Epidemija koronavirusom sve nas je jako uplašila, kažu, upoznaj neprijatelja pa će ti biti manje opasan i manje ćeš ga se bojati. Pa, hajdemo ga bar donekle upoznati.
Koronavirusi su velika porodica virusa, koji mogu uzrokovati bolest kod životinja i ljudi. Kod ljudi poznato je da virus, medicinski poznat po imenom COVID-19, uzrokuje infekcije disajnih organa.
Najčešći simptomi zaraze koronavirusom su povišena temperatura, umor i suvi kašalj. Neki bolesnici mogu imati bolove, začepljen nos ili curenja iz nosa, bolno ždrijelo i proliv i su simptomi obično blagi i počinju postepeno. Neki se ljudi inficiraju, ali ne pokazuju bilo kakve simptome. Jedan od svakih šest ljudi zaraženih s COVIDOM-19 ozbiljno obole i počinju teško disati.
Međutim, kod populacije starijih ljudi, priča je znatno drukčija. Stariji ljudi, a posebno oni koji istovremeno boluju od visokog krvnog pritiska, srčanih problema ili šećerne bolesti, bubrežnih i jetrenih oboljenja, imaju veću sklonost da razviju ozbiljnu, tešku bolest. Ukratko rečeno, izloženi su većem riziku. Sve te činjenice izazvale su veliku nervozu unutar starije populacije i njihovih porodica i normalno je da traže odgovore na svoja pitanja. Premda ne možemo imati kontrolu nad nekim rizičnim faktorima, kao što je dob i dok neka pitanja ostaju neodgovorena, ipak postoji mnogo toga što se može napraviti da se pripremimo i zaštitimo sebe, svoje porodice i zajednicu.
U prvom redu, zdravstvene vlasti praktično svih zemalja preporučuju svima, a posebno ljudima u dobi od 60 godina i starijima, da izbjegavaju grupe ljudi, koliko god je to moguće. Trebaju ostati kod kuće koliko god je to moguće. Imajući u vidu ranjivost starijih osoba i onih s hroničnim oboljenjima, preporučuje se da imaju pristup i zalihe lijekova za nekoliko sedmica.
Na vrhu preporuka je često i temeljito pranje ruku sapunom i vodom, kroz najmanje 20 sekundi. Važno je brisati najvažnije površine u stanu nekim dezificijensom, s posebnim naglaskom na elektroniku (mobilne telefone, kompjutere, laptopove). Izbjegavajte dodirivanje očiju, nosa i usta. Pokrijte laktom usta kad kašljete ili nosite masku. Ostanite kod kuće ako se ne osjećate dobro. Ako imate temperaturu, teškoće u disanju, odmah zatražite medicinsku pomoć.
Ako je neki član porodice obolio od neke manje ozbiljne infektivne bolesti, preporučljivo je smjestitti ga, ako je to moguće, u odvojenu sobu.
Dobro je istaknuti da antibiotici nisu efikasni protiv virusa. Oni djeluju samo protiv bakterijskih infekcija. COVID-19 je virus, prema tome antibiotici nisu od koristi u toj infekciji.
Virus COVID-19 može preživjeti na površinama raznih predmeta od nekoliko sati do nekoliko dana. Ako sumnjate da je neka površina inficirana, očistite je nekim jednostavnim dezinficijensom koji ubija viruse.
Starije osobe koje žive same trebaju imati unaprijed pripremljene podatke o telefonskim brojevima i mail adresama drugih članova porodice, prijatelja, svog lljekara i hitnih službi, kako bi ih lako kontaktirali.
Razumljivo, ta komunikacija, osim u hitnoj situaciji, ima i psihološku opravdanost. Što češće - tim bolje. Takve usamljene starije osobe trebaju pratiti i informacije o razvoju situacije s epidemijom, jer se ta situacija mijenja iz dana u dan. I, naravno, osigurati pomoć koja im je potrebna. Zato i postoje porodica, prijatelji i socijalne službe.
Važno je, i pored epidemije, imati na umu temeljne zdravstvene savjete za održavanje jakog uma i tijela: održavati zdravi životni stil, koji uključuje umjerenu tjelovježbu, zdravu ishranu i osigurati normalno spavanje.
U svakom slučaju, u ovim teškim vremenima za društvo, starija osoba koja primijeti bilo koje pogoršanje svog zdravstvenog stanja mora odmah obavijestiti svog ljekara ili najbližeg zdravstvenog radnika.
Čitocima ovog teksta poručujem - održavajte kontakte sa starijima i pružite im pomoć, a starijima osobama poručujem: ostanite doma, dok ne prođe ovo zlo.
Nemojte zaboraviti da od ove bolesti ne obolijevaju samo tamo neki drugi. Ovaj opaki virus može sjutra napasti i vas i mene.
Bonus video:
