Staratelj zloupotrebljavao imovinu štićenika - Vijesti.me
CENTAR ZA SOCIJALNI RAD U PODOGRICI NAPRAVIO NIZ PROPUSTA

Staratelj zloupotrebljavao imovinu štićenika

To se navodi u mišljenju zaštitnika ljudskih prava i sloboda, na zahtjev koji je, zbog sumnji da staratelj podiže i kredit na račun oštećenog, početkom godine toj instituciji uputio rođeni brat XX

Zgrada Centra za socijalni rad
Zgrada Centra za socijalni rad (Foto: Nenad Mandić)

Više propusta u radu podgoričkog Centra za socijalni rad, dovelo je u pitanje prava građanina XX, kojem je prije 10 godina djelimično oduzeta poslovna sposobnost i kao staratelj dodijeljen brat od ujaka.

To se navodi u mišljenju zaštitnika ljudskih prava i sloboda, na zahtjev koji je, zbog sumnji da staratelj podiže i kredit na račun oštećenog, početkom godine toj instituciji uputio rođeni brat XX.

On je u pritužbi naveo da je njegovom bratu prije 11 godina djelimično oduzeta poslovna sposobnost, kada mu je dodijeljen i staratelj, da XX prima penziju u visini od 450 eura i da posjeduje značajnu imovinu na svoje ime. Oštećenom je, kako je naveo zaštitniku, za staraoca dodijeljen brat od ujaka, ali da on, kako tvrdi, zloupotrebljava imovinu štićenika.

Na mišljenje o slučaju, ombudsman je, pod ostalog, naveo da Centar za socijalni rad za Glavni grad, Golubovce i Tuzi “nije preduzimao sve potrebne mjere i radnje u skladu sa odredbama Porodičnog zakona”, čime su “dovedena u pitanje prava lica koje je stavljeno pod starateljstvo”.

Brat XX je, navodi se u mišljenju zaštitnika, podgoričkom Centru za socijalni više puta ukazao da XX ne uzima redovno terapiju, da se o njemu ne vodi adekvatna briga, ali i da se zloupotrebljava njegova imovina i na ime štićenika podižu novčana sredstva i kredit.

Brat XX je u julu 2018. podnio i zahtjev za razrješenje staraoca, ali nije dobio odgovor Centra za socijalni rad, koji nije odgovorio ni na njegova druga pismena obraćanja.

“Činjenica da je podnosilac pritužbe usmenim putem obaviješten o svojim zahtjevima, ne oslobađa dužnosti organ starateljstva da stranci dostavi pisani i obrazloženi odgovor o podnijetom zahtjevu”, ocijenila je u izvještaju zamjenica zaštitnika Snežana Mijušković.

U odgovoru na pritužbu ombudsman navodi i da za je 10 godina, umjesto jednom godišnje, staratelj XX dostavio samo jedan izvještaj o svom radu Organu starateljstva, i to prije devet godina.

Centar za socijalni rad ni u tom slučaju nije reagovao, pa ombudsman ukazuje da je trebalo da ima proaktivniju ulogu.

Zaštitnik navodi i da su nadležni inspekcijski organi konstatovali brojne nepravilnosti u radu Centra - da odluka o starateljstvu ne sadrži plan staranja, da nije formirana komisija koja bi izvršila popis i procjenu vrijednosti imovine štićenika, nije obaviješten organ nadležan za vođenje evidencije o nepokretnostima o stavljanju pod starateljstvo...

Inspekcija je konstatovala i da Centar nije donio odluku o popisu imovine lica kojem je dodijeljen staratelj, da nije zahtijevan poseban izvještaj vezan za dugovanja štićenika, da Centar ne vodi evidenciju o licima koja su stavljena pod starateljstvo, kao ni o preduzetim mjerama i imovini štićenika.

U mišljenju zaštitnika dodaje se i da je Centar reagovao tek nakon ukazivanja inspekcija i tek tada preduzeo određene mjere i radnje koje je, prema propisima, trebalo da preduzme mnogo ranije.

“Svrha starateljstva nad drugim licem koje nije u stanju ili nije u mogućnosti da se stara o svojim pravima i interesima, je zaštita njegovih prava i interesa”, podsjećaju iz kancelarije ombudsmana i dodaju da je zato organ starateljstva dužan da stalno prati i ispituje uslove pod kojima žive štićenici, kontroliše njihov smještaj, zdravstveno stanje, osposobljavanje za samostalan život, društvenu sredinu u kojoj žive, društvene odnose koje održavaju kao i kako se upravlja njihovom imovinom.

Ombudsman je, u mišljenju o slučaju XX, Centru za socijalni rad preporučio da i u drugim predmetima koji se tiču starateljstva blagovremeno preduzima sve mjere u cilju pravilnog ostvarivanja zadataka starateljstva, da ažurno vodi evidenciju o licima stavljenim pod starateljstvo, preduzetim mjerama i imovini štićenika, da preduzme aktivnosti na dodatnoj edukaciji stručnih radnika o segmentima primjene Porodičnog zakona koji se odnose na starateljstvo i da u budućem radu blagovremeno razmotri svako obraćanje građana i, u zavisnosti od svrhe obraćanja, postupi prema nadležnostima i u skladu sa zakonom...

Poslovna sposobnost može i da se vrati

Obaveza ispitivanja ranije donijete mjere o poslovnoj sposobnosti ne postoji, ali zakon predviđa da je moguće vraćanje poslovne sposobnosti. U crnogorskoj praksi to se rijetko događa, pa lica koja su jednom lišena poslovne sposobnosti, imaju taj status do smrti.

Zaštitnik zato sugeriše da bi mjere, umjesto u neodređenom periodu, trebalo da se primjenjuju što je kraće moguće i “da ih stručan, nezavisan i nepristrasan organ ili sud periodično i redovno preispituju”.

U slučaju XX, koji je poslovne sposobnosti djelimično lišen 2008, nikad nije vršena provjera te mjere.


Vidi sve komentare