Sindikat: Smanjenje zarada ljekara govori o odnosu institucija prema zdravlju građana - Vijesti.me
OBRATILI SE PREDSJEDNIKU VLADE

Sindikat: Smanjenje zarada ljekara govori o odnosu institucija prema zdravlju građana

U odnosu na zemlje u okruženju, ističe Popović Samardžić, zarade crnogorskih ljekara su najniže, što jednom „lideru u regionu” i zemlji kandidatu za članstvo EU sa najviše otvorenih poglavlja u pristupnim pregovorima, ocjenjuje ona, nikako ne priliči

Marković
Marković (Foto: Boris Pejović)

Smanjenje zarada ljekara zbog višegodišnjeg pada standarda, zbog povećanja životnih troškova pokazatelj je odnosa institucija ne samo prema ljekarima već prema zdravlju stanovništva generalno, stoji u obraćanju premijeru Dušku Markoviću, koje u ime Sindikata doktora medicine Crne Gore (SDMCG) potpisuje predsjednica tog sindikata, Milena Popović Samardžić

"Ukupna inflacija od sticanja nezavisnosti 2006. godine do 2019. godine u Crnoj Gori, prema podacima Zavoda za statistiku iznosila je 33%. U istom periodu prosječna zarada u državi rasla je sa 282 eura iz 2006. godine na sadašnjih 513 eura, što je u prosjeku 81.5 %. Za isti period zarade ljekara porasle su 10%. Uzimajući u obzir inflaciju ovo znači da su zarade ljekara od 2006. godine zapravo pretrpjele pad za čak 23%", navodi se u obraćanju.

U posljednjoj deceniji, dodaje se, gotovo sve zemlje Balkana, osim Crne Gore, uložile su napor da osim minimalne cijene rada uvećaju i zarade nosilaca posla u zdravstvu.

U odnosu na zemlje u okruženju, ističe Popović Samardžić, zarade crnogorskih ljekara su najniže, što jednom „lideru u regionu” i zemlji kandidatu za članstvo EU sa najviše otvorenih poglavlja u pristupnim pregovorima, ocjenjuje ona, nikako ne priliči.

"Tako na primjer, u susjednoj Srbiji koja ima BDP po glavi stanovnika od 5,900 USD, što je 25% manje od BDP Crne Gore u 2017. godini (7,783 USD), zarade ljekara se uvećavaju po drugi put za manje od godinu dana. Osnovna zarada ljekara u Srbiji iznosi dvije prosječne u toj zemlji, dok crnogorskog ljekara od 1,07 do 1,4 prosječne zarade. Troškovi života u Srbiji značajno su niži nego u Crnoj Gori, u prosjeku oko 25%. Samo troškovi za električnu energiju niži su za oko 40%, a znatno jeftiniji su i prehrambeni proizvodi, motorna vozila, uslužni sektor, benzin... U susjednoj Srbiji, poslije dežurstva u hitnoj pomoći, ljekari dobijaju tri slobodna dana, dok je svaki osmi sat beneficiran. U Crnoj Gori ljekari često ne dobijaju ni dva zakonom propisana slobodna dana, kao ni jedan beneficirani minut. U Srbiji dežurne psihijatrijske klinike imaju 20% bonusa zbog otežanih uslova rada. U Crnoj Gori je bonus od 15% ukinut. Primjera je dosta", navodi Popović Samardžić.

Ističe da su na Kosovu, čiji je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika 3,947 dolara, doktorske zarade dvostruko veće nego u Crnoj Gori, čiji je BDP 7,783 dolara po glavi stanovnika.

Teško će, kako je kazala, i najbolji finansijski analitičar uspjeti da objasni zašto ljekar specijalista u Crnoj Gori ima osnovnu zaradu od 640 eura, a isti takav na Kosovu 1.195 eura, te kako ljekar bez specijalizacije na Kosovu ima čak 200 eura veću osnovnu zaradu od specijaliste u Crnoj Gori.

