Sveopšti rat u pravosuđu uoči pregovora sa EU - Vijesti.me
Nervoza

Sveopšti rat u pravosuđu uoči pregovora sa EU

Posljednjih nedjelja pljušte međusobne optužbe u vrhu pravosuđa, sagovornici "Vijesti" začuđeni ponašanjem Čarapićeve, Medenice i Vujanovićeve

Prebacivanjem odgovornosti za nepravosnažne presude za korupciju i organizovani kriminal i prepucavanje oko toga čija je zadnja u sudstvu, predsjednice Apelacionog i Vrhovnog suda Svetlana Vujanović, Vesna Medenica i bivša vrhovna tužiteljka Ranka Čarapić, a od nedavno i sudije Ustavnog suda, pojačavaju nepovjerenje javnosti u pravosudni sistem.

To je zaključak sagovornika “Vijesti”, koji su komentarisali sve učestalije javno prepucavanje najviših nosilaca pravosudnih funkcija. Kako se bliži jesen i vrijeme otvaranja pregovora u poglavljima 23 i 24, nervoza u vrhu pravosudne vlasti je sve veća.

Većina bivših sudija i tužilaca, koje su “Vijesti” kontaktirale ovim povodom, tvrde da se situacija otrgla kontroli i zbog toga ne žele javno da je komentarišu.

Sudija Ustavnog suda Miodrag Latković nedavno je zatražio od Medenice da iznese činjenice koje dokazuju da taj sud donosi političke odluke, nakon što je ona prethodno na skupštinskom Odboru za pravosuđe izjavila da je Ustavni sud politički zbog načina izbora.

Posljednjih dana svog mandata, Čarapić je kritikovala Apelacioni sud zbog obaranja presuda za “Zavalu” i pranje novca i šverc kokaina optuženima Dušku Šariću i Jovici Lončaru, tvrdeći da je ta sudska instanca donosila akademske odluke. Vujanović joj nije ostala dužna, poručujući da problem nije akademizam već loše optužnice.

Čarapićeva se tim povodom nije javno oglašavala, ali je to, prema informacijama “Vijesti,” bio povod da se ponovo kandiduje za VDT. Ona i njeni bliski saradnici smatraju da su optužnice za Šarića i Zavalu bile potkrijepljene dokazima, te da bi povlačenje nakon takvog stava suda ostavilo mrlju na karijeri Čarapićeve i postupajućih tužilaca.

Advokat i nekadašnji kandidat za sudiju Apelacionog suda, čiji izbor nijesu podržali poslanici vladajuće koalicije, Milorad Gogić, kaže da “odnose u pravosuđu funkcionalno i personalno doživljava u ravni zakonitosti, koja mora imati za ishod pravdu i pravičnost”
U Udruženju pravnika juče su odbili da komentarišu javna sporenja Medenice, Čarapićeve, Vujanovićeve i predstavnika Ustavnog suda, naglašavajući nezvanično da su “najviši nosioci pravosuđa dužni da prije svega vode računa o dignitetu institucija na čijem su čelu i pravne struke u Crnoj Gori”.

Predstavnici NVO sektora, koji prate rad pravosuđa bili su konkretniji. Zoran Vujičić iz Građanske alijanse, rekao je da je to stari problem koji je tinjao i gurao se pod tepih.

"Sa druge strane, evidentno je da postoji povećan stepen interesovanja za rad pravosuđa Crne Gore od strane EU, čime se povećava odgovornost rukovodećih kadrova u pravosuđu, nezavisno od ambicije hoće li neka ličnost ili neće ući u novi izborni ciklus (izbor/reizbor)", rekao je Vujičić.

Podsjetio je da je Ustavni sud od početka godine riješio ogroman broj ustavnih žalbi protiv pravnosnažnih sudskih presuda, ali otvara dilemu da li je taj sud zaista super-sud koji može za relativno kratko vrijeme da popravi ono za šta u redovnom sudskom postupku nekad trebaju godine.

"Očito se javlja trend da se ogroman broj stranaka sve više obraća Ustavnom sudu sa zahtjevom za ustavno sudskom zaštitom protiv pravosnažnih sudskih presuda. Zato bi umjesto otvorenog konflikta, bilo bolje da se otvori dijalog o statusu i ulozi ovih institucija, primarno po pitanju sudske prakse. Ovo tim prije što je i jednima i drugima materijalno-pravni osnov presuđenja pravo Evropske konvencije o ljudskim pravima. To je svakako bolje od rovovske “borbe” uz povremenu “rafalnu medijsku paljbu" kojom se samo podgrijava atmosfera nepovjerenja građana, ispoljava lični animozitet i stvara loša slika o sudovima i pravdi", rekao je Vujičić.

Svako bi da skine odgovornost sa sebe

Možda se ne može govoriti o klasičnoj borbi za (pre)vlast u pravosuđu, ali više ništa ne može opovrgnuti gorki utisak da je ulog samo jedan: skidanje odgovornosti za eventualni neuspjeh ili lošu ocjenu kod evropskiih partnera, smatra Zoran Vujičić.

Svi su pod kontrolom vladajuće partije

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević rekla je za “Vijesti” da su “i sudije Ustavnog suda, i predsjednica Vrhovnog suda i Sudskog savjeta i Vrhovna državna tužiteljka, kao i ostali tužioci u Crnoj Gori izabrani pod kontrolom vladajuće partije, odnosno koalicije”.

"I sam taj način njihovog izbora opravdava sumnje u nezavisnost svih njih od političkog uticaja. To će tako biti sve dok se Ustav ne promijeni tako da odagna ovu vrstu legitimne sumnje. Prava je šteta što se Ustavom 2007. ta pitanja nisu drugačije riješila iako je bilo drugačijih predloga, šteta je i to što se to sve do sad nije promenilo i što nije izvesno da će se to uskoro promijeniti u skladu sa preporukama Venecijanske komisije", kazala je Gorjanc Prelević.

Gogić: Pravičnost na prvom mjestu

Advokat i nekadašnji kandidat za sudiju Apelacionog suda, čiji izbor nijesu podržali poslanici vladajuće koalicije, Milorad Gogić, kaže da “odnose u pravosuđu funkcionalno i personalno doživljava u ravni zakonitosti, koja mora imati za ishod pravdu i pravičnost”.

"Ja sam samo na toj strani. Tu sam i sada, kao advokat, tu sam bio i kao sudija. Sa kolegama sam uvijek bio na tom fonu. Podsjećam na narodnu poslovicu - kad se neko svađa a vi se svrstate na jednu, drugu ili treću stranu, oni se poslije pomire i udare vas", rekao je Gogić.

On je istakao da je, i prije afere “Snimak”, bio žrtva političke odluke skupštinske većine.

"Prilikom konstituisanja Apelacionog suda, kada po jednoglasnom predlogu Pravosudnog savjeta, nijesam izabran za sudiju tog suda", kazao je Gogić.