Skupština i Vlada ruše pravnu sigurnost građana?

Analitičari tvrde da je posljedica devalviranje društvenog i pravnog poretka i slaba pravna sigurnost građana. U Ustavnom sudu, međutim, kažu da se od njih očekuje da rješavaju ekonomsko-političke sporove. Utisak je da sud osluškuje glas vlasti, a mnoge odluke koje je donio upućuju na takav zaključak
65 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 02.04.2018. 14:00h

Od sticanja nezavisnosti Crne Gore pred Ustavnim sudom osporeno je 399 zakona, što je skoro polovina u odnosu na prethodnih pet decenija, koliko taj sud postoji.

Iako je procentualno mali broj zakona proglašen neustavnim, istraživanje “Vijesti” pokazalo je da su Skupština i Vlada donosile važne propise kojima su oštetile građane kroz razne namete.

Ustavni sud međutim nije koristio ovlašćenje koje je imao po zakonu da privremeno stopira propise za koje je odmah javno ukazano da su pravno problematični.

Takođe, nije iskoristio ni mogućnost da oštećenim građanima dosudi pravično zadovoljenje, odnosno odštetu nakon što je utvrdio da su bili žrtve nezakonitog odlučivanja Skupštine i Vlade.

Analitičari tvrde da je posljedica devalviranje društvenog i pravnog poretka i slaba pravna sigurnost građana. U Ustavnom sudu, međutim, kažu da se od njih očekuje da rješavaju ekonomsko-političke sporove. Utisak je da sud osluškuje glas vlasti, a mnoge odluke koje je donio upućuju na takav zaključak.

Od početka rada Ustavnog suda u Crnoj Gori 1964. godine pred njim je osporeno, odnosno podnijeto inicijativa za ocjenu ustavnosti, 829 zakona. Predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković kaže da je od sticanja nezavisnosti i donošenja važećeg Ustava 2007. do kraja 2017. godine bilo 399 osporenih zakona.

Iz izvještaja o radu, kao i biltena koji su objavljeni na sajtu suda, vidi se da je većina inicijativa odbačena.

Sudu su se nakon osamostaljenja Crne Gore uglavnom obraćali građani direktno ili preko advokata jer su smatrali da su im uskraćeni pravo na penziju, zaradu, na štrajk, da im je nije plaćena oduzeta imovina ili da im je Vlada nametnula da plaćaju nezakonite takse kako bi pokrila deficit u budžetu. Nakon njih, priključile su se NVO i opozicioni poslanici.

Na spisku zakona koji se godinama više puta pojavljuju pred sudijama Ustavnog suda su Zakon o penzijsko invalidskom osiguranju, Zakon o bezbjednosti saobraćaja, Zakon o povraćaju oduzetih imovinskih prava, Zakon o državnim službenicima. To pokazuju bilteni i izvještaji o njegovom radu.

Ustavni sud je posljednja instanca kojoj se građanin obraća ako je nezadovoljan presudama redovnih sudova. Takođe, stara se o poštovanju Ustava, kojem ne smije da bude suprotan nijedan propis. Od kako je Crna Gora počela pregovore sa Evropskom unijom, US veću pažnju posvećuje i evropskim konvencijama, posebno Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Nakon što sud utvrdi da je zakon ili drugi propis suprotan Ustavu ili konvenciji, njegova odluka se objavljuje u “Službenom listu Crne Gore” i propis prestaje da važi. Ako institucija na koju se odluka odnosi ne srovede stav suda, on ima mogućnost da traži od Vlade izvršenje svoje odluke.

Bivši šef poslaničkog kluba SNP-a, sada nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović navodi da je uputio brojne predloge Ustavnom sudu, jer je htio da zaštiti javni interes od nezakonitih i štetnih akata Skupštine i Vlade.

Između ostalog, podnio je i predlog za ukidanje odredbi Pravilnika Ministarstva finansija kojim je omogućeno maloljetničko kockanje na takozvanim terminalima u ugostiteljskim objektima.

„Taj predlog je Ustavni sud, takođe nakon više od godinu dana, uvažio, ali je činjenica da gotovo godinu dana od donošenja odluke ista nije sprovedena iako Ustav propisuje da “Izvršenje odluke Ustavnog suda, kada je to potrebno, obezbjeđuje Vlada. O enormnim štetama, i nezakonito zarađenim milionima, samo u periodu neizvršavanja pomenute odluke ne treba trošiti riječi“, kaže on.

Bivši predsjednik Ustavnog suda,profesor ustavnog prava na Univerzitetu Mediteran Mladen Vukčević zabrinut je zbog velikog broja zakona koji se osporavaju. On je naveo primjer 2014. kada su sudije razmatrale 50 zakona, od čega je 30 odsto osporeno prije nego što su počeli da važe.

Vukčević, koji je sada predsjednik Sudskog savjeta, kaže da se loši zakoni donose sa “ciljanim političkim motivom”, da se računa na njihove trenutne ekonomske efekte i kupovinu vremena dok sud ne odluči.

Iz Skupštine nijesu komentarisali podataka da veliki broj zakona ide na ocjenu ustavnosti, navodeći da o tome nemaju statistiku, dok iz Vlade nijesu ni odgovorili.

Dupli parametri sudija

Izvještaji o radu Ustavnog suda od 2007. do 2017. pokazuju da je veoma mali broj osporenih zakona dobio zeleno svjetlo.

Od 15 inicijativa 2007. godine usvojene su četiri, dok je dvije godine kasnije od 16 zeleno svjetlo dobila samo jedna. To je bio Zakon o zaradama i drugim primanjima javnih funkcionera, koji je 2016. godine donijela Skupština. Njime je bila spuštena starosna granica za odlazak u penziju i promijenjen način obračuna penzija, pa su one za javne funkcionere bile tri do pet puta veće od prosječnih u državi.

Sud je ukinuo privilegovane penzije, ali ih je više od 100 funkcionera koji su ih međuvremenu stekli zadržalo.

Kada je 2017. godine ukinuo odredbe Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti na osnovu koga su žene sa troje i više djece stekle pravo na naknade, US je postupio drugačije. On je te odrebe proglasio neustavnim i naložio Vladi da korisnice ne stavi u nepovoljniju situaciju prije nego su stekle naknade.

Vlada je zatim utvrdla nove izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, dio majki je ostao bez socijale, a većina je stekla pravo na niže iznose naknada u odnosu na dotadašnje. Nakon što je Skupština usvojila Vladin predlog, i dio tih odredbi pao je na US pred kraj 2017.

Sud koriste za sticanje političkih poena

Predsjednik US Dragoljub Drašković kaže da „zakone uglavnom donose određene parlamentarne snage, koje u datom momentu imaju većinu u parlamentu i kapacitet da donesu zakon“.

„Usvajanju zakona ne prethodi postizanje potrebnog društvenog konsenzusa oko određenih pitanja...Kada se zakon usvoji, ona strana koja u političkom dijalogu nije njime zadovoljna obraća se US za ocjenu ustavnosti“, kaže on.

Na pitanje da li imaju mehanizam da utiču da se njihove odluke ispoštuje, predsjednik US je za „Vijesti“ rekao da se njihova nadležnost „iscrpljuje donošenjem odluke da li je osporeni pravni akt ili njegova odredba u skladu sa Ustavom i zakonom“.

„Ako je utvrđena neustavnost ili nezakonitost propis prestaje da važi danom objavljivanja odluke Ustavnog suda u ‘Službenom listu Crne Gore’. Da li i koje eventualne pravne posljedice za donosioca akta proističu iz odluke Ustavnog suda nadležni su da utvrde drugi organi, a ne Ustavni sud“, kaže Dragoljub Drašković.

Obeštećenje rijetko dosuđuju

Predsjednik NVO Auditorijum i bivši advokat Predrag Mugoša je podnio, kaže, 10 do 15 inicijativa sudu.

„Nijedna nije zbog nekog pojedinačnog interesa, ali sam primijetio da u drugim slučajevima, na primjer kad je sud ukidao neke nezakonito uvedene takse i slično, sud nije određivao način otklanjanja posljedica i nije se koristio mogućnošću da odrediti način naknade štete za lica kojima je pravo bilo povrijeđeno“, kaže on na pitanje da li je sud dosuđivao obeštećenje u njegovim predmetima i ako nije čime to objašnjava.

Posljednjih nekoliko mjeseci sud je donekle promijenio praksu, pa je novinaru Tufiku Softiću zbog nedjelotvorne istrage dosudio 7000 eura odštete, kao i 1,500 eura optuženom Veselinu Lipovini kome je tužilaštvo povrijedilo pravo na ličnu slobodu jer se nije izjasnilo na zahtjev suda za ukidanje pritvora.

Galerija

Bonus video: