Ne žele naftne platforme: "More nije privatna prćija, ne bušenju Jadrana"

Luka Tomac iz zagrebačlke NVO "Zelena akcija" ispred koalicije "SOS za Jadran", kazao je da je cilj da cijeli Jadran bude bez naftnih platformi
96 pregleda 11 komentar(a)
Ažurirano: 10.03.2015. 13:35h

Sa skupa koji je organizovala NVO Green Home povodom održavanja Samita o nafti i gasu u bečićkom hotelu "Splendid", poručeno je Vladi Crne Gore da pod hitno zaustavi projekat, te raspiše refenendum, kako bi se građani i stručna javnost izjasnili.

"Montenegro oil beauty", "More nije privatna prćija", "Ne damo jadran za privatnu eksploataciju“ , "Ne bušenju Jadrana", poruka je sa dašanjeg protesta, predstavnika nevladinih organizacija, koje se protive najavljenim istraživanjima nafte i gasa u jadranskom podmorju.

Nataša Kovačević iz Green home pozvala je Vladu Crne Gore da poništi javni tender i omogući demokratski proces gdje će se građani na referendumu izjasniti i poručila je da nikako ne žele da vide naftne platforme u našem moru.

"Ne želimo da vidimo da se uništava naša životna sredina, naše ribarstvo, naš turizam . Ne želimo da se uništi ideja ekološke Crne Gore, da nam se uskrati ustavom zagarantovano pravo na zdravu okolinu. Linija istraživanja podrazumijeva da se ona nalzi na nekih tri kilometra, čak i na manjoj udaljenosti od obale. U Hrvatskoj je 10 kolometra od obale, odnosno šest kilometra od obale. Možete da zamislite kako će to uticati na naš turizam, na naš slogan "divlje ljepote" koji smo godinama razvijali. Možete zamisliti turistu koji prolazi našom rivom i ne vidi više auzurnu boju mora. Da li mislite da se naftne platforme udaljene tri kilometra od obale zaista neće vidjeti. Ne želimo da vidimo takav scenario", poručila je Kovačević.

Luka Tomac iz zagrebačlke NVO "Zelena akcija" ispred koalicije "SOS za Jadran", kazao je da je cilj da cijeli Jadran bude bez naftnih platformi.

"Došli smo da pružimo podršku kolegama iz Crne Gore. Jadran je jedan i bitka za Jadran treba da bude jedna i zajednička. Svi stručnjaci iz oblasti ribarstva, turizma, ekonomije se protive ovom projektu. Proces donošenje odluke o pvom projektu je bio apsolutno netrasparentan, rekao bih farsa jer niko nije građane, ribare i stručnjake ništa pitao. Pitamo se zbog čega i ko gura na silu ovaj projekat koji je po svemu sudeći izrazito štetan", kazao je Tomac.

Navodeći da daju puno podršku NVO koje se bore za zaustvaljnje projketa istraživanja nafte i gasa u crnogorskom i cijelom jadranskom podmorju, Ines Mrdović iz MANS-a je optužila je Ministarstvo ekonomije da projekat sprovodi potpuno netraspratnetno i krijući elementarne informacije.

"Smatramo da je Vlada u ovaj projekat ušla "grlom u jagode", i sprovodi ga iza zatvorenih vrata. Ovo je uvod u uništenje crnogorskog mora, resusra koji je ostao još uvijek nedevastiran. Smatramo da bi ovo bio teg o vratu ne samo sadašnjih nego i budućih generacija i i smatramo da ovu opasnu avanturu Vlade Crne Gore treba odmaha zaustaviti, jer će gubitinici na kraju biti svi građani Crne Gore a najviše oni koji žive na primorju", kazala je Mrdović.

Vrdoljak: Ovakve proteste organizuju uvozni lobiji nafte

Hrvatski ministar ekonomije Ivan Vrdoljak smatra da ovakve i slične proteste forsiraju uvozni lobiji nafte, kako bi zaštitili sosptvene interese.

"Mi treba da raspišemo referendum da li želimo uvozne tankere nafte njih 4,000 koji nam prljaju naš Jadran, sa prljavom skupom uvoznom naftom koju plaćaju naši građani i industrija. Ajmo napraviti refenrendum da li trebamo te tankere ili da ih zaustavimo da prljaju Jadran, a sa svojom kontrolisanom proizvodnjom nadomjestimo to i dobijemo jeftinije energente. Možda trebamo raspisati referendume, da li želimo jeftiniju energiju, ili jeftinije mjesečen račune, a ne plaćati skuplje uvozno. Za to referendume ima smisla raspisati. Za uvozne lobije, koji će forsirati referendume da bi zaštitili isključivo svoje vlastite interese, to je referendum uvoznog lobija. Zato sam protiv i naravno to se u Hrvatskoj neće dogoditi", kazao je Vrdoljak.

On je kazao da jedino mjesto gdje se u Hrvatskoj eksploatiše nafta i gas je pored Istre, pored najveće i najbolje turističke regije.

"Jedine platforme, njih 12 koje se nalaze u Hrvatskoj su nepsoredno pored Istre. Kao što vidite kompatibilnost turizma i ovog biznis je potpuna. Kompatibilnost turizma, ekologije i uvoznog lobija, ne bi trebalo da bude i ja sam protiv toga. Ovo su incijative uvoznog lobija koji finansiraju načine da očuvaju njihov biznis. Lično mislim da su 4.000 tankera u Jadranu koji su u pokretu, puno veća opasnost od 20-tak bušotina gdje su kontrolisani procesi", kazao je Vrdoljak.

On je dodao da se već četiri pune decenije eksplotiše Jadran, posebno sa italijanske strane, gdje postoji 130 bušotina za eksplotaciju nafte i plina.

Upitan šta će biti sa podmorjem oko Prevlake, gdje postoji problem razgraničenja dvije države, Vrdoljak je kazao da je potreban dugi period istraživanja da bi se dokazalo da tu ima potencijala za eksploataciju.

"Treba tri do pet godina. Naravno da treba krenuti sa procesom istraživanja, pustite firme da rade da istražuju tamo gdje nafte i plina ima. Do tada će dvije prijateljske države od kojiih je jedna članica EU, a druga želi postati, riješiti granični spor. Tada će se i znati kome pripada ono što će se eksploatisati, ako uopšte ičega ima", kazao je Vrdoljak.

Kavarić: Proces je bio transparentan

Ministar ekonomije Crne Gore Vladimir Kavarić rekao je da je javnost jako dobro upoznata sa ovim procesom i ne slaže se da je netrasparentan.

"Parlament je donosio sve odluke, počev od zakona i parlament će finalnom odlukom završiti. To je nešto u demokratskim državama etalon transparnetnog ponašanja. Mislim da optužbe nijesu na mjestu", kazao je Kavarić.

On se zapiatao da li postoji zemlja u svijetu koja se svjesno odriče ovakvih energetskih resursa.

"To nijesu uradile ni mnogo bogatije zemlje i bogatije ekonomije, nego što je crnogorska. Pogotovo je besmisleno o tome razgovarati u Crnoj Gori u situaciji, kada se čitav Jadran bavi ovim procesima. U Jadranu postoji više od stotinu eksploatacionih bušotina i više od 1.000 bušotina koje su urađene u svrhu istraživanja. Tako da razgovarati o tome da li ovaj proces u Crnoj Gori treba ili ne treba voditi je potpuno besmisleno. Naravno da ćemo obezbijediti maksimalni nivo transparentnosti procesa", kazao je Kavarić

Galerija

Bonus video: