Tone smeća godinama guše Bistricu - Vijesti.me
NIKŠIĆ POLAKO GUBI RIJEKE

Tone smeća godinama guše Bistricu

Rijeka Bistrica je, uz Gračanicu, primjer kako se pogrešnim odlukama, institucionalnim nemarom i nezakonitim aktivnostima, ubija vodotok od izuzetnog značaja za ekosistem Nikšića

Obale pune smeća: Bistrica
Obale pune smeća: Bistrica (Foto: Privatna arhiva)

Odavno je rijeka Bistrica prestala da bude bistra. Tone “smeća” krase njenu obalu, a mnogi su se “potrudili” da pokažu apsurdnost njenog imena. I uspjeli su u tome. Stariji Nikšićani su zaboravili da su se nekada kupali u rijeci zvučnog imena, dok je mlađima teško objasniti da je i u Bistrici nekada bilo života. Smeće baca ko stigne, rijetki ga očiste.

Godinama oni kojima je ekologija na srcu upozoravaju da Nikšić polako “gubi“ rijeke koje, nebrigom ljudi ali i institucija, postaju deponije smeća. Kada je riječ o zagađenju, u ništa boljoj situaciji nijesu ni Gračanica i Mrkošnica.

“Rijeka Bistrica je, uz Gračanicu, primjer kako se pogrešnim odlukama, institucionalnim nemarom i nezakonitim ativnostima, ubija vodotok od izuzetnog značaja za ekosistem našeg grada. Žalosno je gledati mrtvu rijeku, bez živog svijeta, koja često bude pretvorena u divlju deponiju i kao takva predstavlja opasnost i za javno zdravlje”, kazao je Aleksandar Perović, direktor Ekološkog pokreta “Ozon”.

Bistrica
Rijeka prepuna smeća(Foto: Privatna arhiva)

Od samog osnivanja NVO problem zagađenja Bistrice je, ne bez razloga, u fokusu njihovog rada.

“Imamo jasnu sliku svih vrsta opterećenja, kako iz domaćinstava tako i iz industrija koje joj gravitiraju, kao i popis lokacija sa ‘hroničnim’ problemima kakve su divlje deponije. Potpuno smo sigurni da bi dobrim upravljanjem, uz odgovarajuću infrastrukturu, efikasne mjere zaštite i primjenu zakonom propisanih kaznenih mjera rijeka Bistrica ponovo mogla biti živa, ali isto tako smo sigurni da to ne mogu uraditi one strukture vlasti koje životnu sredinu doživaljavaju kao teret i koji su u lancu odgovornosti za postojeće katastrofalno stanje tog vodotoka”, kategoričan je Perović.

Kako je kazao, nada se da će građanskom inicijativom za zaštitu voda gornje Zete “uticati da se unaprijedi stanje cijelog njenog sliva, kroz adekvatan upravljački model, što je preduslov za tako nešto.”

Bistrica cijelim svojim tokom od 5,7 kilometara, od izvorišta Oka Radulovića do ušća u Zetu, kod mosta na Duklu, trpi zagađenja veoma visokog stepena, a njeno korito je gotovo u cijelosti, kao i obale, pretvoreno u divlju deponiju i mjesto izlivanja fekalija. Lokalna samouprava je Bistricu svojevremeno, odlukom gradske skupštine, stavila pod zaštitu, ali se to ne primjenjuje. U kakvom je stanju rijeka najbolje se vidi u kišnom periodu, kada njeno korito nabuja i na obalu izbaci na tone raznog otpada.

NVO „Geografija za sve“, uradila je analizu faktora koji utiču na zagađenje rijeka na prostoru Nikšićkog polja, a kako je ljetos za “Vijesti” kazao Ivan Mijanović, terenskim istraživanjem ustanovili su 188 faktora koji utiču na zagađenje vode, a najviše ih je koji utiču na Bistricu (59), Zetu (40) i Gračanicu (28).

Ministarstvo i Opština organizuju akciju čišćenja

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja sprovodi akcije čišćenja vodotoka od raznih vrsta otpada koji na obale i u korita rijeka bacaju nesavjesni pojedinci. Sjutra će biti organizovana akcija čišćenja Bistrice, na potezu između mlina Perunovića i mosta na Duklu. U akciji će, pored predstavnika resornog ministarstva i Opštine, učestvovati i Komunalno preduzeće, kao i aktivisti “Ozona” i Sportsko ribolovnog kluba “Nikšić”.

Akcije čišćenja vodotoka podržane su kroz drugi javni poziv Ministarstva poljoprivrede za Program malih grantova u okviru regionalnog projekta „Upravljanje slivom rijeke Drine na Zapadnom Balkanu“.


Vidi sve komentare