"Doktor medicine u BiH ima osnovnu zaradu u iznosu od 882 eura, osnovna zarada njegovog kolege specijaliste iznosi 1,115 eura. Šta reći o Rumuniji koja je uprkos kritikama Evropske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda, ogromnom skupštinskom većinom pozicije i opozicije povećala zarade ljekarima sa tadašnjih 1,000 eura na nestvarnih 2,700 eura. Istom odlukom i medicinske sestre dobile su uvećanje zarada sa 570 na 900 eura", navodi Popović Samardžić.

Slovenački i hrvatski ljekari, dodaje, već decenijama imaju zarade koje su u prosjeku tri do četiri puta veće u odnosu na kolege u Crnoj Gori.

Uprkos svemu navedenom, kako je kazala, u sektoru zdravstva ne planira se povećnje zarada minimum naredne tri godine.

Takođe, ističe, ulaganje države u crnogorsko zdravstvo najmanje je u Evropi i iznosi 5,17 odsto BDP-a, a prije deset godina smo, kako je kazala Popović Samardžić, ulagali čak 20 odsto više u odnosu na BDP.

"Prethodnu deceniju troškovi liječenja značajno su prebačeni na građane koji zbog loše organizacije javnog zdravstva usluge plaćaju privatnim zdravstvenim ustanovama u procentu od čak 35% ukupnih ulaganja što je dvostruko više od prosjeka EU. I sa ovako nepovoljnom strukturom ulaganju u zdravstvo, da bi dostigla nivo prosječnog ulaganja na nivou EU (9,9% BDP-a) ili jedne Srbije (10,3 % BDP-a), Crna Gora, ne samo da nema prostora za racionalizaciju, već mora godišnje izdvajati dodatnih 101,5 miliona eura! Nažalost sve su učestalije izjave da se previše ulaže u zdravstveni sistem a da se ne dobija zadovoljavajući nivo usluga", navodi Popović Samardžić.

Sa druge strane, dodaje ona, primjećuje se da javni funkcioneri nijesu "niti racionalni niti samokritični kada je riječ o njihovoj neracionalnoj potrošnji".

Koja se ogleda u servisiranju njihovih telefona, njihovoj potrošnji goriva, kupovini njihovih automobila, netransparentnoj dodjeli stanova, troškovima reprezentacije i subvencija i regresivnog oporezivanja “biznismena” - nerijetko najbogatijih crnogorskih građana. Podsjećanja radi mala Crna Gora ima 4,000 službenih vozila, dok jedna Njemačka ima 1.000 istih, budžet za gorivo od 8,9 miliona eura, za službena putovanja 5,9 miliona eura, za usluge prevoza 1,9 miliona eura, dok su neprecizirane ostale usluge iznosile 11 miliona eura. Sve ovo govori u prilog činjenice da novca za zarade ljekara itekako ima ali da to nije među prioritete Vlade Crne Gore. Podsjećanja radi za povećanje zarada svih ljekara u neto iznosu 300 eura, budžet Crne Gore bi koštalo svega oko 10 miliona eura", stoji u obraćanju Markoviću.

Strategija Vlade o optimizaciji radnih mjesta će, kako je kazala Popović Samardžić, naravno imati nekog efekta i napraviće uštede koje se mogu usmjeriti na prioritete.

"Ukoliko Vlada ne želi ovaj problem rješavati institucionalno kroz socijalni dijalog sa ljekarima, nažalost svjesno gura svoje ljekare da na druge, sigurno manje popularne načine, ostvaruju svoja prava. Kakva će se poruka poslati svim pacijentima, građanima Crne Gore, ako Vlada još jednom odluči da zatvori oči pred odlaskom doktora iz javnog zdravstvenog sistema, kada shvate da svoje liječenje ne mogu platiti, ostaje da se vidi", navodi Popović Samardžić.

Ona ističe da se u SDMCG i dalje nadaju da će premijer prepoznati značaj navedenih argumenata i da će Vlada na čelu sa Markovićem pokrenuti dugo očekivanu inicijativu za povećanje zarada doktorima medicine u Crnoj Gori.


Vidi sve komentare