Objavljivao fotografije gole supruge, kaznili ga samo 150 eura

Oštećena je bivšeg supruga prijavila sredinom decembra, pošto je pozvala sestra i rekla joj da na Fejsbuku postoji profil sa njenim imenom, sa kojeg neko njihovoj porodici šalje fotografije golotinje
23432 pregleda 13 komentar(a)
U porastu broj slučajeva seksulanog nasilja (ilustracija), Foto: Screenshot/YouTube
U porastu broj slučajeva seksulanog nasilja (ilustracija), Foto: Screenshot/YouTube
Ažurirano: 20.01.2019. 19:49h

Sud u Rožajama kaznio je mještanina O. H. novčanom kaznom od 150 eura, jer je na Fejsbuku, sa lažnog profila, objavljivao gole fotografije bivše nevjenčane supruge.

Prethodno su on i njegov otac H. H. kažnjeni sa po 250 eura, te zabranom uznemiravanja i uhođenja u trajanju od tri mjeseca, zbog fizičkog nasilja nad bivšom ženom i snahom.

U organizacijama za prava žena takvu kaznu smatraju preblagom, a odlukom suda razočarana je i porodica oštećene, dodatno i iz razloga jer će počinilac na kraju platiti tek dvije trećine kazne od 150 eura. “Od tih 150 eura odbijeno mu je 25, jer je bio pritvoren, a ako plati u roku od 15 dana od donošenja pravosnažne presude, od preostalih 125 eura, platiće tek dvije trećine. Pa kako da se takva djela ne događaju i dalje”, kazala je “Vijestima” sestra žrtve S. A.

Ona je ocijenila da sudovi takvom praksom ohrabruju druge da rade isto.

“Evo, ja ću prva kreirati profil i fotomontažama narušavati ugled bivšem zetu. Na sudu ću priznati da sam to uradila i platiću dvije trećine kazne”, ogorčeno je rekla.

Oštećena je bivšeg supruga prijavila sredinom decembra, pošto je pozvala sestra i rekla joj da na Fejsbuku postoji profil sa njenim imenom, sa kojeg neko njihovoj porodici šalje fotografije golotinje. U prijavi je navela da sumnja na bivšeg muža, da je on to činio i ranije, te da je sa lažnih profila sporne poruke slao i njegovoj i njenoj rodbini. U drugoj prijavi, nekoliko dana kasnije, navela je da joj je bivši suprug rekao kako je njene gole fotografije pokazivao “nekom crncu koji je boravio u hotelu Aldi”, gdje je O. H. zaposlen kao konobar.

Optužila ga je da je dvije godine sa lažnog profila u njeno ime pisao njenim rođacima i od njih tražio da upražnjavaju seks.

O. H. je na sudu priznao djelo za koje se tereti.

Oštećena i njen bivši suprug su živjeli u vanbračnoj zajednici tri godine i imaju dvoje djece.

Ona je bivšeg supruga prvi put prijavila u novembru prošle godine. Tada je u izjavi policiji kazala da su problemi u braku nastupili već po rođenju prvog djeteta, te da su postali još i ozbiljniji pošto je pristala da suprugu pruži drugu šansu.

Tvrdi da su je nakon toga počeli maltretirati i bivši svekar i muževa sestra, a da se situacija pogoršala kada je prije godinu rodila i drugo dijete.

Oštećena tada odlazi kod svojih roditelja, a njen bivši suprug traži stručnu pomoć Centra za socijalni rad u Rožajama. Nakon zajedničkog savjetovanja, vratila se mužu, koji je, kako ona navodi u prijavi policiji, obećao da im se više niko neće miješati u brak. Samo četiri dana kasnije, O. H. i njegov otac su fizički napali bivšu suprugu i snahu, udarajući je pesnicama po glavi i tijelu. Žrtva je tada podnijela prijavu protiv obojice. Mjesec kasnije, rožajskoj policiji se obratila i zbog toga što je njen bivši nevjenčani suprug putem Fejsbuka dijelio njene gole fotografije.

