U SKUPŠTINI TEK KRAJEM GODINE?

U pripremi novi zakon o SPI: Štrik u Briselu ili još više tajni?

“Čini se da će (Vlada) uraditi sve kako bi taj zakon što duže ostao paravan za skrivanje koruptivnih krivičnih djela, pa i po cijenu ponavljanja kritika u Izvještaju o napretku”, smatra Radulović

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Shutterstock)

Iako je Evropska komisija u novembru upozorila Vladu da sadašnjim Zakonom o slobodnom pristupu informacijama (SPI) uspijeva zapravo da sakriva podatke od javnosti, vlasti sada kreću u njegovu izmjenu, a očekuje se da će do Skupštine stići tek krajem godine.

Iz nevladinog sektora upozoravaju da se ovaj proces mora pažljivo pratiti kako se ne bi završilo sa još problematičnijim rješenjem.

Zakon je posljednji put mijenjan u julu 2017. a u suštini omogućava vlastima da sve informacije koje ne žele da objelodane označe nekim od stepena tajnosti i tako ih učine nedostupnim javnosti.

Za očekivati je, tvrde sagovornici “Vijesti”, da će se kritike Evropske komisije ponoviti i u predstojećem Izvještaju o naprektu, koji se navodno očekuje krajem maja.

“Naravno, Vlada koja je pripremila ove izmjene, nema interesa da zakon uskladi se Ustavom i međunarodnim standardima i čini se da će uraditi sve kako bi taj zakon što duže ostao paravan za skrivanje koruptivnih krivičnih djela, pa i po cijenu ponavljanja kritika u Izvještaju o napretku,” kazao je za “Vijesti” pravni zastupnik MANS-a Veselin Radulović.

Radulović

U radnom dokumentu EK o stanju u poglavljima 23 i 24, konstatuje se da posljednje izmjene Zakona iz maja 2017. nisu doprinijele osiguravanju veće transparentnosti i odgovornosti javne službe.

„Jer organi nastavljaju da proglašavaju tražene informacije za tajne, uključujući teme koje su osjetljive na korupciju, čime ih isključuju iz područja primjene ovog zakona. Potrebna je detaljna revizija pravnog okvira u skladu sa međunarodnim standardima”, navodi se u dokumentu institucije na čijem je čelu Žan-Klod Junker iz novembra prošle godine.

Vlada i državni organi mogu da sakrivaju informacije od javnosti od 1. jula 2017. zahvaljujući Odboru za politički sistem Skupštine Crne Gore i poslanicima Demokratske partije socijalista (DPS) Željku Aprcoviću, Andriji Nikoliću, Milošu Nikoliću, Mariji Ćatović, Petru Smoloviću, Bogdanu Fatiću i Radulu Novoviću. Amandmanom tog skupštinskog Odbora izbrisana je odredba (stav 3, član 38) na osnovu koje je Agencija za zaštitu ličnih podataka donosila konačnu odluku po žalbama u vezi sa zahtjevima za slobodan pristup informacijama.

Pravni zastupnik MANS-a ističe da je uvedena opšta zabrana pristupa informacijama, koja zavisi od arbitrarne odluke organa vlasti da neki podatak označi stepenom tajnosti, a što je, naglašava, suprotno Ustavu i međunarodnim standardima.

“Zato su ovakva rješenja idealan paravan i ambijent za korupciju, što samo po sebi govori o onome ko ih je predložio i ko sada odugovlači sa izmjenama i uklanjanjem ovih rješenja iz zakonskog teksta”, zaključuje Radulović.

Programom rada Vlade za 2019. godinu izmjene i dopune Zakona planirane su za posljednji kvartal, a iz Ministarstva javne uprave (MJU) kazali su “Vijestima” da se javna rasprava o Nacrtu zakona očekuje u trećem kvartalu.

MJU je 1. marta uputilo javni poziv za predlaganje predstavnika NVO za članove Radne grupe nakon čega će, kazali su iz resora, ministarka Suzana Pribilović formirati međuresorsku radnu grupu za pripremu Zakona.

Trenutno je, dodaju, u finalnoj fazi priprema Analize normativnog okvira u oblasti slobodnog pristupa informacijama.

MANS i Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) podnijeli su još 2017. inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o SPI, a on se ni do danas nije izjašnjavao o tome.

Bajramspahić upozorava: Kritičke NVO i mediji mogli bi dospjeti na “crnu listu”

Iz Instituta alternativa (IA) upozoravaju da se sa najvećom pažnjom mora pratiti rad Radne grupe jer je se od predstavnika državnih organa na javnim panel diskusijama moglo čuti kako će izmjene ići u pravcu sužavanja broja organa vlasti koji su obveznici Zakona kao i produženja svih rokova.

Bajramspahić

“Takođe smo svjedoci javnih zagovornika propisavanja odredbe o ‘zloupotrebi prava na pristup informacijama’ što bi u praksi značilo pravo organa da arbitrarno cijeni koji su razlozi i interesi podnosioca zahtjeva za informaciju, što je u direktnoj suprotnosti sa ‘slobodom’ pristupa iz člana 3 važećeg zakona,” kazala je Dina Bajramspahić za “Vijesti”.

Ističe da bi usvajanje predloga da se propiše institut “zlouptrebe” – kojim bi se dalo pravo organu da podnositelje zahtjeva označi kao “uzurpatora rada institucije” – bio samo novi temelj za neosnovano i arbitrarno odbijanje pristupa informacijama od javnog značaja i legalizovalo bi još veće zatvaranje institucija.

“To ne znači da ne postoje anomalije i pojedinci na lokalnom nivou koji ekstenzivno koriste zakon, međutim, ovakva inicijativa otvara vrata za potpuno blokiranje organizacija i medija koji su kritički nastrojeni prema radu javne uprave jer bi se zakonom dozvolilo da se stave na ‘crnu listu’ i da se njihovi zahtjevi uopšte ne razmatraju”, upozorila je ona.