Koncesionari šuma na području beranskog mjesnog centra Šekular započeli su sječu stogodišnjih stabala, u rejonu gdje sječa do sada nikada nije sprovođena.
To je nesvjesno otkrio jedan od uposlenika kod šumskih tajkuna, pričajući o tome kako su nedavno posjekli smrču nevjerovatnog velikog obima i kako takvu do sada nije vidio u životu.
“Radim šumske poslove decenijama, ali takvu silinu od stabla nijesam vidio. Smrča je u prečniku imala nekoliko metara”, kazao je taj čovjek, prema tvrdnjama sagovornika “Vijesti”.
Da je to istinito, “Vijestima” je potvrdio predsjednik beranske Mjesne zajednice Šekular Vesko Davidović, koji je rekao da su koncesionari ušli u samo središte šuma na tom području.
“Koncesionar Boj komerc iz Andrijevice sada nemilice sječe stoljetna stabla. Onamo gdje se do sada nikada nije sjeklo. Samo u jednom od tih stabala ima na desetine kubika građe. Uništavajući srce ove šume, oni uništavaju prirodu”, kaže Davidović.
Čovjek koji je podigao glas protiv eksploatacije prirodnih resursa u svom kraju i na noge digao mještane Šekulara, razočarano priča da polako gube bitku protiv tajkuna.
“Koliko god da se bunimo, oni tome ni malo ne pridaju važnosti. Ispada da im čak i nekako odgovara što ne ćutimo. Oni poslije još silovitije nastupaju i odnose nam bez ikakve koristi za lokalno stanovništvo, sve naše resurse ispred nosa”, priča Davidović.
Tako su se čuvene šekularske šume na teritoriji beranske opštine, koje je još u svoje vrijeme kralj Nikola zakonom štitio od sječe, davno našle na udaru crnogorskih šumskih tajkuna i prijeti im potpuno uništenje.
Davidović priča o najezdi tajkuna kao skakavaca.
“Kao pred neku nepogodu”, kaže.
Priča kako su se tek izborili sa koncesionarima iz Hidroenergije da makar poprave put do središta mjesne zajednice.
“Samo što smo to uspjeli da izdejstvujemo, počela je sezona sječe šume i koncesionari šuma sa najvećim, savremenim mašinama i kamionima pod punim utovarom uništavaju taj put. Ne može im se ništa. Ne znam gdje ovo vodi”, kaže predsjednik Mjesne zajednice Šekular.
Šekular je široki teritorijalni planinski pojas u Beranama sa velikim brojem sela... Široj javnosti postao je poznat kada su digli bunu protiv izgradnje malih elektrana i otimanja istoimene rijeke, odnosno njenog kroćenja i stavljanja u cijevi...
Taj virus pobune kasnije se proširio na čitav sjever države i kulminirao je velikim protestima u Plavu.
“Nećemo se dati tako lako. To je naše. Uzimaju iz naših šuma i odvode naše vode, ne pitajući nikoga. Lokalno stanivništvo od toga nema nikave koristi”, kaže Davidović.
Situacija nije bolja ni bilo gdje drugo gdje koncesionari šuma i voda pronađu minimum interesa.
“Tada su prosto nezaustavljivi i ponašaju se kao prave štetočine. Možete vi da pričate i galamite koliko hoćete. Oni tjeraju po svome”, priča beranski drvoprerađivač Radomir Anđić.
Veliki krug pilane tog privatnog preduzetnika iz Berana zarastao je u travu i korov. Anđić objašnjava da mu je zabranjen pristup državnim šumama i pored toga što je 2011. kod Investiciono razvojnog fonda podigao kredit od 50.000 eura u namjeri da proširi proizvodnju i uposli nove radnike.
Ističe da poslije svega nije u stanju da plaća rate kredita i da je bio prinuđen da zatvori pilanu: “Ovim poslom sam počeo da se bavim prije 25 godina. Prije sedam - osam godina sam podigao kredit kako bih osavremenio proizvodnju. Tada su mi garantovali da ću moći lako iz državnih šuma da nabavljam sirovinu. Međutim, od toga nije bilo ništa, jer su svih ovih godina pristup državnim šumama imala samo privilegovana lica i privilegovani koncesionari”.
Kaže da bi mu pravo na koncesije na samo pet hiljada kubika čamovine omogućile da pokrene mašine i zaposli 40 radnika: “Obilazili su me i direktor Uprave za šume i direktor Direktorata za šume i ministri. Davali obećanja, i sve se na tome završavalo”.
Taj privrednik “u mirovanju”, član je Novog udruženja drvoprerađivača iz Berana, odnosno konzorcijuma DOO Berkom koji nije dobio koncesije na šume iako su, kaže, imali mnogo bolju ponudu od preduzeća Nikola.
Zato tvrde da je konkurs za koncesije bio namješten. “Kako drugačije objasniti činjenicu da smo imali sve bolje kvalifikacije i da smo imali bolju ponudu za deset eura po kubiku, odnosno da su koncesije date onome ko već desetak godina krčmi šume za džabe”.
"Nema šale, u ovom poslu lete glave"
Miruju i pogoni drugih drvoprerađivača u Beranama, dok samo jedno preduzeće okreće milione eura.
Predstavnici Novog udruženja drvoprerađivača kažu da su lako sračunali koliko šume je posjeklo privilegovano preduzeće...
“Od kada ima koncesije, posjekao je sedamdeset hiljada kubika drvne mase. U novcu izraženo, to je oko pet miliona eura. Šta se radi sa tim novce i gdje ide, time treba da se bavi tužilaštvo. To su, dakle, poslovi milionskih razmjera. I tu nema šale, tu lete glave”, kažu u ovom udruženju.
Dok se, tako, milioni eura prelivaju iz prirodnih resursa u džepove tajkuna, bilo da je riječ o šumama ili rijekama, lokalno stanovništvo samo trpi štete.
Bonus video:
