Program stručnog osposobljavanja visokoškolaca: Većina samo glumila da radi - Vijesti.me
Pravne praznine

Program stručnog osposobljavanja visokoškolaca: Većina samo glumila da radi

"Većina je radila manje od osam sati, tako da im poslodavac ili mentor nije davao toliki obim posla da bi se zadržali na poslu osam sati"

Sastanak ADP Zid program stručnog osposobljavanja
Sastanak ADP Zid program stručnog osposobljavanja (Foto: Vesko Belojević)

Vladin Program stručnog osposobljavanja obilježile su velike pravne praznine, na brzinu je donijet, a prisutna je bila velika neinformisanost i poslodavaca i administracije koja ga je sprovodila.

To je zaključeno na radnom sastanku “Izazovi poslodavaca pri korištenju programa stručnog osposobljavanja i ostalih angažmana mladih bez zasnivanja radnog odnosa“.

Cilj tog sastanka, koji je organizovao ADP Zid, bio je da se pokaže koje su probleme uočili poslodavci prilikom zasnivanja nekog od ovih radnih odnosa.

Igor Milošević, izvršni direktor Zid-a, kazao je da su sproveli anketu među 900 od ukupno 4.300 korisnika koji su prošli program stručnog osposobljavanja.

"U privatnom sektoru svega 53 odsto korisnika programa je imalo plan i program po kome su radili. Većina je radila manje od osam sati, tako da im poslodavac ili mentor nije davao toliki obim posla da bi se zadržali na poslu osam sati, dok je osam odsto radilo i više od osam sati dnevno. Desetak odsto pripravnika nije imalo ni mentora ni supervizora, 34 odsto imalo je samo mentora, dok je nešto malo više od polovine imalo obojicu. Na pitanje koliko su porodično-političko-prijateljske veze uticale na selekciju kandidata ili da li je bilo nekog uticaja sa strane, samo 11 odsto smatra da tu nije bilo veza, 16 odsto smatra da je bilo, a da je donekle bilo 20 odsto pripravnika", kazao je Milošević.

Prema riječima Nikole Antovića iz firme "Monteno Max", pripravnike su upoznali tek prvog radnog dana, što je problem. On je rekao da je ta firma u prošlom krugu tražila pet pripravnika, od kojih su zadržali dva, dok su ove godine dobili pet, iako su tražili i jednog više.

Sa njim je saglasna i Marija Babić, koja vodi ljudske resurse u Mil pop-u, koja je kazala da su u toj firmi dobili kandidata koji je već treći put preko različitih programa dobio priliku da radi za njih, a izdržao je dva mjeseca.

"Zamislite sada, u jedan sektor računovodstva ja uvodim takvog kandidata i ne mogu da utičem na to, ne mogu da se oslonim na njega. Ali treću priliku njemu neko daje - vaši programi", ocijenila je Babić.

Pitala je i da li je ona dužna da snosi posljedice što se takvom kandidatu daje još jedna šansa, jer bez obzira što on nije finansijski opterećujući za firmu, kadrovski jeste opterećujući jer je zauzeo nekome mjesto:

"Iz tog razloga smatram da bi trebalo da imamo pravo nekog izbora, ne neko veliko, ali makar pravo zamjene".