Ljiljana Raičević iz Sigurne ženske kuće kaže da su kazne izrečene O.H. i njegovom ocu - preblage.

“Ostalim ženama žrtvama nasilja poručuju da ih država ne štiti, a nasilnicima šalju jasnu poruku - udrite”, rekla je ona “Vijestima”. Blagom kaznom smatra i zabranu prilaska na tri mjeseca.

“To je najblaža kazna koju počinioci često ne poštuju jer bi oštećena strana, ako je počinilac prekrši, trebalo da ga stalno prijavljuje. Isprepadana žena žrtva nasilja koja još sigurno ima pritisak da povuče tužbu, ili da se ne žali na presudu, ima za posljedicu da će se nasilje sigurno ponoviti”, kazala je.

Seksualno iskorištavanje na internetu ili osvetnička pornografija uključuje objavljivanje seksualno eksplicitnih fotografija ili video-zapisa bez pristanka pojedinca koji se pojavljuje u tom sadržaju.

Počinilac je često bivši partner koji je došao do fotografija ili videozapisa tokom prethodne veze sa žrtvom i zbog okončanja veze na taj način želi da žrtvu javno osramoti i ponizi.

U posljednjih nekoliko godina, u EU i Sjedinjenim Državama zabilježeno je više takvih slučajeva, a 90 odsto žrtava su žene. Istraživanja pokazuju i da je broj slučajeva u porastu, a zabilježeno je i više samoubistava žrtava osvetničke pornografije.

U Britaniji i Francuskoj do dvije godine zatvora i 60.000 eura

Nasilje nad ženama i djevojkama na internetu još nije u potpunosti pravno uređeno na nivou EU, a samo u nekoliko država takozvana “osvetnička pornografija” predstavlja krivično djelo, navodi se u dokumentu kojeg je 2017. objavio Evropski institut za ravnopravnost polova.

Tako za dijeljenje privatnih fotografija ili video-zapisa seksualnog sadržaja bez pristanka osobe koja se na njima nalazi, počiniocima u Ujedinjenom Kraljevstvu od 2015. godine prijeti kazna zatvora do dvije godine.

U Francuskoj je 2016. donesen zakon koji predviđa istu kaznu zatvora, ali i novčanu u iznosu od 60.000 eura.

39 prijava zloupotreba profila na društvenim mrežama prijavljeno je u toku 2018. godine, navodi se u nedavnom izvještaju Ministarstva javne uprave o incidentnim situacijama na internetu. Iz tog resora dodaju da je zabilježen trend rasta, te da je prije pet godina registrovano 10, odnosno četiri puta manje takvih slučajeva

Vrhovni sud: Odlučuju sudije i tužioci

Iz kabineta predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice kazali su da ne mogu komentarisati odluke kolega iz Rožaja, jer “sudija sudi i odlučuje samostalno i nezavisno”.

Dodaju i da se, u ocjeni da li je u nekom slučaju izvršen prekršaj ili je u pitanju krivično djelo, u praksi “mogu javiti određeni izazovi povodom razgraničavanja prekršajne od krivične odgovornosti” i da o tome odlučuje nadležni državni tužilac.

Na pitanje da li je uobičajeno da se slična djela kažnjavaju prekršajno, objašnjavaju da se visina kazne određuje uzimanje u obzir niza okolnosti.

“Sud izriče učiniocu prekršaja, ili krivičnog djela kaznu kojom će se po ocjeni suda najbolje ostvariti svrha primjene prekršajne ili krivične sankcije”, rekli su iz kabineta Vrhovnog suda.

Dodaju i da “Vrhovni sud Crne Gore posvećuje značajnu pažnju ujednačavanju kaznene politike, posebno u duhu borbe protiv nasilja nad ženama”.

Bonus video: