Stanković: Tužioci zaključili 298 sporazuma o priznanju krivice 2018. godine - Vijesti.me
PREDSTAVIO IZVJEŠTAJ O RADU

Stanković: Tužioci zaključili 298 sporazuma o priznanju krivice 2018. godine

Osnovna tužilaštva zaključila su 195 sporazuma o priznanju krivice, viša tužilaštva 60 a Specijalno državno tužilaštvo (SDT) kojim rukovodi Milivoje Katnić 43

Sa Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu
Sa Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu (Foto: Skupština Crne Gore)

Crnogorski tužioci zaključili su prošle godine 298 sporazuma o priznanju krivice, saopštio je danas vrhovni državni tužilac Ivica Stanković predstavljajući Izvještaj o radu Tužilaštva na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.

To je 58 takvih sporazuma više nego 2017. godine.

Osnovna tužilaštva zaključila su 195 sporazuma o priznanju krivice, viša tužilaštva 60 a Specijalno državno tužilaštvo (SDT) kojim rukovodi Milivoje Katnić 43.

"Uz osudu na kaznu učinioci krivičnih djela obavezni su da uplate u humanitarne svrhe iznos od 207.500 eura", navode iz Tužilaštva.

Prošle godine optuženo je 3.641 osoba, a u 90,90 odsto slučajeva sudovi su donijeli osuđujuće presude.

Krivične prijave za organizovani kriminal čine 25,06 odsto a prijave vezane za visoku korupciju 56,85 odsto prijava koje su u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, navodi se u Izvještaju o radu državnog tužilaštva.

U 2018. godini, prema Izvještaju, prijavljeno je 11,72 odsto više osoba kao izvršilaca krivičnih djela u odnosu na 2017. godinu.

Ipak, iz Tužilaštva kažu da je smanjena stopa teških i najtežih krivičnih djela.

Prijave protiv učinilaca teških i najtežih krivičnih djela za koja se može izreći kazna 10 ili više godina zatvora čine 3,86 odsto, dok su prema tvrdnjama Stankovića 2017. činile 4,09 odsto, što znači da je kriminalitet za ovakva djela smanjen za 0,23 odsto.

"Organizovani kriminal čini 25,06 odsto, visoka korupcija 56,85 odsto, pranje novca 11,09 odsto, terorizam 0,24, povreda izbornih prava 0,12, dok je 6,60 odsto ostalih krivičnih djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva", navodi se u Izvještaju.

Najviše krivičnih prijava podnijela je policija – 4.487, slijede nevladine organizacije, pravna lica i anonimne prijave – 2.635, dok su oštećeni građani podnijeli 390 prijava.

U toku 2018. Disciplinsko vijeće je u tri predmeta utvrdilo odgovornost državnih tužilaca za teži disciplinski prekršaj, odnosno nedostavljanje podataka o imovini i prihodima.

Vijeće je troje tužilaca kaznilo oduzimanjem 20 odsto plate tri mjeseca.

Specijalnom tuižilaštvu tokom prošle godine podnijete su 802 krivične prijave, osnovnim tužilaštvima 6.996, a višim tužilaštvima 382 krivične prijave.

Prošle godine prijavljeno je i 126 maloljetnih osoba više nego u 2017, a zamjenik VDT-a Veselin Vučković objasnio je da to ne znači da je porastao kriminalitet među maloljetnicima već da Tužilaštvo u odnosu na 2017. ima veći broj tužilaca koji se bave kriminalom među maloljetnicima kao i da je stručnost na većem nivou.

Na sjednici odbora danas nije bilo predstavnika opozicije, pa su pitanja Stankoviću i njegovim saradnicma postavljali samo poslanici Demokratske partije socijalista (DPS).

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić podsjetio je da Stankoviću ove godine ističe mandat, da je za izbor novog VDT-a potrebna dvotrećinska ili tropetinska većina u parlamentu, i pitao da li postoji mehanizam po kojem Tužilaštvo i nakon isteka mandata njegovom rukovodiocu može funkcionisati legitimno.

"U zakonu postoje mehanizmi da ne dođe do zastoja prilikom isteka mandata VDT-a", rekao je Stanković.

Kada ga je Nikolić pitao kakav to mehanizam zakon propisuje, Stanković je odgovorio: "Što ga ne pročitate?"

"Mandat ističe 7. oktobra, onda je na potezu Tužilački savjet. Dva mjeseca prije isteka mandata se raspisuje oglas za VDT-a, odnosno do 8. avgusta. Kada istekne mandat VDT je onda tužilac u državnom tužilaštvu i on može biti u igri za ovo što pitate", poručio je Stanković.

Govoreći o sporazumima o priznanju krivice, specijalni tužilac Veljko Rutović je kazao da je 2016. godine tim mehanizmom državi vraćena imovinska korist od preko 29 miliona eura, a 2017. preko šest miliona.

"U istoriji crnogorskog pravosuđa nismo imali slučajeve da se vraća imovinska korist", poručio je on na šta je Stanković dodao da o takvim sporazumima konačnu odluku donosi sud.

Na konstataciju poslanice DPS-a Jovanke Laličić da zbog pritiska javnosti nikada nije bilo teže raditi u Tužilaštvu nego sada, Stanković je kazao da je težina rada sve viđe izražena od kada je uveden koncept tužilačke istrage.

"Kada sam izabran ukazao sam šta nas ocekuje, borba protiv organizovanog kriminala je teška, to su ljudi koji imaju veliku finansijsku moć i mogu imati uticaj u medijima, ali to nije ništa novo što se nije dešavalo u drugim državama", kazao je Stanković.


Vidi sve komentare