantin koji će biti predmetom pred-modetnizacije“, navela je Spajić.
Kako je ukazala, predviđena su tri obrasca za prijavu kršenja Pravila komentarisanja- obrazac za prijavu kršenja tih pravila, za prijavu zbog neobjavljivanja i za žalbu samoreguatornom tijelu na rad moderatora određenog medija.
Kao osnovna sancija moderatora, dodaje Spajić, je uklanjanje komentra koji nije u skladu sa Pravilima komentarisanja.
„Učestalost kršenja Pravila komentarisanja može imati za posljedicu privremenu zabranu komentarisanja. Trajanje privremen zabrane portal određuje svojim internim pravilima“, pojasnila je Spajić.
Ona je kazala da naročito teško kršenje Pravila komentarisanja može imati za posljedicu trajnu zabranu komentarisanja tom korisniku.
Spajić je objasnila da su korišćene smjernice iz BBC i Gardijanovih vodiča, ali i da su neka rješenje preuzeta iz presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Šefica misije OEBSa u CG Mariz Davije kazala je da vodič predstavlja pravila i etičke standarde u komentarisanju članaka na novinskim portalima i na taj način predstavlja dragocjen akt za medije, istovremeno doprinoseći borbi protiv netolerancije na internetu.
On usmjerava moderatore portala kao i urednike i čitaoce , tako da dodatno razrjašnjava smjernicu 2.8. etičkog kodeksa novinara.
„Vjerujemo da će ovaj vodič biti koristan i široko korišten, te da će dokument ispuniti svoju svrhu da na odgovarajući način odgovori na određene izazove koje postavlja digitalna era“, poručila je Davije.
Vodič je izrađen u skladu sa regionalnim i međunarodnim standardima i najboljim praksama, kako bi se dodatno razjasnio član 2.8 Etičkog kodeksa novinara, i bio je predmet javnih konsultacija u junu 2018. Godine.
Osvrt na Vodič dao je i predstavnik OEBS-a za slobodu medija u julu prošle godine.
Bonus video:
