Nikšić: Na Brlji neko dobro zabrljao - Vijesti.me
STANOVNICI SE ŽALE

Nikšić: Na Brlji neko dobro zabrljao

Širibana kaže da su nekada imali jednu „kantu“ za smeće, ali da su je brzo odnijeli. Zaključio neko da Romima kontejner ne treba

Brlja, stanište Roma još iz doba kralja Nikole koji je Nikšićane obavezao da to mjesto ostave na korišćenje Romima, udaljeno je svega dva kilometra od centra grada. Oni stariji pamte da je Brlja zimi bila primamljiva mnogim skijašima, ljeti ljubiteljima najvažnije sporedne stvari na svijetu – fudbala. Za one mlađe Brlja je samo sinonim za smeće.

"Znamo mi šta je čistoća, iako mnogi ne misle tako. Ali, nemamo ovdje kantu gdje da ostavimo smeće, pa moramo u rupu da ga bacamo. A pored našeg smeća tu je i ono koje donose drugi. Zato naša djeca kada izađu vani od ovolikog smeća budu prljava i onda svi kažu da su Cigani prljavi", kaže Širibana Šakoli.

U njenoj kući je sve besprekorno čisto, posteljina, posuđe, kreveti i jednogodišnja unuka. Širibana ima sedmoro djece i živi od 120 eura koje primi preko Centra za socijalni rad i od onoga, kako reče, što nađe po kontejnerima.

Ali gradskim, jer na Brlji kontejnera ni na vidiku. Širibana kaže da su nekada imali jednu „kantu“ za smeće, ali da su je brzo odnijeli. Zaključio neko da Romima kontejner ne treba.

"Ovdje sam 15 godina i za to vrijeme niko nije došao da nam pomogne. Nemamo vodu, WC nemamo. Naša djeca zbog ovog smeća i ove zaraze su bolesna i stalno idemo kod doktora.

Bojimo se svi zaraze, a ovdje je 35 djece. Imamo i beba. I naša djeca vole da se igraju na livadi, da imaju čistoću, neke uslove. Ali zato što smo Cigani nemamo to. Nemamo mi nikakvo pravo", žali se Širibana, koja je izbjeglica sa Kosova.

Pored smeća koje bacaju Romi, tu je i smeće koje dovoze iz grada

U Vučitrnu je u Domu zdravlja radila 12 godina i dobro zna, kako stalno naglašava, šta je čistoća. Ali zato njena mlađa djeca znaju samo za nečistoću i zarazu, jer Brlja ništa drugo i ne pruža.

Pored smeća koje bacaju Romi, tu je i smeće koje dovoze iz grada, otpad iz stovarišta iz komšiluka, a i turisti nerijetko ostave poneki „suvenir“.

Nekad bilo i izvora

Sadriju Beganaja zatekli smo kako se umiva na „česmi“ koja „izvire“ iz smeća. Pošto u kući nema vode, prinuđen je da se umiva i pije na deponiji, jer se tu nalazi voda. Za vrijeme kralja Nikole tu su postojala dva izvora. Sada je jedan zatrpan, a drugi na putu da nestane.

"Bojimo se zaraze, svega, i da se ne čuvamo, ovdje bismo se razboljeli"

„Da li je pošteno da ovoliko nas dolazi ovdje na česmu, na ovo đubre, da se umijemo i da pijemo vodu. Treba ovdje da dođu svi iz Opštine, inspekcije, da vide gdje živimo, da vide kakva je ovdje bolest. Svi smo ovdje bolesni.

Žena mi je bolesna od srčane astme, svaki dan prima flaše. Bojimo se zaraze, svega, i da se ne čuvamo, ovdje bismo se razboljeli", kaže Sadrija koji na Brlji živi 25 godina.

Bijesan je na lokalnu vlast što im ne obezbijedi bolje uslove za život, ali i na sebe zato što porodici ne može da pruži život dostojan čovjeka.

Gdje je novac za Rome

„Ovdje živim 25 godina i svake godine je sve gore i gore. Znaju to iz Opštine dobro. Odozgo nas sa stovarišta zatrpali smećem, kao da je logor ovdje. Ovdje je nemoguće živjeti. Koliko je para Evropa dala za pomoć Roma u Podgorici, koliko su im tamo kuća i stanova napravili. 

Zašto se nešto novca ne odvoji i za nas i zašto se ne naprave stanovi i za nas. Da se maknemo iz ove rupe. Prostora ima u Gračanici, Kapinom Polju, svuda. Neka nam daju plac i materijal, pa ćemo mi sami praviti kuće“, predlaže Sadrija.

Šalja Šefket, kao i većina mještana, ne dijele optimizam o boljem životu na Brlji

Ni Ismetu Kurtiju, predsjedniku NVO „Romsko srce“, nije jasno šta se dešava sa novcem koji je predviđen za Rome.

"Svake godine je predviđeno da se na nivou Opštine odvaja za Rome 40.000 eura. Ali ništa se ne zna gdje su te pare, gdje idu i ko ih uzima. Po pravilu treba da se daju Romima i da se uredi prostor gdje oni žive, a ne da Romi ovako pate“, negoduje Ismet.

Premještaj jedina nada za mnoge

Šalja Šefket, kao i većina mještana, ne dijele optimizam o boljem životu na Brlji. Oni smatraju da je premještaj za njih jedina nada.

"Niko ne obraća pažnju na nas i Brlje se sjete samo kada imaju kakve koristi"

"Ja sam mještanin, pa znam kako je nekada bilo i na šta je Brlja ličila. Ovdje je nekada bilo lijepo živjeti, a sada je pretvorena u bunker. Sada je Brlja više od deponije, tuga jedna. Neka neko dovede svoje dijete ovdje samo na sat, pa da vide kako je nama. Jedini izlaz je da nas odsele odavde. To je davno trebalo da urade.

Najgore je što ovdje ima malo obrazovanih i malo ko umije da priča. Taj ko umije da priča, njega automatski miču ili bježi odavde“, priča Šalja koji je nekada radio u Komunalnom preduzeću.

"Niko ne obraća pažnju na nas i Brlje se sjete samo kada imaju kakve koristi, da uzmu nešto preko nevladinih organizacija, da nešto raščerupaju ili kada su izbori. Kada odemo da se požalimo u Opštinu, svi nas ćeraju i mrškaju. A kada treba za glasanje, tada nam svi dođu. Ma ova Brlja je prava slika za Evropu", ironično zakljući Šalja.

Lice grada od koga svi okreću glavu

Tomislav Glušica, specijalista za zaštitu životne sredine, koji je stručni saradnik na projektu „Očistimo Brlju“, upozorava da je stanje katastrofalno i da se pod hitno mora reagovati.

“Brlja je ’lice’ grada, a ono je, htjeli mi to priznati ili ne, zaista ružno“

"Ovdje se odlaže i opasni otpad, poput motornog ulja, a zna se da je potrebno milion litara vode da se razgradi litar tog ulja. Prošle godine, za vrijeme poplava, cijelo naselje je bilo pokriveno vodom, a sve te nečistoće idu direktno u podzemne vode.

Smeće se mora pod hitno maći jer ćemo imati velikih problema kako po zdravlje ljudi, tako i po vode.

“Brlja je ’lice’ grada, a ono je, htjeli mi to priznati ili ne, zaista ružno“, reče Glušica.

Izgleda da je što se tiče Brlje „neko“ dobro „zabrljao“.

Umjesto deponije mini park

Mirsad Muratović, predsjednik NVO „Romska nada“ i predstavnik naselja Brlja, pokrenuo je projekat „Zaštitimo našu životnu sredinu – očistimo Brlju“. Opština je od traženih 4.600 eura odobrila 1.500 i Muratović čeka da novac bude uplaćen, pa da se krene sa realizacijom projekta.

"Obratili smo se Pivari, Elektroprivredi, ali još nam ništa nisu odgovorili, a Brlju moramo očistiti, jer nam ovdje nema života"

"Prije dvije godine smo uradili peticiju i tražili da se sredi put i da se postavi voda i struja, jer gore u nekim kućama još nema ni vode ni struje. Tada su rekli da nemaju sredstava da nam pomognu, ali sada smo pričali sa njima i obećali su da će ove godine uraditi i put i dovesti vodu i struju.

Mi ćemo kao NVO kroz projekat koji smo uradili očistiti prilaz i Brlju i postaviti kontejnere. Kasnije ćemo, sa drugim projektom, ozelenjeti mjesta gdje je nekad bilo smeće", iznosi planove Muratović.

"Naš komšija 'Neckom' je obećao da će nam pomoći. Obratili smo se Pivari, Elektroprivredi, ali još nam ništa nisu odgovorili, a Brlju moramo očistiti, jer nam ovdje nema života. Kada očistimo i postavimo kontejnere, ozelenimo površine, onda će mještani željeti da ostanu ovdje da žive, kao i sav normalan narod", poručio je Mirsad.